img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kapucinska kripta

07. март 2012, 15:08 Dragica Jakovljević
Copied

Ako vam dosadi gužva u glamuroznoj bečkoj Kerntnerštrase, ili vas preplaše cene, skrenite u uličicu Tegethof, koja će vas začas odvesti pravo pred Kapucinsku crkvu, još jednu od znamenitosti „carske Vijene“. U istoimenoj grobnici, ispod crkve, poslednjih 380 godina sahranjivani su pripadnici dinastije Habzburg, „vladari koji su nekad raspolagali Evropom“, kako je napisao Štefan Cvajg. Vladali su Austrijom 636 godina, kao vojvode, nadvojvode i carevi, bili su kraljevi Španije, imperatori Svetog Rimskog Carstva… Danas u ovom „sabirnom centru“ (da s malo nelagode ipak citiram Dušana Kovačevića) ima 146 pokojnika plave krvi. Ali srca njihova nisu s njima – većina je, u srebrnim urnama, preneta u obližnju Augustinsku crkvu, čuvaju se u kapeli Loreto.

Poslednji Habzburg, Oto, naš savremenik, sahranjen je ovde pretprošlog leta, u julu 2011. Bio je najstariji sin poslednjeg austrijskog cara i ugarsko-češkog kralja Karla, koga je tek smrt (1922) lišila nade da će obnoviti monarhiju. Oto fon Habzburg umro je u svojoj kući na jugu Nemačke, još malo kao stogodišnjak, u devedeset osmoj, ali ne kao pretendent na presto, koga se zvanično odrekao 1961. godine. Telo mu počiva u Beču, ali ne i srce – ono je u Mađarskoj, čiji bi bio kralj da nije bilo što je bilo…

A pre svih, u ovo podzemno i malkice morbidno „carstvo tišine“ položeni su, 1633, zemni ostaci Ane Tirolske i njenog muža Matije, cara Svetog Rimskog Carstva, kralja Ugarske i kralja Češke. Doduše, tek 15 godina posle njene i 16 godina posle njegove smrti, zato što je izgradnja crkve – budući da se jedno vreme više išlo na ratne nego na radne zadatke – dugo trajala. Ideja o grobnici je i potekla od Ane Tirolske, ona je osnovala i fond za izgradnju, sa željom da ni posle smrti ne bude daleko od carskog dvorca, Hofburga.

Imperator Leopold I proširio je kriptu ispod crkvenog broda, a njegov sin Jozef I još više. Radovi su, beleže hroničari, „nespretno izvedeni“, pa je, na početku XVIII veka, za ove poslove prvi put angažovan i arhitekta, čuveni Lukas fon Hildebrant, mnogo poznatiji kao autor dvorca Belvedere, tog remek-dela barokne umetnosti.

Kriptu je, 1754. godine, proširila i Marija Terezija, i to znatno, na račun vrta; tada su dodate i kupole, da bi bilo dnevne svetlosti, a povodom proslave 60-godišnjice vladavine Franje Josifa, novi mauzolej, kapelu i anekse za posetioce sagradio je arhitekta Cajo Perišić. Naš čovek, reklo bi se, ali ko je taj „Perisic“, nisam uspela da otkrijem, i sveznalica Gugl pominje ga samo u vezi s ovim poslom.

Najveći je i najraskošniji, ogroman dvostruki sarkofag carice Marije Terezije i Franca I, njenog muža, težak, kažu, 1700 kila. Ipak, najviše posetilaca tiska se oko kovčega Franje Josifa, njegove lepe žene Elizabete – Sisi i njihovog sina Rudolfa, prestolonaslednika koji se ubio u dvorcu Majerling, otišavši „s one strane dobra i zla“ zajedno s Marijom Večerom, devojkom koju je voleo. Pored kovčega u kome se skrasila hirovita i nesrećna Sisi, čiji stihovi izloženi u njenom muzeju zvuče kao vapaj za razumevanjem i slobodom, leže buketi svežeg cveća. Legenda živi.

Prestolonaslednik Franc Ferdinand i njegova žena Sofija, ubijeni u Sarajevskom atentatu, nisu sahranjeni ovde, već u letnjem dvorcu Habzburga, Artštetenu. U „Jučerašnjem svetu“ Štefan Cvajg piše da je Beč bio „sav uskomešan od uzbuđenja i ganutosti“ kad se ubio prestolonaslednik Rudolf, da su se „nepregledne mase tiskale da prisustvuju polaganju na odar“, a da Franc Ferdinand, naprotiv, nije bio omiljen. Njega „niko nije video da se smeška… nije imao smisla za muziku, nije imao smisla za humor, a isto tako neprijazno izgledaše i njegova žena“. Vest o njihovom ubistvu „nije izazvala duboko saučešće“: „kasno uveče muzika je u lokalima opet svirala“, čak su „mnogi potajno odahnuli“…

Dvor kao da je imao veću brigu – kako da ih ne sahrani u Kapucinskoj grobnici. FF je svojim poreklom tu pripadao, ali Sofija nije; jeste bila grofica, ali iz jedne češke porodice. Saopšteno je da je prestolonaslednik želeo da ga sahrane u Artštetenu, pa su kovčezi tamo, bez buke, i preneti. U Kapucinskoj grobnici je samo zidna ploča s nekoliko suvoparnih redova; prosta i ravna, bez ikakvih ukrasa.

Pretpostavljam da je to bio još jedan ubod u srce velikog pisca i K&K nostalgičara Jozefa Rota. Naslov njegovog sjajnog romana Kapucinska grobnica metafora je za propast Austro-Ugarske monarhije, Prvi svetski rat i teške potonje godine, kada je, po Rotu, Beč bio grad „koji više nije imao oca“.

Na znam šta bi Rot rekao danas, ali po onome što obične turističke oči vide, Beč ima i oca i majku i mnogo darežljivih rođaka!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
01.октобар 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.септембар 2025. Dragan Todorović

70

17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure