Parlamentarni izbori održani 3. aprila još uvek nisu zaključeni jer se u petak po treći put glasa na biračkom mestu u selu Veliki Trnovac kod Bujanovca.
Nakon prvog glasanja na dan izbora, prigovor je uložila Koalicije Albanaca doline predvođena Šaipom Kamberijem, koja zamalo nije prešla census (prirodni prag za liste nacionalnih manjina), pa je na ponovljenom glasanju 28. aprila osvojila 677 glasova od ukupno 697 izašlih na biralište, što joj je bilo dovoljno za prelazak izbornog praga i osvajanje jednog poslaničkog mandata.
U novom proračunu po Dontovom sistemu, bez tog mandata ostala je Socijalistička partija Srbije, koja je potom uložila žalbu na regularnost ponovnog glasanja. Opštinska izborna komisija nije prihvatila žalbu, ali jeste Republička izborna komisija (RIK), da bi konačnu odluku doneo Upravni sud odbacivši žalbu Koalicije Albanaca doline na odluku RIK-a.
Tako će 27. maja 1.089 birača ponovo glasati na biračkom mestu broj 6 u Osnovnoj školi “Muharem Kadriu”, a da li će nakon novog glasanja biti okončana izborna saga – niko sa sigurnošću ne može da potvrdi.
Smrt mladića iz Splita
Tuga i pijetet u senci tabloidnog iživljavanja
Pet meseci nakon utapanja kod Ade Huje na Dunavu pronađeno je telo Mateja Periša (28) iz Splita, ali su tugu i pijetet koje su iskazali mnogi građani, državni funkcioneri i crkveni velikodostojnici iz naše zemlje u velikoj meri zaklonili ovdašnji tabloidi svojim bezobzirnim izveštavanjem.
Ne obazirući se na zakone i kodekse, objavili su fotografije raspadajućeg tela neposredno po izvlačenju iz reke i mnoge morbidne podatke koje su, po svemu sudeći, nezvanično dobili od istražnih organa.
Zbog uznemiravanja javnosti reagovali su novinarska i medijska udruženja, a Savet za štampu je, po ko zna koji put, pozvao te “medije” da poštuju pravo na privatnost i pravo na dostojanstvo žrtve i “pokažu empatiju prema porodici stradalog mladića, uvaže svoje čitaoce i ne dozvole dalje urušavanje već urušenih profesionalnih standarda”.
Mladom Splićaninu izgubio se svaki trag u noći između 30. i 31. decembra kod Beton hale i osnovano se pretpostavljalo da se utopio u obližnjoj Savi, a tabloidi i mnogi drugi mediji zloupotrebili su u prethodnih pet meseci ovu tragediju za bezdušno plasiranje raznih teorija i povećanje čitanosti.
“Ponizne sluge svake vlasti, medijski manipulanti i šibicari, oruđa u rukama spin doktora, tabloidi zapravo i postoje da bi objavljivali užas – užas koji će ljude zaintrigirati, uplašiti, ukočiti; užas koji će od javne i medijske scene napraviti anarhiju i moralnu pustoš, a na duže staze uništiti svaku volju za povratak ugleda i kredibilnosti novinarske profesije”, zaključila je u tekstu za Cenzolovku naša koleginica Tamara Skrozza.
Zagađenost vazduha
Olovna vremena
Naučni časopis “Lanset” objavio je rad o prevremenoj smrtnosti usled zagađenog vazduha, zasnovan na ranijim procenama Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje, koji pokazuje da prosečna koncentracija olova u krvi dece u Srbiji iznosi 2,4 mikrograma po decilitru i jedna je od najvećih u Evropi.
U našoj ravni je još nekoliko zemalja (Rumunija, Bugarska i Mađarska), dok je gora situacija samo u Bosni i Hercegovini, Moldaviji i Albaniji. Navodi se da više od 164.000 ovdašnje dece ima u krvi više od pet mikrograma olova po jednom decilitru, što su vrednosti koje po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji mogu biti povezane sa nizom ozbiljnih poremećaja, a skoro 20.000 dece ima vrednosti koje premašuju deset mikrograma po decilitru.
To su izuzetno velike koncentracije i stručnjaci veruju da je olovo odgovorno za 1.460 prevremenih smrti u našoj zemlji.
Kako je za “Danas” objasnila doktorka fizičke hemije Svetlana Stanišić, olovo se nikad ne gubi i nivo olova u atmosferi i dalje raste zbog industrijskih aktivnosti, a današnji čovek ima nekoliko stotina puta veću koncentraciju olova u krvi nego stanovnik istog mesta pre jednog veka.
“Olovo je prisutno i u uglju, na koji se energetika Srbije oslanja u najvećoj meri, kao i u emisijama iz požara na divljim i nesanitarnim deponijama, kojih ima oko 3.000 u Srbiji”, ističe doktorka Stanišić.
Olovna vremena, i doslovno.
Postizborni turizam
Palmina ulica u Paraliji
palma paralija…
U grčkoj Paraliji, Jedinstvena Srbija (JS) održala je skup kojim je svečano označen početak osme sezone rada partijske kancelarije u tom letovalištu nadomak grada Katerini, a jedini govornik bio je lider partije, narodni poslanik i predsednik Skupštine grada Jagodine – Dragan Marković Palma.
“Ovo je osma godina kako radi naša kancelarija u Paraliji i njena namena nije politička, već je to sigurna kuća za sve građane Srbije koji letuju u Grčkoj”, rekao je okupljenima Marković i poručio građanima Srbije da idu na more “tamo gde nas vole i poštuju”.
A okupljeni na skupu su bili građani Jagodine, njih oko 700, te funkcioneri JS i Socijalističke partije Srbije. Kako je objasnio Marković, put i boravak finansiraju donatori, a jedan od donatora je JS.
“Novac koji dobijamo na ime poslanika u parlamentu ne trošimo na propagandni materijal, već vraćamo onima koji budžet i pune”, pojasnio je lider JS. Dodao je da je o poseti Paraliji obavestio predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koga, kako kaže, “uvek informišemo gde idemo, šta radimo i koje su naše poruke”, a predsednik mu je kratko odgovorio: “Živ bio, srećno bilo”.
I dok se u delu domaće javnosti govori kako bi nadležni u Agenciji za sprečavanje korupcije trebalo konačno da reaguju na Markovićeve ekskurzije i letovanja, lokalne vlasti u Kateriniju dodelile su jagodinskom glavešini gradski “Orden zvezde” i najavili da će njegovo ime od septembra poneti glavna ulica na plaži Paralija, u znak zahvalnosti “za sve što je učinio za razvoj grčko-srpskih odnosa na bratskom, ekonomskom, političkom i turističkom planu”.
Letovanje u Palminoj ulici! Zvuči egzotično.
Košarkaška Evroliga u Beogradu
Pehari za Efes, Vasilija Micića i juniore Mege
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Istanbulski Anadolu Efes odbranio je titulu prvaka Evrolige, najprestižnijeg evropskog klupskog takmičenja, pobedom nad Realom iz Madrida (58:57) u finalu odigranom u Beogradu, a titulu MVP (najkorisnijeg) igrača finalnog turnira odbranio je najbolji igrač turskog kluba i naš reprezentativac Vasilije Micić.
Do Fajnal fora Efes je došao nakon osvojenog šestog mesta u prvenstvenom delu i potom pobede u seriji četvrfinalnih utakmica nad milanskim Armanijem (3:1). U beogradskoj Areni turski prvak je prvo u polufinalu pobedio pirejski Olimpijakos (78:75) zahvaljujući pogođenoj trojci Micića u poslednjoj sekundi meča, a u finalu i “kraljevski klub” iz Španije.
Senku na ovogodišnje takmičenja baca izbacivanje ruskih klubova nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, jer su sva tri – CSKA iz Moskve, Zenit iz Sankt Peterburga i UNIKS iz Kazanja – bili među prvih osam ekipa na tabeli (Efes je bio deveti).
Beograd je dobio domaćinstvo nakon što je Berlin odustao početkom godine zbog epidemiološke situacije i pokazao se dobrim domaćinom, kao i pre četiri godine, kada je u Areni trijumfovao Real.
U našoj prestonici igrao se i finalni turnir za juniore (U18), na kojem je trijumfovala beogradska ekipa Mega Mocart, a nova nada srpske košarke, Nikola Đurišić, poneo je priznanje za MVP igrača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!