"Naša ambicija je da se ovde instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par meseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 odsto"
ULAZ U KONKURENCIJU: Miroslav Sakač
Ekonomska saradnja i normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije čini se idu bržim tempom od političkih dogovora i sporazuma. INA, koja je uveliko bila prisutna na tržištu bivše nam domovine, planira brz povratak na srpsko tržište. Prošle godine INA je ostvarila dobit od 96 miliona eura, u odnosu na pretprošlu godinu kada je poslovala sa gubitkom od 56 miliona, a uspešno je plaćen i deo inostranog kredita. Jedno od vodećih unutar INA gupe je preduzeće Maziva, vlasnik sertifikata ISO 14001 tj. potvrde o usklađenosti sistema upravljanja sa zaštitom okoline, a međunarodna kuća BureauVeritasQualityInternational je Mazivima po drugi put uspešno produžila sertifikat za standard kvaliteta ISO 9001. INA Maziva proizvode 250 različitih proizvoda – industrijska maziva, ulja za obradu metala, masti, sredstva za zaštitu od korozije. Njhov udeo na hrvatskom tržištu je između 55 i 60 odsto od ukupne domaće potrošnje. U Beogradu je ove nedelje boravila delegacija INA, što je bila i prilika za razgovor sa Miroslavom Sakačem, direktorom INA Maziva, o ulasku na srpsko tržište.
MIROSLAVSAKAČ: Maziva su karakteristična kao malotonažni naftni proizvodi uz niz specifičnosti u odnosu na sve ostale naftne proizvode, što je jedan od mnogobrojnih razloga što je INA odlučila da osnuje firmu ćerku. Osnovana je jedna zaokružena poslovna cjelina da bi efikasnije funkcionirala na tržištu jer maziva kao proizvodi traže direktan kontakt sa kupcima od same izrade formule, prilagođavanja specifičnim zahtjevima kupaca sve do velike naftne strukture koja nije primjerena za proizvodnju i prodaju maziva. Prva iskustva na tržištu govore da je to bila dobra poslovna odluka. Naše prisustvo na tržištu poslije ovoga se intenziviralo i popravilo, a popravila se i profitabilnost u tom dijelu naftnog biznisa, pa je taj profit blizu onoga koji je nekada ostvarivan.
Investicijski zamah u kompaniji INA bio je očekivan i normalan. Poslije perioda bez investicija, investicije su bile nužne, ali ne i u mazivaškom kompleksu. Takve investicije su potrebnije za druge proizvode da bi se dostigao evropski nivo kvaliteta i da bi energetske rafinerije u Sisku i Rijeci mogle proizvoditi po zapadnoevropskim standardima. Imajući u vidu da proizvodnja maziva nije karakteristična industrija u kojoj su potrebna relativno mala ulaganja za racionalizaciju proizvodnje, nivo kvaliteta može se osigurati i na sadašnjoj opremi.
KakoviditetržištemazivadanasuSrbiji?
Unazad dvije godine ja ili neko od mojih saradnika bili smo u Srbiji. Naše ambicije na ovom tržištu su velike. Srbija je naše objektivno i moguće tržište. Svjesni smo činjenice da se naše nekadašnje učešće od 40 posto na srpskom tržištu neće povratiti jer smo tada živjeli u jedinstvenoj državi sa relativno zatvorenim tržištem. Naša ambicija je da se ovdje instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par mjeseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 posto. Naravno, puno toga zavisi od nas i naše agresivnosti na tržištu, od uvjeravanja bivših i potencijalnih potrošača o kvalitetu naših proizvoda koji treba da zadovolje njihove potrebe. Pored samog proizvoda nudimo punu tehničku suradnju i tehničko-primjenski servis. Zajedničko rješavanje problema vrlo je važno jer su problemi pri eksploataciji maziva oduvijek bili veliki. Principi suradnje proizvođača i korisnika maziva odavno su poznati u zapadnom svijetu.
Ne da očekujemo, mi znamo da je ta konkurencija jaka. Imamo jaku konkurenciju na svim tržištima gdje smo prisutni, posebno izvan prostora bivše Jugoslavije jer jednu trećinu naših proizvoda izvozimo izvan granica Hrvatske. Konkurencija u prodaji maziva izuzetno je loša jer na svakom tržištu postoji oko trideset različitih robnih marki maziva.
INAjevećodavnoprisutnanatržištuBosneiHercegovine.
Na ovom tržištu napravili smo naročit iskorak. U odnosu na period od prije dvije godine udvostručili smo naš izvoz. Pružili smo kompletnu uslugu ne samo prodaje već i cio servisni dio usluge. Slično je i sa ostalim tržištima Jugoslavije. Smatramo da je rad sa mazivima prije pružanje usluge nego prodaja. Želimo se dokazati kao pouzdan partner u budućnosti koji neće iznevjeriti potencijalnog kupca.
Mislim da nije postajala niti jedna primjedba na ekološke kriterijume maziva. Imamo zeleni program, odnosno naši su proizvodi potpuno biorazgradljivi, s ekološki potpuno prihvatljivom formulom. Posljednjih deset godina smo većinu našeg asortimana prilagodili zahtjevima strožim od onih koji se zahtjevaju u Hrvatskoj, pa smo već spremni za donošenje novih zakonskih standarda. Počeli smo proizvodnju industrijskih maziva na bazi repinog ulja i ostalih uljarica. Imamo novu generaciju za industrijska čišćenja koja u potpunosti zadovoljavaju evropske standarde.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
