Dodikovo zatezanje užeta

Put krize u BiH, po mišljenju mnogih i najveće poslijeratne, počeo je odbijanjem takozvanog Inckovog zakona o zabrani negiranja genocida i veličanju ratnih zločina, da bi se okončao u izričitom stavu zvaničnika iz RS (čitaj Milorada Dodika) da će ovaj entitet formirati svoju vojsku, indirektne poreze vratiti sa nivoa države, kao i poništiti djelovanje pravosudnih institucija BiH u RS. Sve to upakovano je u povratak izvornom Dejtonu, povratku oko 140 “otetih” nadležnosti, u čijem su usvajanju više nego dobrovoljno, i to u parlamentarnoj proceduri, sudjelovali isti ovi političari.

Dok su za najveći dio predstavnika međunarodne zajednice i dio domaćih političkih aktera usvojene informacije Narodne skupštine RS udar na ustavno-pravni poredak BiH, dio domaćih političara, među njima i Mladen Ivanić, nekadašnji član predsjedništva BiH, pita se da li je “samom Dodiku baš jasno kuda ide i na šta sve ovo može izaći”.

Zoran Milanović Milorada Dodika smatra “barabom, ne zločincem, koji drži do svoje riječi, za razliku od drugih manipulativnih tipova”. Predsjednik Hrvatske kaže: “Šta može Dodik? Ništa. Ali, on ima posla s ljudima koji su profesionalni lažovi”, te podsjeća kako je Dodik “čovjek kojeg je doveo Zapad”. “Instalirali su ga, imao je dva zastupnika. Bio im je super dok ga nisu počeli gaziti”, izjavio je Milanović ne osvrćući se na to koga je Dodik i kada počeo gaziti. “Dodik ih provocira zato što mu gaze po prstima cijelo vrijeme. Razumijem ga, ne podstičem to ponašanje.”

ODBRANA USTAVA ILI NAPAD NA USTAVNI POREDAK

Milorad Dodik samouvjereno i arogantno uvjerava domaću i međunarodnu javnost da je spreman ovog puta ići do kraja. Istina, ostavio je prostora da se zakoni usvoje u narednih šest mjeseci, ali izgovara i prijetnju: “Nisu nas htjeli slušati, sad će morati”. U Tužilaštvu BiH vodi se predmet protiv nekoliko osoba iz RS zbog sumnje da su počinili krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Komentarišući taj predmet, Dodik je ponovio kako “Srpska brani Ustav” i da ne zna od kada se to može tretirati kao napad. Za njega je “BiH nakaradno nasađena”, a on ostaje dosljedan u sprovođenju plana: “Ne mogu nas zaustaviti ni prigovori koji dolaze sa strane, a kamoli neka priča o tim muslimanskim sudijama, tužiocima koji bi da vrate sistem ‘kadija te tuži, kadija te sudi’”. Za pravne stručnjake iz RS, “krivično djelo napada na ustavni poredak BIH moguće je izvršiti samo upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile”.

Sudija Suda BiH Branko Perić smatra da stvari koje se tiču ustavnog poretka nisu jednostavne: “Dejtonski ustav se razlikuje od uspostavljene prakse u kreiranju državne vlasti. Problem su nametnuti zakoni. Ako se faktički poredak prihvati kao ustavni poredak, onda bi se moglo raditi o nekoj vrsti podrivanja ustavnog poretka. Međutim, Dodik javno izjavljuje da on ne ruši Dejtonski ustav, nego upravo čini suprotno – vraća se na njega. Dakle, imamo realnost koju treba podvesti pod pravnu normu. Praksa do sada nije imala takav slučaj. U svakom slučaju, pravni problem će morati riješiti sudska praksa”.

Gabrijel Eskobar, specijalni izaslanik za zapadni Balkan i pomoćnik asistenta državnog sekretara SAD-a, dobar poznavalac prilika u BiH, poentu vidi u tome da je “sadašnja kriza kriza disfunkcije i korupcije maskirana etničkim jezikom”. On zaključuje kako ono što Dodik želi da uradi nije zapravo nezavisnost bosanskih Srba, već da pokušava zaštititi svoju korupciju eliminacijom svih federalnih struktura koje bi to istraživale. “Ne želi da to gledaju federalni regulatori, federalni sudovi ili ustavni sud, zbog čega stalno govori da podržava teritorijalni integritet BiH. Milorad Dodik je na samom početku bio veoma za Dejton. Bio je vrlo naklonjen SAD-u, za EU i za visokog predstavnika. On je, zapravo, bio jedan od lidera koji je pomogao SFOR-u da privede više ljudi osumnjičenih za ratne zločine nego bilo ko drugi u regionu. Sada je drugačije to što je duboko korumpiran i traži način da to nastavi”.

U međuvremenu, Dodik sa saradnicima uvjerava međunarodnu javnost i medije u opravdanost svoje politike, među političarima lobira za stvar RS i obrazlaže miran razlaz sa BiH, koji to u najnovijoj političkoj i stručnoj intepretaciji, zapravo, i ne bi bio. Nakon ovog udara, Republika Srpska bi nastavila, ako je vjerovati Dodiku, normalno da živi u BiH, dok to većina međunarodnih zvaničnika razumije kao secesiju. Podjećanja radi, blokada institucija BiH traje od jula i predstavnici RS rade samo kada se donose odluke od kojih RS ima koristi.

Dodikove poteze opozicioni parlamentarac Igor Crnadak vidi prije svega kao “napad na RS, kojim se ugrožava status države u državi”.

Crnadak ističe kako su ove inicijative velika fasada iza koje se odvijaju dva procesa: jedan je priprema za izbore, jer SNSD želi da radikalizuje situaciju, dok je drugi proces “jedna velika pljačka koja se odvija u pozadini te velike nacionalističke priče”.

I dok brani Ustav, Republika Srpska odavno se samoproglasila državom, u javnim nastupima većina njenih zvaničnika govori u ime države, dobar dio medija, baš kao i političara, BiH i RS stavljaju u istu ravan.

STRPLJENJE NA IZMAKU

Strpljenje dijela međunarodne zajednice je na izmaku. Poruka koju nedvosmisleno šalju, prije svih SAD, Velika Britanija i Njemačka je da nema više trgovine i popuštanja.

Istovremeno, Milorad Dodik se javno zahvaljuje Putinu i Milanoviću, koji ga “jedini razumiju”: “Svi drugi su neprijatelji bosanskih Srba i rade isključivo u interesu Muslimana”, rekao je Dodik. Tom prilikom zaboravio je spomenuti i mađarskog premijera Viktora Orbana, koji ga je u jeku krize privatno posjetio u Laktašima. Nedavno je ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto zaprijetio ulaganjem veta na mogući prijedlog uvođenja sankcija članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Brojni međunarodni zvaničnici su u proteklim mjesecima pregovarali, sastajali se i sa Dodikom i sa drugim zvaničnicima iz RS. Početak je to bavljenja međunarodne zajednice Bosnom i Hercegovinom. Samo je Gabrijel Eskobar dolazio nekoliko puta u posljednjih mjesec dana u BIH. Kaže da su “potpuno jedinstveni sa evropskim partnerima”.

“Dakle, postoji višestruki diplomatski napor. Prvi će uključiti da se Milorad Dodik odmakne od pokušaja da razori centralne institucije, što zaista zabija nož u srce, udara u srce Dejtona. Drugi je da se Srbi vrate u centralne institucije, ali da te centralne institucije rade za sve ljude u Bosni i Hercegovini, bili oni Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili drugi, i da te institucije rade. Odatle bismo se željeli fokusirati na izbornu reformu i ograničenu ustavnu reformu kako bi zemlja bila u mogućnosti da postigne politički konsenzus”, tvrdi Eskobar.

Na neke sastanke nisu htjeli doći upravo Srbi, na prijetnje sankcijama odgovarali su prijetnjama kontrasankcijama i istrajavali u namjerama. “Možda će neki pokušati da ismiju ovo što ću reći, ali ni Srpska nije bez kontramjera. Ako Njemačka uvede sankcije, uzvratit ćemo. Nisam slijep da ne znam šta su Amerika i Njemačka. Ali moja poruka je – pretjerali ste. Sve ste učinili da zamrzimo BiH, a nikada je nismo ni voljeli”, rekao je Dodik.

“Ne znam kakve sankcije sebi gospodin Dodik može zamisliti kada je riječ o Njemačkoj. Možda neće više htjeti kupovati kiselu vodu iz Njemačke”, zapitao se Kristijan Šmit. Isti političar koji je, prema priznanju Aleksandra Vučića, Dodika već ranije spasavao od sankcija. Danas ga Dodik ne priznaje i zamjera mu fašističke metode. Dodikovi ljudi u parlamentu zabranjuju osoblju OHR-a da prisustvuje zasjedanjima Narodne skupštine, jer se radi o “nepostojećoj instituciji”.

Šmit upozorava da ukoliko “ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH”. “Na raspolaganju su mi Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dejton. Ali, iz najubojitijeg topa ne smijemo pucati sve dok postoje druga sredstva”, kazao je Šmit, koji “zna da Dodiku hitno treba novac”. “S MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da Dodik novac dobije samo pod strogim uslovima”.

NEDOSTATAK SREDSTAVA

Dodik je prijetnje sankcijama ocijenio nerazumnim, navodeći da ono što se čuje od njemačke politike “nema veze sa realnošću”: “Ali, naprosto oni mogu da rade šta hoće, mi ćemo ići svojim putem. Naš put je saradnja sa našim prijateljima. Želim da radimo, ima ih dovoljno. Danas svijet nije jednostran. Više nisu samo zapadni finansijski centri prisutni nego ima i nekih drugih koje možemo da angažujemo. Zato ste čuli ovog Šmita koji nije Visoki predstavnik; zamislite, kaže kako oni mogu da spriječe transfere preko računa, pa to je nevjerovatno, to je fašizam. To nigdje nema na svijetu da se na taj način pokušava prijetiti”, kaže on.

U novom entitetskom budžetu nisu planirana sredstva za nove institucije. Da Dodik nema novaca da u djelo sprovede ovaj ambiciozni plan, u razgovoru za “Vreme” potvrđuje ekonomistica Svetlana Cenić. Ona kaže da novca nema jer su data silna obećanja, javna uprava je ogromna, a još veća obećanjem o povratu nadležnosti i pravljenja institucija ponovo na entitetskom nivou: “Nije to stvar samo povlačenja ljudi iz državnih institucija i novca potrebnog za njihove plate. Tu su i troškovi mimo plata, da ne govorim koliko bi se prihoda izgubilo raspadom sadašnjeg sistema indirektnih poreza, jer je ovim sistemom RS dobila više”. Ona se dalje pita da li bismo, ukoliko RS uvede svoj PDV, imali duplo oporezivanje.

Aleksandar Vučić i Milorad Dodik su se razišli oko Šmita i OHR-a. Iz Srbije se za sada čuje jedino otpor prema sankcijama, jer one nikada nisu donijele ništa dobro, ali i poneki medijski glas kako Dodik “dok ljulja Bosnu, u problem uvlači i Srbiju”. Očito je da će BiH palikuće, kojih je pored Dodika, još barem dvojica, nastaviti da bildaju patriotske mišiće, prizivaju NATO, sankcije, zovu prijatelje u pomoć, zadužuju se malo skuplje na berzama, ali bitno je da im podanici, dok čekaju da neko drugi uradi ono što bi oni trebalo na izborima, povjeruju kako sloboda nikad nije jeftina i plate taj ceh suludih politika.

“Ovde je očito na sceni spasavanje vlastite kože i maksimalno zatezanje da se spasu i najbliži. Po svaku cenu. Dok se uže ne pretrže”, zaključuje Svetlana Cenić.

Međunarodni obruč oko korumpiranih etnonacionalista u BiH se steže.