img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

K POP

23. децембар 2015, 13:01 Ana Tašković
foto: wikipedia
Copied

Ljudi kažu da je muzika nevidljiva sila koja pokreće svet. Njeni raznovrsni žanrovi su nepresušan izvor inspiracije kako umetničkim dušama tako i običnim ljudima, jer svako u njoj pronalazi ono što mu je potrebno i što ga pokreće. Dubinu čitave ove priče sam razumela tek kada sam otkrila svet južnokorejske pop muzike ili popularnije K POP-a.

To se desilo sasvim slučajno, za doček nove 2013. godine kada sam sa dve drugarice otputovala na par dana u Budimpeštu. Kako jedna od njih čitavu K POP priču prati još od srednje škole, bilo je neizbežno dotaći se i te teme. Tada sam imala priliku da iz prve ruke čujem kakva je to muzika u pitanju, ali i da se upoznam sa pesmama njene omiljene grupe Girls Generation (SNSD). Takođe je gledanje korejske televizije ARIRANG u trenucima odmora od maratonskog obilaska Budimpešte doprinelo da se dodatno zainteresujem za ovaj neobičan muzički žanr.

Nakon povratka u Beograd počela sam i sama da slušam Girls Generation i to je trajalo približno godinu dana, a onda mi je sestra jednog dana po povratku iz škole rekla da njena nova drugarica takođe voli K POP. Počele smo zajedno da slušamo pesme koje nam je preporučila i što sam se više upoznavala sa K POP svetom shvatila sam da sam konačno pronašla muziku koja mi u potpunosti odgovara. To je bio jedan posve magičan trenutak. Moglo bi se reći da mi je na momente delovalo smešno, čak i čudno što slušam nešto tako raspevano, šareno, uigrano, stilizovano, a da pritom zbog izražene jezičke barijere gotovo ništa ne razumem. Međutim, svaka pesma je uvek nalazila način da dopre do mene. Kako sam nakon izvesnog vremena već zavolela grupe poput Super Junior, MBLAQ, Big Bang, Girls Generation, VIXX, Infinite, U KISS, Trouble Maker itd., želela sam da detaljnije saznam kako čitav muzički biznis funkcioniše i kolika je stvarna snaga „korejskog talasa“ kojem K POP pripada.

Prekretnica u muzici u Južnoj Koreji nastaje tokom 90-ih, kada dolazi do mešanja sa pojedinim američkim muzičkim pravcima kao što su rok, rep i tehno. Potpuna globalizacija ovog pravca odvija se u narednoj deceniji. Sve grupe ili solo umetnici pripadaju kompanijama koje ih treniraju za ovaj posao još od malih nogu. Postoji mnoštvo ovakvih kompanija ali su tri najjače SM Entertainment, YG Entertainment i JYP Entertainment, koje apsolutno dominiranju tamošnjim tržištem. Glasovne i fizičke vežbe kroz koje umetnici prolaze su izuzetno zahtevne jer se od njih traži da sve bude savršeno uklopljeno. Naravno, i fizički izgled ima važnu ulogu. Ovi umetnici su gotovo uvek pod budnim okom javnosti, kako na sceni tako i van nje. Uvek moraju da rade na sebi i da svojim fanovima koji ih bezuslovno podržavaju ponude nešto novo i neobično u svojim pesmama i nastupima, što zaista podržavam jer se mnoštvo svetskih zvezda više preterano i ne zanima šta će prezentovati javnosti, te bi se moglo reći da žive od stare popularnosti. Korejski idoli se uvek trude da budu odgovarajući uzor mladima. Ali tamna strana K POP-a je takva da se svaki pogrešan korak skupo plaća, čak i najbezazleniji skandal može uništiti nečiju karijeru. Njihova javnost ume da bude i te kako surova.

Međutim, klub poštovalaca K POP-a svakim danom postaje sve veći, a trenutno obuhvata Zapadnu i Istočnu Evropu, Severnu Ameriku, Latinsku Ameriku, Bliski istok, Severnu Afriku itd. Kao što vidite, K POP je doplovio do mnogih obala, a fanovi se često šale kako polako ali sigurno „osvajamo svet“. Čak je i sam Beograd bio domaćin velikom broju K POP žurki gde se ljubitelji ovog žanra okupljaju kako bi uživali u druženju i muzici koju vole. Slična manifestacija se ponovo krajem jula održala u našoj prestonici, ali ovog puta kao zahvalnost same ambasade Južne Koreje zato što toliko volimo njihovu zemlju i kulturu. Kako je ovo bila moja prva K POP žurka, nisam znala šta da očekujem, ali sam bila uverena da ću se odlično provesti, što je za osobu koja nema afiniteta prema izlascima i noćnom životu prilično velika stvar. Atmosfera je bila gotovo nestvarna. Pevala sam uz popularne numere, plesala, uživala u korejskoj hrani… Čitave večeri nisam mogla da prestanem da se smešim. Moglo bi se reći da je ovo za mene bio događaj koji u potpunosti hrani i oplemenjuje dušu.

Čak i posle svega mislim da nisam u potpunosti uspela da vam dočaram šta je to zapravo K POP. To je nešto što morate da iskusite sami, a kada ga jednom upoznate verujem da će vas kao i mene očarati i postati neizostavan deo vašeg malog sveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure