img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mala lična utopija

16. april 2025, 22:51 Nebojša Broćić
...
Copied

Ova neka konačno probuđena nada koju vidimo na našim ulicama izgleda da nas je navela da opet počnemo da zamišljamo obrise našeg budućeg društva i države, čak i ako ta očekivanja nisu sasvim realistična ili čak ni moguća.

Krenuli smo tako tragom drugih nekih studenata, onih francuskih iz ‘68. sa njihovim čuvenim “Budimo realni, tražimo nemoguće”, da tragamo za našom utopijom. S vremenom, pojavio ih je u svetu čitav niz – socijalistička, komunistička, hipi, feministička, anarho, naturalistička… Posebno su se isticale one dve iz XX veka koje su okušane i u praksi – Lenjin-Staljin-Trocki proleterski raj, a njih je sledio onaj ambiciozni moler iz Beča. I evo sada imamo sličan pokušaj jednog njemu sličnog heroja, ama se više ne radi o tom arijevcu tevtoncu, već pravoslavnom Herkulu iz Moskovije.

E sad, mnogi bi rekli da se u ova poslednja tri slučaja ne radi o utopiji već o njenoj suprotnosti distopiji, ali znate kakvi su ljudi – što je za jedne raj, za druge je pakao i obratno. Ja sam, pak, pre na tragu razmišljanja Oskara Vajlda: “Mapa sveta koja ne uključuje Utopiju nije vredna ni pogleda (…) Progres je ostvarenje te Utopije”. Pa ako je već tako, da ne okolišamo dalje, usudiću se da predložim i svoj model našeg društva i države, o kome bi se složilo, siguran sam, dovoljno ljudi da se napravi makar jedna pristojna žurka.

Ustav da počinje sa – Srbija je geografski, istorijski, ekonomski, kulturno, moralno i civilzacijski deo Evrope. Političke i vojne veze sa totalitarnim i fašističkim režimima imaju se smatrati veleizdajom. Propagiranje nacističkih, šovinističkih, rasističkih ideja i negiranje sudski potvrđenih zločina je zakonom najstrože zabranjeno svuda i na svakom mestu. Crkva ima da se bavi crkvenim pitanjima a svi ostali državnim. Svako mešanje ova dva je zabranjeno pod pretnjom zatvora. Crkva ima da plaća porez, kao i svi drugi grešnici. Izbacivanje popova iz škola se podrazumeva. Zastava je trobojka iz Sretenjskog ustava sa natpisom Modernizacija – Inovacija – Kreacija. Himna je Kad se neko nečem dobrom nada ili ako baš mora, Dositejeva Vostani Serbie. Sudstvo u Srbiji je nezavisno. Štampa u Srbiji je slobodna. Ćirilica i latinica su ravnopravne i za sticanje građanskih prava mora se pokazati poznavanje oba pisma.

Pravo glasa imaju svi stariji od 16 godina. Pre glasanja za sve je obavezan test poznavanja političkog sistema i opšte kulture, a da bi se steklo pravo glasa neophodno je dati tačan odgovor na najmanje osam od deset pitanja. Skupština je dvodomna: Donji dom sa 120 poslanika, Gornji dom – Senat, 50 senatora; kandidati koji se prijave prolaze rigorozne testove znanja i političkih veština. Sto njih, sa najboljim rezultatima, naći će se na glasačkom listiću, od kojih glasači zaokružuju 50. Predsednik zemlje ima striktno ceremonijalne dužnosti, sa protokolom kao u vreme Tita, da se više ne brukamo pred svetom. Predsednika predlaže Senat. Vlada ima najviše 12 ministarstava.

Zemlja je podeljena na pokrajinu Vojvodinu i okruge, sa jačom centralnom kontrolom u prvih deset godina. Za to vreme se radi na postepenom prenošenju nadležnosti i finansiranja na lokalni nivo. Nakon toga, visok stepen decentralizacije. Dva doma Skupštine i velika ovlašćenja lokalnim samoupravama su garancija da nikad, nikad, baš nikad više u Srbiji neki umišljeni despot neće sam odlučivati o životu i smrti.

U svakom budžetu, republičkom i lokalnom, prve četiri stavke su redom: prosveta, nauka, kultura i UBI. Ostalima šta preostane. Svi građani imaju pravo na Univerzalni osnovni dohodak (UBI). To je svota novca koja se isplaćuje iz budžeta svim stanovnicima a koja pokriva osnovne životne troškove – ishranu, stanovanje i osnovnu zdravstvenu zaštitu. Uprkos uvreženom mišljenju, uopšte se ne radi o astronomskim svotama, izračunato je da bi to, na primer, u Velikoj Britaniji bilo oko 8 odsto državnog budžeta. U Srbiji niko ne sme biti gladan, na ulici i bez elementarne zdravstvene nege.

Kaznena politika za krvne delikte se drastično pooštrava a za druga dela ublažuje. Za ubistvo doživotni zatvor, za silovanje ista kazna kao za pokušaj ubistva, za napastvovanje dece doživotni zatvor i da se baci ključ. Autonomija Univerziteta je apsolutna. Puna legalizacija svih lakih droga na biljnoj bazi i prostitucije. Zločini prema životinjama se kažnjavaju istim kaznama kao i oni prema ljudima.

Eto. Sve to, naravno, zahteva više detalja, a mnoge važne oblasti nisu ni pomenute zbog ograničenog prostora. Ali evo, to su nade i maštarije jednog srpskog reditelja, krici i šaputanja o Srbiji koja će nastati ili će nestati. Uostalom, kako nas iskustvo uči, ako ne budemo imali hrabrosti da tragamo za utopijom, bojim se da će nam neki manje maštoviti od nas nametnuti neku njihovu novu distopiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
22.oktobar 2025. Lazar Stojanović

Čemu čaj?

16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

Komentar

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji

Komentar

Šta se desilo u Ćacilendu?

Goruće pitanje nije zašto se šator u Ćacilendu zapalio, već šta šta to šatorsko naselju ima da traži ispred Narodne skupštine već pola godine

Davor Lukač

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure