Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), spoljnotrgovinska robna razmena najveće evropske privrede sa Srbijom iznosila je 6,5 milijardi dolara – Srbija je iz Nemačke uvezla robe u vrednosti od 3,77 milijardi dolara, a u Nemačku izvezla robe u vrednosti od 2,74 milijarde dolara. Što se tiče Rusije, nakon porasta robne razmene sa 2,58 milijardi dolara u 2017. na 3,56 milijardi u 2019, usledio je pad na ispod 2,5 milijardi tokom “kovid” 2020. godine, a potom i blagi rast na 2,8 milijardi 2021
U utorak 7. juna, glavne ulice Beograda bile su ukrašene nemačkim i srpskim zastavama u čast dolaska nemačkog kancelara Olafa Šolca. Šolc bi trebalo da dođe u petak 10. juna. Koliko dva dana ranije, 5. juna uveče, kamere su zabeležile skidanje ruskih zastava sa bandera, koje su tu bile okačene u čast dolaska ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova.
Lavrov na kraju nije došao. Još uvek nije poznato da li će Šolc u Beograd doneti neke spektakularne vesti, ali je vrlo malo verovatno da će njegov dolazak biti ispraćen jednakom medijskom pažnjom kao nedolazak Lavrova.
No, još jedno je sigurno – koliku god medijsku pažnju izazove Šolcova poseta, ona će najviše biti usmerena na politički aspekt boravka nemačkog kancelara u Beogradu. Malo medija će se osvrnuti na dubinsku povezanost srpske privrede sa nemačkom privredom.
No, kakve su te veze? I kakvi su privredni odnosi Srbije sa Rusijom?
U ovom pregledu biće reči i podataka koji se zasnivaju na detaljnim izveštajima Privredne komore Srbije (PKS) o bilateralnoj privrednoj saradnji Srbije sa ove dve zemlje. Za te izveštaje PKS je prikupila podatke iz raznih baza podataka – Republičkog zavoda za statistiku, Narodne banke Srbije, Ministarstva finansija, Agencije za privredne registre…
SRBIJA I NEMAČKA
foto: tanjug…
Nije baš najjasnije zbog čega predsednik države Aleksandar Vučić malo-malo pa pomene da je pre osam godina Nemačka bila tek četvrti spoljnotrgovinski partner Srbije, a da je danas ubedljivo prvi. Nemačka zbilja jeste ubedljivo prvi spoljnotrgovinski partner danas, ali je i pre osam godina bila u samom vrhu, odmah iza Italije.
Te 2014. godine Srbija je sa Italijom imala 2,77 milijardi dolara robne razmene (uvoz 1,27 milijardi, izvoz 1,5 milijardi), a sa drugoplasiranom Nemačkom tek nešto manje – 2,46 milijardi dolara (uvoz 1,46 milijardi, izvoz jedna milijarda).
Danas su ove brojke – kada je reč o saradnji sa Nemačkom – višestruko uvećane. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), spoljnotrgovinska robna razmena najveće evropske privrede sa Srbijom iznosila je 6,5 milijardi dolara – Srbija je iz Nemačke uvezla robe u vrednosti od 3,77 milijardi dolara, a u Nemačku izvezla robe u vrednosti od 2,74 milijarde dolara. Dakle, ne uzimajući u obzir inflaciju, izvoz u 2021. iz Srbije u Nemačku bio je većeg obima nego cela robna razmena ovih dveju zemalja 2014. godine. Pokrivenost uvoza izvozom 2021. iznosila je 72,7 odsto – što je bolji pokazatelj (za srpsku stranu) u odnosu na 2014. kada je pokrivenost iznosila 68,5 odsto.
No, i ova višestruko uvećana robna razmena nastavila je da se uvećava i tokom prvih meseci 2022. godine. Prema podacima PKS i RZS, u prva tri meseca ove godine, robna razmena između Nemačke i Srbije porasla je za dodatnih 26,8 odsto u odnosu na prva tri meseca 2021, a povećana je i pokrivenost uvoza izvozom – iznosila je 83,9 odsto, odnosno, u istom periodu, uprkos većoj razmeni, spoljnotrgovinski deficit pao je sa 204 miliona evra na 160,8 miliona evra.
Takođe, valja pomenuti podatak da je do početka maja 2022. u Srbiji poslovalo 838 aktivnih privrednih subjekata koji su u većinskom vlasništvu nemačkih državljana, odnosno nemačkih firmi. Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2010. do 2021. nemački rezidenti su u Srbiju neto uložili 2,32 milijarde evra. Ujedno, podaci Nemačko-srpske privredne komore (AHK) kažu da su nemački investitori u Srbiji tokom 2021. godine zapošljavali više od 60.000 ljudi.
Šta Srbija uvozi iz Nemačke, a šta izvozi u Nemačku? Najviše (kao pojedinačni proizvod) uvozi žicu od rafinisanog bakra, potom lekove za maloprodaju i polovne automobile “dizelaše”, između 1500 i 2500 kubika.
Na drugu stranu, ka Nemačkoj, najviše idu setovi provodnika za paljenje i drugi setovi za vozila, delovi za mašine, vagoni, preparati za pranje i čišćenje, generatori naizmenične struje i smrznute maline.
Gledajući period od poslednjih 8-9 godina, vidi se da je (ne računajući inflaciju) udvostručen izvoz mašina i transportnih uređaja, hemijskih proizvoda, da je upetostručen izvoz životinjskih i biljnih ulja i masti, udvostručen izvoz mineralnih goriva i maziva, kao i da je utrostručen izvoz pića i duvana.
Kada je reč o uvozu iz Nemačke, skoro tri puta je veći uvoz hrane i živih životinja, dok je skoro udvostručen uvoz mašina i transportnih uređaja.
SRBIJA I RUSIJA
I dok se za spoljnotrgovinsku razmenu Srbije i Nemačke može govoriti kao o “dinamično rastućoj”, isto se ni u kom slučaju ne može reći za razmenu Rusije i Srbije. Nakon porasta robne razmene sa 2,58 milijardi dolara u 2017. na 3,56 milijardi u 2019, usledio je pad na ispod 2,5 milijardi tokom “kovid” 2020. godine, a potom i blagi rast na 2,8 milijardi 2021. godine. Treba napomenuti i da je izvoz Srbije u Rusiju tokom pomenutih godina bio manje-više konstantan – kretao se između 900 miliona i milijarde dolara, dok je, na primer, uvoz tokom 2020. bio za milijardu dolara niži nego godinu ranije.
“Posle solidnog rasta u prvih 13 godina 21. veka, razmena dve države praktično stagnira, sa robnim izvozom koji beleži marginalan porast. Struktura izvoza Srbije u Rusku Federaciju (RF) po faktorskoj intenzivnosti proizvoda ukazuje da se skoro polovina izvoza bazira na resursnim i primarnim proizvodima (znatno više nego kod ukupnog izvoza zemlje) i da se tu situacija znatno pogoršala. Na strani uvoza iz RF, dominantan deo čine resursni proizvodi (energenti) i to se nije bitno menjalo tokom posmatranog razdoblja”, pisao je ekonomista Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije u prvoj polovini 2021. u časopisu “Finansije” kojeg izdaje Ministarstvo finansija (broj 1-6/2021). Ovo je, dakle, bila analiza pre agresije Rusije na Ukrajinu i potonjeg haosa koji je usledio u trgovinskim odnosima Evrope sa Rusijom.
Šta se događalo tokom 2022? Iako je prvi kvartal “zahvatio” tek nešto više od jednog meseca rata u Ukrajini (napad Rusije počeo je 24. februara), vidan je porast uvoza iz Rusije u Srbiju: sa oko 300 miliona dolara u prvom kvartalu 2021, na 620 miliona dolara u prva tri meseca 2022. Razlog ovog porasta leži u niskim cenama energenata početkom 2021. i njihovom vrtoglavom rastu od sredine godine, a naročito nakon početka rata. Zato je i pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu drastično opao – sa 86,6 odsto u prvom kvartalu 2021. na svega 39,1 odsto u periodu januar-mart 2022.
Šta Srbija izvozi u Rusiju? Skoro 10 odsto celokupnog izvoza u Rusiju 2021. godine činile su – sveže jabuke. Sledili su ih pneumatici za putničke automobile, hula-hop čarape, hartija i karton, kao i lekovi za maloprodaju.
Kada obrnemo smer robne razmene, slika je jasna: 40 odsto uvoza iz Rusije odlazi na prirodni gas, po 11 odsto na naftu i ureu, dok po tri odsto odlazi na ulja za loženje i đubriva sa azotom, fosforom i kalijumom. Ovi podaci o uvozu i izvozu rečito govore i koji su domaći privrednici najviše ugroženi zbog rata u Ukrajini i teških sankcija Rusiji, a govore i koji su rizici po domaću privredu ukoliko se smanji ili prekine dotok energenata i đubriva.
Valja pomenuti i da je Srbija počela da koristi i Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Kazahstanom, Jermenijom i Kirgistanom, koji je počeo da se primenjuje od jula prošle godine, a prethodno je imala bilateralne sporazume sa Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom. Ovim sporazumima, prema podacima PKS, dogovoreno je da će u ove zemlje moći bez carine da se izveze 2000 tona cigareta, 90.000 litara vinjaka, 400 tona polutvrdog i tvrdog kravljeg sira, kao i neograničene količine kozjeg i ovčijeg sira, te voćnih rakija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!