img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Maternji

02. септембар 2009, 18:35 Zdenka Feđver
Copied

Odlučio moj pradeda Ištvan Feđver da se iz Bačaljmaša, gradića u Mađarskoj, preseli u Vukovar, grad u Hrvatskoj. Nije to bila seoba iz države u državu, već seoba iz jednog kraja Austrijskog carstva, u drugi.

Feđver na mađarskom znači – oružje. Da li je Ištvanov predak pripadao nekim oružanim snagama, pravio oružje, popravljao ga, čuvao, delio, ili je „samo“ bio prgav, pa oružje odmah potezao, zaista ne znam. Kao što ne znam ni da li je Marija već bila njegova supruga, ili je ljubav planula u Vukovaru, više nemam koga da pitam, ali znam da su govorili mađarski i nemački. U Vukovaru su progovorili i hrvatski. I rodili su Stjepana.

Moj deda Stjepan nigde se nije selio, kao ni Vukovar, ali kada se on rodio, grad više nije bio u Austrijskom carstvu, već u Austrougarskoj monarhiji. A Stjepan je progovorio hrvatski. U Vukovaru se oženio Marijom Kurbatfinski iz Opatovca, sela u komšiluku. Marija, poljsko-češka mešavina, govorila je nemački, mađarski i hrvatski. I rodili su Antuna.

Moj otac Antun, iako se Vukovar i dalje nigde nije selio, rođen je u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. I progovorio je hrvatski.

Odlučio moj čukundeda Andrija Grgurić (njegovo prezime ne mora se prevoditi) da se iz Delnica, grada u Hrvatskoj, preseli u Mikleuš, selo u Hrvatskoj – a sve u Austrijskom carstvu. Govorio je nemački i hrvatski. Sa kim je „hleb i so delio“ i ko je roditeljka Franji, opet nemam koga da pitam, ali Franjo se rodio.

Franjo, moj pradeda, rođen u Mikleušu, u istom, Austrijskom carstvu, progovorio je hrvatski. I oženio se Fanikom Laj, rodom iz Mikleuša. Fanika je govorila jevrejski, nemački i hrvatski. I rodili su Zdravka.

Moj deda Zdravko, iako se Mikleuš nigde nije selio, rođen je u Austrougarskoj monarhiji. Zdravko je progovorio hrvatski. I oženio se Terezijom Rašperger, slovenačko-austrijskom mešavinom. Rođena u Budimpešti, takođe u Austrougarskoj monarhiji, Terezija je govorila nemački, mađarski i hrvatski. Zdravko i Terezija rodili su Helenu.

Helena, rođena u Mikleušu, iako se Mikleuš i dalje nigde nije selio, rođena je u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca. I progovorila hrvatski.

Kada su Antun Feđver i Helena Grgurić odlučili da se venčaju i da bračni život žive u Vukovaru, Vukovar se opet nigde nije selio, ali istorija ga je, kao i celu Kraljevinu, ucrtala u Demokratsku Federativnu Jugoslaviju.

Onda su rodili mene. Ne pedeset i neke, već tačno hiljadu devetsto pedesete. U Vukovaru. I progovorila sam hrvatski. U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji.

Kada je moj otac, pedeset i pete, odlučio da se preselimo u Sombor, bila je to laka seoba iz Republike Hrvatske u Republiku Srbiju, a obe su bile pod okriljem iste države, Federativne Narodne Republike Jugoslavije. U Somboru smo, posle osam godina, a tada sam već bila trinaestogodišnji devojčurak, iako se ni taj grad nigde nije selio, nastavili da živimo – u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Bezbolno.

U mojoj četrdeset i drugoj godini, pomahnitala istorija „preselila“ je, Sombor i mene, iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Bolno.

U Srbiju i Crnu Goru moj grad i ja, „preseljeni“ smo u mojoj pedeset i trećoj godini. U Republiku Srbiju „stigli“ smo u mojoj pedeset i šestoj godini.

Još smo tu.

Živim u mom gradu od svoje pete godine. I, sasvim prirodno i dobrovoljno, odmah sam progovorila srpski.

Raspusti, podeljeni između Jadranskog mora, Mikleuša, Vukovara i Sombora – posebna su priča.

A od svih Feđverovih i Grgurićevih, a ima nas, jer svi su se svojski potrudili, baš sam ja, tako mi i treba, odlučila da pišem. I da ostanem Jugoslovenka. Pored svih seoba i „seoba“. I tuđih i mojih. Ima me u knjigama, zbornicima, časopisima, listovima, novinama… Nema me, zašto li se uopšte ne čudim mom neuspehu, ni u srpskim, ni u hrvatskim, ni u mađarskim, ni u jevrejskim antologijama.

Zato je uspeo moj sin, Siniša Karalić.

Od svih maternjih jezika, najbolje govori – engleski.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure