img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba užasa

17. jun 2020, 21:21 Uroš Mitrović
Copied

Ne postoji verovatno niko na ovom svetu o kome bih teže mogao da napišem makar i jedan red teksta. A opet, malo su i tomovi koje bih tako rado posvetio tom jednom čoveku, Janu Kertisu, pevaču i tekstopiscu benda Džoj divižn i albumu koji mi je na neki način promenio život.

Prošlo je ravno četrdeset godina otkako je izašao možda i najznačajniji album čitave jedne generacije – monumentalni i na srpski jezik gotovo neprevodivi Closer – kojim je ova mančesterska četvorka faktički okončala jednu kratku ali blistavu muzičku karijeru. Tužni kuriozitet je da je ova ploča ugledala svetlo dana tek dva meseca nakon što je njihov frontmen, ophrvan bolešću i razarajućim unutrašnjim demonima, sebi oduzeo život u proleće 1980. godine.

Ovde bih morao sebi da dopustim jednu digresiju i da vratim film unazad nekoliko decenija, kako glasi jedna od definišućih pesama sa ovog albuma. U period s kraja osamdesetih godina prošlog veka, kada je u Jugosl…, pardon, u Srbiji, sve bilo kudikamo drugačije nego danas.

S ovom naknadnom pameću, doduše, svestan sam da je to bilo vreme kada je moja generacija isuviše naivno verovala da smo baš mi ti odabrani „mladi ljudi“ kojima se Jan Kertis obraćao u svojim tekstovima. Delovalo nam je tada da smo u veoma osobenom, katkad gorkom, a tako fragilnom i nežnom svetu njegovih pesama pronašli odraz u (iskrivljenom) ogledalu svoje buntovne, često depresivne, večito nezadovoljne, a isuviše emotivne mladalačke duše.

Intuitivno osećajući težinu sopstvenog, ali i tuđeg „tereta na svojim plećima“ – o kojem je Kertis, taj mračni apostol roka, tako ubedljivo pisao – činilo nam se da nam je konačno pošlo za rukom da odgonetnemo njegove opominjuće poruke.

Sve nam se bilo poklopilo tih godina: i muzika, i besomučno puštanje ploča na (pra)starom gramofonu; i tematske večeri u KST-u i na Akademiji; pa čak i knjige koje smo do duboko u noć čitali u nameri da bolje razumemo svet oko sebe. Želeći – sasvim iskreno i mladalački poletno – da naprosto (i preko noći ako je moguće) budemo zreliji, „odrasliji“ nego što bi nam naša godišta i životno iskustvo davali za pravo.

A taj rubni album Closer, šta s njim? E, to je bio preko potrebni amalgam, gotovo alhemijski proizvod satkan od talenta, muzičke lucidnosti i razumevanja trenutka u kojem je „svetski bol“ – taj brutalni i nepredvidivi Weltschmerz – bio pokretačka snaga generacija željnih da se i njihov glas nadaleko čuje. Nemoguće je, pritom, razaznati šta je na toj ploči bilo bolje: da li pesme koje su bile „vapaj za pomoć i nagoveštaj anestezije“, kako je pisao Kertis; ili tâ savršena produkcija genijalnog muzičkog osobenjaka Martina Heneta; ili, pak, vanserijski, dihotomični crno-beli omot britanskog dizajnera Pitera Sevila? Sve skupa je, zapravo, bilo maestralno. Oduzeti mu samo jedan njegov deo, urušio bi se čitav koncept koji je izdržao višedecenijski test vremena.

Ono što je posebno bilo značajno za razumevanje okolnosti u kojima je Closer izvršio pravi mali nuklearni udar na tadašnju percepciju i razumevanje generacije kojoj pripadam, jeste i činjenica da je pevač grupe Džoj divižn imao svega dvadeset i tri godine kada je pisao tako osobene, nekonvencionalne, pa i potresno lične „rokenrol“ stihove. Možda zato i danas, kada se nakon toliko godina vraćam ovom remek-delu postpank/novotalasne/protodark muzičke ere, čini mi se da na pravi način, bez otežavajućeg patosa nostalgije, razumem i repetitivni, hipnotišući refren iz pesme Izložba užasa, koji kao da nas iznova i iznova doziva u večnost:

Ovo je put, zakorači unutra
Ovo je put, zakorači unutra
Ovo je put, zakorači unutra
Ovo je put, zakorači unutra.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure