
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: Tanjug
"Deo pristupanja Uniji je puna usklađenost sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. Danas će Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasati o rezoluciji UN o agresiji Rusije protiv Ukrajine. Svaki glas je važan. Svaki glas se računa. A mi računamo na Srbiju"
Ovih dana u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) održavaju se debate na hitnom zasedanju zbog stanja u Ukrajini. Na kraju rasprave će se glasati o Rezoluciji o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Tim povodom su ambasador EU Emanuel Žofre i ambasadori država članica u Beogradu danas u otvorenom pismu koje su objavili u „Kuriru“ podsetili zvanični Beograd da je Srbija „deo međunarodne zajednice“ i država kandidat za članstvo u EU i da je deo procesa pristupanja „usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom“. „Svaki glas se računa. A mi računamo na Srbiju“, stoji u tekstu.
Ambasadori su nedvosmisleno istakli da su ovi dani prekretnica evropske istorije i da „ratna vremena ponekada zahtevaju teške odluke“. „Ne samo da situacija od nas očekuje da stavimo zajedničke interese ispred nacionalnih, već nam takođe pokazuje da u ovom slučaju zajednički interes jeste nacionalni interes“.
Naglasili su odlučnost i ujedinjenost Evrope da brani „mir, međunarodno pravo i sistem baziran na pravilma“. „Niko nije napao Rusiju, niti joj pretio, ni Ukrajina niti bilo koja druga zemlja. Tvrdnje Kremlja da Ukrajinu vode nacisti, da nastoji da nabavi nuklearno oružje i počini genocid nad stanovništvom ruskog govornog područja u Ukrajini, predstavljaju smešne i očigledne laži“. Dodaju da Ukrajina i Ukrajinci samo žele „da žive slobodno u miru u sopstvenoj zemlji“.
Evropska unija ponavlja svoju „nepokolebljivu podršku“ nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, navodi se u tekstu i ističe da Rusija mora odmah da prekine vojne akcije, bezuslovno povuče sve svoje snage i vojnu opremu sa cele teritorije Ukrajine i potpuno poštuje teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.
“Svet treba da se suprotstavi ovom drskom izazovu našoj kolektivnoj bezbednosti, koji je najveća pretnja po evropsku stabilnost od Drugog svetskog rata“.
Dok Evropa zajednički interes kontinenta, u ovom slučaju, poistovećuje sa nacionalnim, zvanični Beograd je još prošle nedelje najavio da će se Srbija rukovoditi u budućim danima isključivo svojim nacionalnim interesima.
Predsednik Srbije je izjavio da je juče bilo „devet glasanja, u osam se nismo pridružili u jednom jesmo“. „Za sve ono što se tiče rušenja i kršenja teritorijalnog integriteta Srbija se pridružuje, za ono gde su u pitanju sankcije Srbije se neće pridruživati“. Kaže da su pritisci sa kojima se Srbija suočava ogromni što govori „o velikom poštovanju nezavisnosti i prava drugih zemalja da odlučuju“.
Stav Srbije saopšten u petak posle zasedanja Saveta za nacionalnu bezbednost je, da podržava teritorijalni intergritet Ukrajine, ali da Rusiji neće uvoditi sankcije.
S.P.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve