
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
foto: a. anđić
"Zajednica srpskih opština bez ovlašćenja bilo bi manje nego što je nudio plan za Kosovo Martija Ahtisarija. Ovo što se sada nudi Srbiji, ako je suditi na osnovu Dačićevih izjava, jeste Ahtisari minus. To je daleko ispod onoga za šta smo se mi zalagali i odolevali svim pritiscima"
Osma runda pregovora sa Prištinom od čijeg ishoda direktno zavisi da li će Srbija ove godine započeti pristupne pregovore sa Evropskom unijom počinje 2. aprila. Dijalog je zapeo na pitanju zakonodavnih i izvršnih ovlašćenja za Zajednicu srpskih opština kojom bi vlada Srbije želela da zameni sporne srpske institucije na severu Kosova, što Priština apriori odbija. Stavljen pred dilemu „Kosovo ili EU“ ministar odbrane i drugi potpredsednik vlade Aleksandar Vučić govori o „jedanaest dana pakla“ kroz koje prolazimo. Bivši šef srpskog pregovaračkog tima Borislav Stefanović zna iz sopstvenog iskustva šta znači biti izložen pritisku Vašingtona, Brisela i Berlina. Po principu „gde ja stadoh, ti produži“, sadašnja vlast nastavlja kosovsku politiku prethodne vlasti, kaže Stefanović. „S tim, što mi građane Srbije nismo ništa slagali, rekli smo im kako jeste i za to nismo dobili podršku.“ Po njemu, „oni“ su promenili politiku, obećavali su nešto drugo, da će oboriti sve dotadašnje sporazume, da imaju plan za Kosovo… Nisu oborili postignute sporazume, a, tvrdi Stefanović, ispostavilo se da su spremni na veće ustupke od prethodne vlasti. On objašnjava koliko su teški pregovori u uslovima u kojima se Srbija praktično bori da „deo po deo otima od nametnute kosovske nezavisnosti“, iza koje su stale SAD i najmoćnije države EU.
„VREME„: Iz vrha vlasti dolaze čas optimističke, čas pesimističke izjave po pitanju dogovora sa Prištinom, pa samim tim i dobijanja datuma za početak pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Koji zaključak vi iz toga izvodite?
BORISLAV STEFANOVIĆ: Zapelo je na pitanju izvršnih i zakonodavnih ovlašćenja koje bi trebalo da ima Zajednica srpskih opština, a koja bi na predlog Vlade Srbije trebalo da zameni postojeće sporne srpske strukture na severu Kosova. Dakle, da li će ona imati ikakva ovlašćenja, koja bi vlast spinovanjem mogla da predstavi kao veliki uspeh, ili neće imati nikakva ovlašćenja. Očigledno je da predsednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Ivica Dačić drugačije doživljavaju ono čemu su obojica prisustvovali. To je krajnje neozbiljno, pokazuje nekompetentnost i da ljudi koji sada vode pregovore nisu dovoljno pripremljeni. Ova vlast kao da vodi politiku gutača vatre ispod šatre.
Da li je Skupština obaveštena o toku dijaloga sa Prištinom i napretku pregovora?
Nije. Mi smo nekoliko puta zvanično tražili da premijer redovno obaveštava poslanike. Parlament niti je, niti će biti uključen u pregovarački proces. Oni čak ni Aleksandra Vulina ne šalju na sednicu skupštinskog odbora, a kamoli na plenarno zasedanje, već on šalje svog zamenika da podnese izveštaj o radu Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Ova vlast želi da skloni od javnosti detalje pregovaračkog procesa, jer tako prikriva svoju nekompetentnost. Oni su svemu tome pristupili nekako vodviljski i samim tim doveli zemlju u veoma tešku situaciju. Prethodnu vladu su kritikovali da pregovore sa Prištinom ne vodi dovoljno transparentno, a mi smo o tome preko dvadeset puta podnosili izveštaj u Skupštini.
(…)
Ceo tekst možete pročitati u novom broju nedeljnika Vreme koji je u prodaji od 28. marta 2013. Pretplatnici na internet izdanje nastavak mogu pročitati sa ovog linka.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve