
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: AP Photo/Jose Luis Magana
Američke obaveštajne službe smatraju da eventualna pobeda u Donbasu nije Putinov krajnji cilj, da je rat zapao u pat poziciju i da se u narednom periodu može očekivati eskalacija sukoba
Sjedinjene Američke Države veruju da se predsednik Rusije Vladimir Putin sprema za dugi konflikt u Ukrajini i da ni eventualna ruska pobeda u Donbasu na istoku zemlje možda neće okončati rat, izjavila je u utorak direktorka američkih Nacionalnih obaveštajnih službi Avril Hejns.
„Procenjujemo da se Putin sprema za dugi konflikt u Ukraijni tokom kojeg namerava da postigne ciljeve i izvan Donbasa“, rekla je Hejns u Senatu, a prenosi Glas Amerike.
Dodala je da Putin računa da će odlučnost Zapada da oslabi tokom vremena i da postoji zabrinutost kako će se sukob odvijati narednih meseci. „Uzimajući u obzir realnost s kojom se Putin suočava, a to je raskorak između njegovih ambicija i trenutnih ruskih konvencionalnih vojnih kapaciteta, to verovatno znači da bi narednih nekoliko meseci mogli da vidimo nepredvidljiviju i potencijalno eskalatornu putanju“, upozorila je Hejns.
Direktor Odbrambene obaveštajne agencije Skot Berijer je na istom pretresu u Senatu rekao da je rat u pat poziciji, jer ni Rusi ni Ukrajinci ne pobeđuju. On kaže da je do sada u ratu ubijeno između 8 i 10 ruskih generala. Trenutna procena SAD je, rekao je Berijer, da Putin nije spreman da upotrebi taktičko nuklearno oružje u Ukrajini.
Hejns je pretodno izjavila da obaveštajna zajednica veruje da bi Putin odobrio upotrebu nuklearnog oružja ako bi smatrao da postoji egzistencijalna pretnja po Rusiju.
Hejns nije rekla da autokrate ili diktatori sebe poistovećuju sa državom, te da bi sopstvenu egzistencijalnu ugroženost Putin mogao da poistoveti sa egzistencijalnom pretnjom Rusiji.
Ruski predsednik tokom govora na Dan pobede u ponedeljak, nije pominjao moguću eskalaciju u Ukrajini, uprkos upozorenjima Zapada da bi mogao da naloži nacionalnu mobilizaciju.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve