img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kompjuter

18. oktobar 2001, 12:32 Aleksandar Ćirić
Copied

Deca sa njima nemaju problema, žene ih ignorišu ili samo upotrebljavaju, muškarci se na njih pale. Po običaju, žestoko su za ili, isto tako žestoko, protiv. U oba slučaja uglavnom na neviđeno. I, sad, kad razjasnimo da je reč o kompjuteru, ne otkriva se ništa dramatično. Iskusni će možda reći da je istovetan odnos pomenute tri ljudske vrste lako uočiti prema bilo kojoj stvari koja vam padne na pamet, od televizora, automobila, telefona i železnice, do mamuta, otkrića vatre ili Meseca na nebu. Kvazipsihološko objašnjenje kaže da se deca igraju, žene vode život a muškarci razbijaju glavu oko toga kako stvar radi.

Tu negde počinje pravi problem, jer ko god želi da shvati kako radi kompjuter valja da odmah upiše neki od fakulteta u rasponu od elektrotehnike do specijalizacije u biologiji i psihologiji autizma. Bez garancije da će po završetku studija u tom pogledu biti značajno pametniji. Za veliki broj stručnjaka pitanje je savršeno nevažno, dok stvar funkcioniše. Otud je pisac naučne fantastike Artur Klark bio potpuno u pravu konstatujući da se ni jedna dovoljno razvijena tehnologija ne razlikuje od magije. Klark je, mnogo pre 1957. i „sputnjika“, napisao da bi se dobro raspoređenim satelitima oko zemlje rešio problem skupe izgradnje zemaljske mreže komunikacionih releja odnosno primopredajnika radio i televizijskog signala. Danas se zona iznad Zemlje u kom „stoje“ geostacionarni sateliti zove „Klarkov pojas“, a celularni telefon postao je pribor poslovnih ljudi svake fele, od japija do dilera droge. Ili obrnuto.

Međutim, šta radi? To pitanje je važnije, naročito za službe razvoja kompanija u kojima milijarde dolara prihoda čine onu tanku crnu liniju koja ih deli od propasti. Još nisu osporena već poprilično stara istraživanja po kojima izlazi da se daleko najveći deo personalnih kompjutera – gotovo devet od deset – upotrebljava kao pisaća mašina ili, tačnije, mašina za obradu teksta. Naravno, podatak važi samo za ono vreme kada korisnik nije zauzet igranjem. Otud nije preterano reći da je kompjuter veoma zanimljiv proizvod ukrštanja pisaće mašine, univerzalne igračke i, od početka globalne eksplozije interneta pre desetak godina, najveći sajam pornografije na svetu.

Nesigurnost u sopstvene pa još precenjene sposobnosti veoma je često razlog što su sredovečni muškarci unapred ubeđeni i žestoki ideološki protivnici upotrebe kompjutera kao podlog oblika podvrgavanja čovečanstva mašinama i nehumanim ciljevima velike svetske antiljudske zavere. Tom ideologijom se, kao i svakom drugom, prikrivaju sopstveni strahovi i nesigurnost: zato je dobro znati da se kompjuteru, kao i većini stvari, najlakše doaka ušicama od sekire. Većina drugih pokušaja da se upropasti ili pokvari uglavnom ne uspeva. Naravno, to ne znači da sopstvenom glupošću – kao i rukom na papiru napisanim tekstom, projektom ili ljubavnom pesmom, uostalom – sebi nećete napraviti štetu. Za razliku od drugih mašina, kompjuter će vam greškom izgubljeno u najvećem broju slučajeva ispraviti, ponešto čak i sam od sebe. Ipak, valja imati na umu prastaru mudrost da od ljudske gluposti nema pouzdane zaštite, pa je i kompjuter, kakvu mu god ličnost pripisivali, pred njom nemoćan.

Ono što kompjuter čini revolucionarnim izumom, i to u doslovnom smislu reči, jeste činjenica da je on industrijski proizvod napravljen kao otvoren sistem u mehaničkom i funkcionalnom smislu. Nema klinca koji drži do sebe – i, još važnije, do kog njegovi ispisnici drže – ako nije sam sklopio ili doradio svoju mašinu da bi ona, dakako, postala em jeftinija, em bolja od svih drugih. Lakoća s kojom se po kompjuterskoj utrobi čeprka šrafcigerom zaista je zadivljujuća, ne manje nego mogućnosti koje pruža dokupljivanje delova, proširivanje memorije, povećanje brzine ili štogod vam padne na pamet, za pare koje ni u ovoj bedi ne predstavljaju nikakav luksuz. Skeptici će ipak reći da je od svih definicija te đavolske sprave još važeća ona po kojoj je kompjuter poprilično antisocijalna sprava: uz njega se fizičko odsustvo ili prisustvo ljudskog društva uglavnom ne primećuje. To ne znači da će njihova već najavljena dalja minijaturizacija, uz mogućnost implantiranja, stanje popraviti. Lako je zamisliti sliku kafane prepune sveta sa odsutnim ili društveno poželjnim osmehom na licu dok u glavi – bukvalno – listaju novoprispelu elektronsku poštu. Ili, još bolje, slušaju tihi glas globalne sekretarice, koja im tu poštu čita.

E, da li je to budućnost od koje treba zazirati ili se u nju zaleteti, stvar je svakog od nas lično. Dok ne postane obavezno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure