"Naša ambicija je da se ovde instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par meseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 odsto"
ULAZ U KONKURENCIJU: Miroslav Sakač
Ekonomska saradnja i normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije čini se idu bržim tempom od političkih dogovora i sporazuma. INA, koja je uveliko bila prisutna na tržištu bivše nam domovine, planira brz povratak na srpsko tržište. Prošle godine INA je ostvarila dobit od 96 miliona eura, u odnosu na pretprošlu godinu kada je poslovala sa gubitkom od 56 miliona, a uspešno je plaćen i deo inostranog kredita. Jedno od vodećih unutar INA gupe je preduzeće Maziva, vlasnik sertifikata ISO 14001 tj. potvrde o usklađenosti sistema upravljanja sa zaštitom okoline, a međunarodna kuća BureauVeritasQualityInternational je Mazivima po drugi put uspešno produžila sertifikat za standard kvaliteta ISO 9001. INA Maziva proizvode 250 različitih proizvoda – industrijska maziva, ulja za obradu metala, masti, sredstva za zaštitu od korozije. Njhov udeo na hrvatskom tržištu je između 55 i 60 odsto od ukupne domaće potrošnje. U Beogradu je ove nedelje boravila delegacija INA, što je bila i prilika za razgovor sa Miroslavom Sakačem, direktorom INA Maziva, o ulasku na srpsko tržište.
MIROSLAVSAKAČ: Maziva su karakteristična kao malotonažni naftni proizvodi uz niz specifičnosti u odnosu na sve ostale naftne proizvode, što je jedan od mnogobrojnih razloga što je INA odlučila da osnuje firmu ćerku. Osnovana je jedna zaokružena poslovna cjelina da bi efikasnije funkcionirala na tržištu jer maziva kao proizvodi traže direktan kontakt sa kupcima od same izrade formule, prilagođavanja specifičnim zahtjevima kupaca sve do velike naftne strukture koja nije primjerena za proizvodnju i prodaju maziva. Prva iskustva na tržištu govore da je to bila dobra poslovna odluka. Naše prisustvo na tržištu poslije ovoga se intenziviralo i popravilo, a popravila se i profitabilnost u tom dijelu naftnog biznisa, pa je taj profit blizu onoga koji je nekada ostvarivan.
Investicijski zamah u kompaniji INA bio je očekivan i normalan. Poslije perioda bez investicija, investicije su bile nužne, ali ne i u mazivaškom kompleksu. Takve investicije su potrebnije za druge proizvode da bi se dostigao evropski nivo kvaliteta i da bi energetske rafinerije u Sisku i Rijeci mogle proizvoditi po zapadnoevropskim standardima. Imajući u vidu da proizvodnja maziva nije karakteristična industrija u kojoj su potrebna relativno mala ulaganja za racionalizaciju proizvodnje, nivo kvaliteta može se osigurati i na sadašnjoj opremi.
KakoviditetržištemazivadanasuSrbiji?
Unazad dvije godine ja ili neko od mojih saradnika bili smo u Srbiji. Naše ambicije na ovom tržištu su velike. Srbija je naše objektivno i moguće tržište. Svjesni smo činjenice da se naše nekadašnje učešće od 40 posto na srpskom tržištu neće povratiti jer smo tada živjeli u jedinstvenoj državi sa relativno zatvorenim tržištem. Naša ambicija je da se ovdje instaliramo u nekom razumnom razdoblju, što sigurno neće biti za par mjeseci, pa čak možda ni za godinu dana. Nadamo se da ćemo na ovom tržištu biti prisutni sa oko 20 posto. Naravno, puno toga zavisi od nas i naše agresivnosti na tržištu, od uvjeravanja bivših i potencijalnih potrošača o kvalitetu naših proizvoda koji treba da zadovolje njihove potrebe. Pored samog proizvoda nudimo punu tehničku suradnju i tehničko-primjenski servis. Zajedničko rješavanje problema vrlo je važno jer su problemi pri eksploataciji maziva oduvijek bili veliki. Principi suradnje proizvođača i korisnika maziva odavno su poznati u zapadnom svijetu.
Ne da očekujemo, mi znamo da je ta konkurencija jaka. Imamo jaku konkurenciju na svim tržištima gdje smo prisutni, posebno izvan prostora bivše Jugoslavije jer jednu trećinu naših proizvoda izvozimo izvan granica Hrvatske. Konkurencija u prodaji maziva izuzetno je loša jer na svakom tržištu postoji oko trideset različitih robnih marki maziva.
INAjevećodavnoprisutnanatržištuBosneiHercegovine.
Na ovom tržištu napravili smo naročit iskorak. U odnosu na period od prije dvije godine udvostručili smo naš izvoz. Pružili smo kompletnu uslugu ne samo prodaje već i cio servisni dio usluge. Slično je i sa ostalim tržištima Jugoslavije. Smatramo da je rad sa mazivima prije pružanje usluge nego prodaja. Želimo se dokazati kao pouzdan partner u budućnosti koji neće iznevjeriti potencijalnog kupca.
Mislim da nije postajala niti jedna primjedba na ekološke kriterijume maziva. Imamo zeleni program, odnosno naši su proizvodi potpuno biorazgradljivi, s ekološki potpuno prihvatljivom formulom. Posljednjih deset godina smo većinu našeg asortimana prilagodili zahtjevima strožim od onih koji se zahtjevaju u Hrvatskoj, pa smo već spremni za donošenje novih zakonskih standarda. Počeli smo proizvodnju industrijskih maziva na bazi repinog ulja i ostalih uljarica. Imamo novu generaciju za industrijska čišćenja koja u potpunosti zadovoljavaju evropske standarde.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Studenti me jesu pitali da li bih hteo da budem na listi i ja sam potvrdno odgovorio”, kaže rektor Vladan Đokić u razgovoru za “Vreme”. Pričali smo o udarima na univerzitet, njegovim odlascima u Brisel i tome da li se boji da studentski pokret skreće udesno. A na konstataciju da će morati otići sa mesta rektora ako postane poslanik ili, ko zna, premijer, profesor Đokić kaže: “Videćemo da li će i kada doći taj trenutak. Može da bude pre, a možda i posle završetka mog rektorskog mandata”
Ukoliko se ne ujedine, već odluče da se kao fragmenti pojave na izborima, opozicione stranke proevropskog usmerenja ne samo da će izvršiti političko samoubistvo već će to samoubistvo proizvesti štetu po okolinu. U slučaju da neke stranke izađu same na izbore, bilo bi to kao da skaču sa zgrade ispod koje se okupila gomila ljudi protiv režima
“Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima. A i inače znam da su mladi – nama vandalizuju prostor bezmalo nekoliko puta mesečno, imamo nadzorne kamere, to su uvek mlada golobrada lica. To je muški svet, sačinjen od mladih muškaraca, koji zaista nemaju ništa pametnje da rade nego da uništavaju nečiju imovinu ili da nekog tuku. Ali sa strahovitim uverenjem”
Iz godine u godinu medijski konkursi su postajali sredstvo kojim režim plaća svoju medijsku poslugu, što pojednostavljeno znači: građani izdvajaju pare da im neko nudi lažnu stvarnost i da ih dodatno truje radioaktivnom mržnjom. Odnosno, plaćaju da ih neko laže i od njih pravi budale
“Je li moguće da neko misli da je u redu i dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koje nemaju nikakvo regulatorno telo? Je li moguće da neko misli da je dobro da se raspada Upravni odbor Javnog medijskog servisa? Nisam uopšte optimista i realno je očekivati da ćemo naići na zid, ali treba pokušati”
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
