img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iluzionisti

20. септембар 2017, 21:29 Srđan Popović
Copied

Kulise za njihove predstave prave se od različitih materijala. Po zamisli reditelja i scenografa, one se proizvode u radionicama za izradu dekora. Dešavalo se da kulise budu i potpuno prirodan ambijent.

foto: stock

Iza kulisa nije lepo kao ispred njih, ali se odatle vidi kako su nastale. Sa te strane, moguće je pročitati i uputstva za montažu i, tu i tamo, poruke lične prirode majstora koji su ih sastavljali. I svakako, dešavanja iza i ispred kulisa nisu slična. Tako bi trebalo da bude, tako je zamišljeno još odavno. Bio sam često iza kulisa u jednom od prošlih života, sa neograničenom slobodom kretanja i sa moći da prisustvujem postavljanju scena za mnoge predstave.

„Znam zašto si ovde i zašto ti to toliko znači. Pobegao si od bola.“ Davno mi je to rekla Ivana, ona je o pozorištu znala sve. Zapamtio sam, jer sam razmišljao o te dve rečenice, mnogo puta. Bila je u pravu, bio je bol, podnosio sam ga nekako, u svetu iza kulisa. Dan i noć tamo nisu bili bitni koliko svetlo i tama. Racio je često dobijao batine od iracionalnog, strast je sva dešavanja ubrzavala i povećavala. Iza kulisa. Naravno, kako gotovo uvek biva i naziva se „neželjenim efektima upotrebe leka“, moj lek protiv bola napravio mi je neke štete jer se nisam pravovremeno savetovao sa svojim lekarom ili farmaceutom. Morao sam da prestanem da koristim tu medicinu. Ostavio sam iza kulisa čitav jedan svet koji živi u taktu koji se teško prati.

Ispred kulisa je lepše nego iza njih. Ima boja, svetla, živo je – akteri su na sceni i publika ih posmatra, sa manje ili veće udaljenosti. Dešava se iluzija. Izvođača scenskih radova ima od uverljivih do bolno netalentovanih, ali publika želi da im veruje. Plaćene su skupe ulaznice ili je potrošeno neko vreme da se zastane i posmatra, a vreme ima svoju cenu.

„Ja sam sitna marioneta u ovo profitersko vrijeme / od početka pa do kraja malerozan broj / ja sam glavna atrakcija uličnog spektakla / ušlagirana konstanta s rupom na mozgu.“ Svaka sličnost ovih stihova s vašom stvarnošću je namerna. Oni pripadaju B. Dž. Štuliću, rok propovedniku, koji je sam davno odustao od jalova posla uterivanja pameti i „otišao“.

Reč „marioneta“ je homonim sa dva jako različita značenja, kako tvrdi i Vujaklijin rečnik: „Marioneta: mala lutka sa pokretnim udovima koja može da podražava ljudske kretnje; (fig.) čovek koji se može za sve i svakoga pridobiti, povodljiv čovek„. Sledstveno tome, u suštinski milim lutkama oskudevamo – marioneta je mila lutka, jer je beskrajno gracilna i lutkari se njome služe za izražavanje najtananijih emocija, a kod nas je boravak u svetu lutaka, sa velikom dozom nipodaštavanja prema lutkarstvu, dozvoljen samo deci. Nezasluženo, jer slično Karađozu u Grčkoj i Turskoj, imamo našu nacionalnu lutku. Naša lutka zove se Todor, tu su i Stana, njegova žena, pop, đavo i pandur i lutkarska igra zove se „Kuku, Todore“. Svi ti likovi su karakterno definisani i suštinski isti kao i u komediji del arte, pa je u lutkarskim predstavama situacija samo naznačena, ostalo se improvizuje.

Dalo se videti u nekim filmovima, kao fikcija scenarista, da lutka prevladava svog animatora. Gledati to bilo je strašno, ali se ciljalo na tu emociju. Međutim, floskula je da „lutka ima dušu“. Njoj život daje animator, koji se vidi ili ne, ona govori što je neko drugi napisao, ona može što čovek nije u stanju ili ne sme da učini. Razmišljam, da lutka stvarno ima dušu, kako bi podnela spoznaju o sopstvenom ništavilu – da joj život visi o koncu? Ili, isto to na drugi način – da li se možda i vama, i koliko puta, dogodilo da ste uradili nešto, kako se ovde kaže, „van pameti“? Mislite o tome.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

16.јул 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.јул 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.јул 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure