Kako “Vreme” saznaje, poternicu za Radojem Zvicerom u Srbiji raspisalo je Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg suda u Novom Sadu, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva dana 20. maja 2021. godine. On se sumnjiči da je izvršio krivično delo navođenja na overu neistinitog sadržaja i falsifikovanja isprava. Sudiće mu se u odsustvu. Iako su mnogi srpski mediji pisali da se šef Kavčana traži zbog likvidacija, ispostavilo se da to nije slučaj, te ili da policija nema dovoljno dokaza za to, ili ne želi pre vremena da ih objavi
Kada je Dž. K. Rouling pisala Harija Potera, osmislila je glavnog negativca Voldemorta čije se ime nikada ne pominje. Vrh srpske države radi upravo suprotno, pa je Radoje Zvicer, jedan od vođa Kavačkog klana, svakodnevno prisutan na naslovnim stranama tabloida. Uglavnom, on je “kapo di tuti kapi” balkanske mafije koji koje sve planira i sve odlučuje u svijetu kriminala. Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin pominje mogućnost da iznad Zvicera postoji neki njegov “politički vođa”, ali nije precizirao ko bi to mogao biti. Možda misli na crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, kao što je to već izgovorio Vojislav Šešelj a tabloidi objavili.
KAVAČANIN IZ ŠKALJARA
Sem toga da je rođen 1982. godine u Kotoru, o prošlosti Radoja Zvicera malo se zna. Nije se previše isticao do 2014. godine, kada je “nestalo” 200 kilograma kokaina u Valensiji, nakon čega je došlo do raspada Kotorske kriminalne grupe i sukoba klanova. Apsurdno, iako sedam godina predvodi Kavački klan u ratu sa Škaljarskim, izvor iz Crne Gore kaže za “Vreme” da je Zvicer u Kotoru prijavljen na adresi u Škaljarima.
Navodno je ranije radio za Dragana Dudića Frica, kontroverznog kotorskog biznismena ubijenog 2010. godine. Prema bezbednosnim saznanjima, Fric je pripadao Šarićevoj narko-grupi, a bio je zadužen za pranje para kroz diskoteke i kafiće koje je držao. Kako je ovaj važio za moćnog čovjeka iz Kotora, teško da je Zvicer imao neku važniju ulogu u njegovoj grupi.
Inače, Vulin je na jednoj od svojih konferencija za medije na kojoj se dotakao Zvicera rekao da se on ranije bavio ugostiteljstvom. Tačno je, međutim, da Zvicerova supruga Tamara, rođena Seferović, na svoje ime posjeduje nekoliko firmi na Crnogorskom primorju, te da je neke od njih posjedovala i još za života Dudića. Mnogi smatraju i da su one vjerojatno služile kao paravan.
Nakon kristalisanja strana u sukobu kotorskih klanova, Zvicer se munjevito uzdiže do jednog od šefova Kavčana, pored Slobodana Kašćelana i tada Igora Božovića. Ovdje ne može a da se ne primijeti sličnost sa usponom njegovih saradnika sa južne tribine Aleksandrom Stankovićem i Veljkom Belivukom, koji su takođe od običnih tjelohranitelja preko noći preuzeli tribinu Partizana. Jedino što u Crnoj Gori još uvijek nije optužen neki inspektor sa bilješkama u kojima Zvicera naziva “državnim projektom”, kao što je to slučaj sa Saletom Mutavim i bivšim načelnikom Službe za specijalne istražne metode Uprave kriminalističke policije Dejanom Milenkovićem u Srbiji.
Od stare kotorske ekipe nastale nakon Fricovog ubistva, već izgrađen “renome” imali su samo pripadnici kasnijeg Škaljarskog klana Jovica Vukotić i Igor Dedović, koji je ubijen 2020. godine u Atini zajedno sa Stevanom Stamatovićem, šefom podgoričke ekipe. Inače, upravo je Vukotić često medijima ukazivao na dobru povezanost Kavčana i crnogorskih bezbjednosnih struktura, što naravno treba uzeti sa određenom dozom sumnje s obzirom na to da je njegova strana tada bila u nezavidnom položaju. Sa promjenom vlasti u Crnoj Gori 2020. godine, Kavčani su se našli na udaru policijskih organa, a Vukotić je prestao sarađivati sa medijima i glumiti mafiozo revolucionara.
Glavna djelatnost i Kavčana i Škaljaraca je kokain, odnosno organizacija transporta iz Južne Amerike, pri čemu koriste teretne prekookeanske brodove, i distribucija širom Evrope.
Po horizontalnoj strukturi novopečenog Kavačkog klana Zvicer, Kašćelan i Božović dijelili su mjesta visokorangiranih članova, s tim da su se prva dva dodatno izdvajala. Ono što se do danas vjerojatno promijenilo jeste ravnoteža snaga i to u korist Zvicera. Moć Slobodana Kašćelana opala je s godinama, Igora Božovića takođe, tako da se po određenim bezbjednosnim saznanjima Zvicer trenutno najbolje kotira. Potonji je i jedini među njima koji godinama vješto izbjegava potjernice i organe gonjenja. Kašćelan je svako malo privođen, Božović je uhapšen u Španiji i izručen Crnoj Gori, dok se Zvicer krije ko zna gdje.
ZVICER I ORTACI
970×250…
Kao osvetu za ubistvo u Atini, Škaljarci su u maju 2020. godine pokušali likvidirati Radoja Zvicera u Kijevu. Naime, dok je džogirao u elitnom naselju glavnog grada Ukrajine, gdje se skrivao, dvojica napadača su pritrčala i ranila ga sa više hitaca. Od sigurne smrti spasila ga je supruga Tamara, koja je otvorila vatru iz pištolja i zaplašila napadače. Da nisu u pitanju profesionalci vidjelo se kada su ispod sigurnosnih kamera pokušali da zapale automobil marke “smart” korišćen u atentatu, pa je jedan od njih zapalio samog sebe. Ubrzo su uhapšeni, ali ostaje nejasno kako su ga uopšte pronašli i ušli u naselje koje čuva obezbjeđenje sa dugim cijevima. Navodno su imali pomoć dijela ukrajinske policije.
970x250Auto…
U srpskoj policiji Zvicer se spominje kao šef Belivukovog klana, te samim tim i kao direktni nalogodavac nekih njihovih likvidacija. To se odnosi i na člana grupe “Pink Panter” Milana Ljepoje, za čiju je otmicu i ubistvo ova grupa optužena. Navodno je Ljepoja za račun Škaljaraca organizovao grupu koja je pokušala likvidirati Zvicera u Kijevu. Dok sa druge strane, specijalni tužilac Crne Gore Saša Čađenović, koji vodi istragu protiv Kavčana zbog ubistva Mila Radulovića Kapetana, smatra da nema dokaza da je Belivukov klan pripadao organizacionoj strukturi Kavačkog klana, već samo da su sarađivali.
30-03…
U januaru prošle godine Belivuk i Marko Miljković svratili su do Primorja na sastanak sa Zvicerom, pa su sva trojica privedeni na informativni razgovor, ali i ubrzo pušteni. Oni su nedugo po povratku u Beograd uhapšeni, dok se Zviceru izgubio svaki trag.
Ono što je zanimljivo kod Zvicera jeste da je prema određenim operativnim saznanjima sarađivao i sa Šarićevom grupom i sa klanom “Amerika”, koji nisu u dobrim međusobnim odnosima. Doduše, tačno je da je Šarićeva grupa dovedena na ivicu egzistencije nakon razbijanja klana u policijskoj akciji “Balkanski ratnik” 2009. godine, zatim pomenutog ubistva Frica godinu dana kasnije, te hapšenja Šarića 2014. godine. Ugroženi jesu bili, ali su opstali, a njihovi “legalni” poslovi sa hotelima i klubovima čak i procvjetali. Sada, nakon puštanja Šarića u kućni pritvor i potencijalnog povratka balkanskog narko-bosa na velika vrata, Zvicerova pozicija mogla bi biti poljuljana. Odnosno, mogao bi se spustiti koji stepenik niže.
Sa druge strane, klan “Amerika” važi za najmoćniji i najdugovječniji kriminalni klan sa ovih prostora. Nabavljaju drogu, prije svega kokain, u Južnoj Americi, transportuju ga do Evrope i sami rasturaju. Organizacijski su jako efikasni i posjeduju dobre kontakte širom svijeta. “Amerikance” već godinama predvode Mileta Miljanić i Zoran Jakšić. Za klan se smatra da ima duboke veze sa Sinaloa kartelom. Navodno je Zvicer podređen jednom ogranku grupe “Amerika”.
LICE SA POTERNICE
Kako “Vreme” saznaje, potjernicu za Radojem Zvicerom u Srbiji raspisalo je Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg suda u Novom Sadu a po nalogu Višeg javnog tužilaštva dana 20. maja 2021. godine. On se sumnjiči da je izvršio krivično djelo navođenja na ovjeru neistinitog sadržaja i falsifikovanja isprava. Sudiće mu se u odsustvu. Iako su mnogi srpski mediji pisali da se šef Kavčana traži zbog likvidacija, ispostavilo se da to nije slučaj, te ili da policija nema dovoljno dokaza za to, ili ne želi prije vremena da ih objavi.
Dan kasnije je na osnovu srpske potjernice raspisana i crvena Interpolova. Međutim, njegovo ime se ne može pronaći pretragom stranice Interpola, jer oni na sajtu objavljuju prosječno samo oko 5% od ukupnih lica koja se traže.
Nedugo zatim i Crna Gora je raspisala međunarodnu potjernicu za Zvicerom, ali se on u njoj tereti za teška krivična djela, a ne za falsifikovanje pasoša. U oktobru je crnogorski specijalni državni tužilac podigao optužnicu protiv Slobodana Kašćelana, Zvicera i još 12 članova Kavačkog klana zbog stvaranja kriminalne organizacije, teškog ubistva, teškog ubistva putem pomaganja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.
Zvicera nema i ne zna se gdje je. Samo Vulin kaže da ima “osnovane pretpostavke gdje se on nalazi”, ali ne precizira zašto i dalje nije uhapšen, već se vraća priči da oni imaju gomilu novca i spremaju atentat. Šta će se desiti sa Zvicerom i Kavačkim klanom u budućnosti, teško je predvidjeti. Činjenica je da su uzdrmani hapšenjima iz prethodne godine, ponovnim ojačavanjem Škaljaraca, ali i nekim izmenama u ravnoteži snaga balkanskog podzemlja. Meteorski se uzdigao, ali za sada nije kao mnogi slični njemu još brže pao.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!