

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




Predsednica gradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović postavila je gradskoj upravi pitanje da li su vododne cevi uopšte zamenjene tokom rekonstrukcije Ruzveltove ulice, ako nisu, zašto nisu, a ako jesu ko je odgovoran zbog havarije nakon samo dve godine od završenih radova?
Rekonstrukcija ulica od Ruzveltove do Kalemegdana trajala je više od dve godine, potrošeno je 28 miliona evra novca građana Beograda, a rezultat je pucanje magistralne cevi i velika materijana šteta, a centar Beograda je usred jula ceo dan bio bez pijaće vode, rekla je predsednica gradskog odbora Stranke slobode i pravde Mila Popović.
Ona je gradskoj upravi uputila pitanje da li je projekat „četiri bulevara“ predvideo i zamenu vodovodnih i kanalizacionih instalacija, da li je zamena urađena i ukoliko jeste, ko će da odgovara za havariju nakon samo dve godine od završetka radova?
Popović je pitala i da li je postojalo odobrenje EBRD-a kao finansijera za to da se ne zamene instalacije i da li je plaćena puna cena ako da su instalacije zamenjene?
„Ako je tokom radova u Bulevaru kralja Aleksandra 2010. godine urađeno 2.700 metara toplovoda, 4.300 metara vodovodnih cevi sa 200 priključaka i nove optičke instalacije za 11 miliona evra manje od cene ‘četiri bulevara’, kako je moguće da nisu urađene nove instalacije za vreme rekonstrukcije ‘četiri bulevara’ ili je kvalitet izvedenih radova toliko loš pa tako brzo dolazi do havarija?“, pitala je takođe predsednica gradskog odbora SSP.
Ona kaže da bi odgovorna uprava pratila izvođenje radova na dnevnom nivou, a kada grad Beograd vode nestručni i neodgovoenu ljudi dolazi do havarija koje izazivaju ogromnu materijalnu štetu koju plaćaju građani, a centar Beograda izgleda kao nabujala reka.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i inervjue na www.vreme.com


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve