img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

F. filozofija

01. август 2012, 19:44 Ivan Kovač
Copied

Jedan filozof ustvrdio je da su granice našeg jezika ujedno i granice našeg sveta. Kada je pak striktno reč o racionalnosti, jezik uistinu zadobija suštinski značaj.

Fudbaleri – ne naravno svi, ali, osmeliću se da generalizujem, dobra većina – skučene su racionalnosti upravo stoga što im je sam jezik skučen. A jezik im je skučen stoga što, na nesreću, nemilice preuzimaju skučeno-idiotski jezik sportskih glasila – pre svega štampanih.

Kada bi fudbaleri, milošću nebesa, isključivo progovarali i samim latinskim sentencijama – recimo, amor (prema reprezentaciji ili klubu) vincit omnia; vox populi (na tribinama), vox dei; acta, non verba (na terenu) – izgledali bi, bez imalo sumnje, jednako glupavo. Čini se da ova floskularna filozofija fudbala dominira ne samo rangovno – od lokalnih „beton“ liga, pa sve do prve nacionalne, već i regionalno – baštine je jednako srpski, hrvatski, crnogorski i bošnjački fudbaleri.

Filozofski sistem prosečnog fudbalera pored tih dvadesetak postavki podrazumeva i množinu nazovikopula: „pa dobro“, „opet kažem da“, „a propos“, „sigurno je da“. Ove poštapalice sa svoje strane takođe svedoče o prezentnosti objektivnog (fudbalskog) duha pod čijim uticajem većina fudbalera i postaje (naizgled) glupava. Recimo, nijedan fudbaler koji drži do sebe neće reći „poštovanje“, već isključivo „respekt“ – a upravo u toj neumoljivoj, ničim obrazloženoj doslednosti krije se i glupavost te jezičke prakse.

Naravno, ne tvrdim kako su fudbaleri po sebi glupavi. Nipošto! Naime, nisu ništa glupaviji od ostalog prosečnog sveta. Međutim, od nabeđene glupavosti oni, što usled bojazni, što po inerciji, traže pribežište u oveštalom fudbalskom diskursu – spominjanim postavkama i kopulama – i upravo stoga ispadaju tako glupavi! Umesto da idiolektom odnosno najobičnijim ličnim govorom artikulišu svoje izjave i komentare, oni pribegavaju floskulama između kojih ništa lično, i samim tim ništa pametno, ne može da proistekne.

Posebno je žalosna činjenica da malo ko od fudbalera nastoji dublje promisliti sopstveni položaj – ne samo onaj u formaciji na terenu, smisao sporta, uopšte igre kao igre. Bivši reprezentativac Ivan Ergić dragocen je izuzetak budući da je za jedne dnevne novine, i to dok je bio na vrhuncu karijere, napisao seriju pronicljivih tekstova o tamnoj strani sveta sporta, i čija je trajna zasluga što više nećemo odmah praskati u smeh kad uz nečije ime, jednu pored druge, ugledamo kvalifikacije „fudbaler“ i „marksista“. Štaviše, čini se da su i sami fudbaleri u svoj toj profesionalizaciji usput smetnuli uzbuđenje i zadovoljstvo igre koju igraju, posebno njene estetske kvalitete.

Razlog zašto fudbaleri izgledaju glupavo ima, međutim, i dublju osnovicu. Naime, govor o fudbalu načelno je glupav – onda kada ima pretenziju, kao što je to slučaj danas, u vreme njegove brutalne profesionalizacije, da bude strogo naučan. Takozvana nauka fudbala, uopšte sporta, kako se obično zamišlja, sumnjivog je saznajnog statusa. Veze koje uspostavlja između pojava kontigentne su prirode (mogu, naime, biti i ne biti), budući da zbilja ovde zavisi od mnoštva neuračunljivih faktora i eventualnosti. Tako je napokon i u ostaloj društvenoj nauci. Nevolja je, međutim, što nauka fudbala time ne uspeva zadovoljiti svoje epistemološke apetite, pa od prognoze i procenjivanja verovatnoće nastoji, posve neosnovano, promovisati sebe u apodiktično, nužno znanje ili, makar bilo, njegov privid.

Oni najoprezniji među poslenicima fudbalske nauke trude se da što više „pitijski“ (manir: „okruglo pa na ćoše“) iznose svoja predviđanja, u čemu se ne razlikuju mnogo od kolega političkih analitičara. Pritom, bar neki paze da ne padnu u zagarantovanu banalnost. Recimo, postavka „sve karte su otvorene“ zvuči pametnije od „lopta je okrugla“, dok je nesumnjivo najpametnija artikulacija istog: „nezahvalno je bilo šta prognozirati“. A sve to kako bi se predupredilo da gledalište obuzme jeretička sumnja u izvornu racionalnost fudbalske igre. Otud ovi naučnici, u najboljem hegelijanskom duhu, dociraju kako je „sve što je zbiljsko, ujedno i umsko“!

Među neopreznima pak jedni ističu argument tradicije, a drugi, opet, jednako mudru opasku da je „tradicija tu da se ruši“. Jedni ističu „vruć gostujući teren“, dok drugi primećuju „odgovornost pred domaćom publikom“.

Sportski komentatori neguju poseban afinitet prema izvesnim statističkim pojedinostima koje, međutim, ako ne predstavljaju kuriozitete, postaju notorne budalaštine koje uistinu ne govore ništa. Recimo, „Lionel Messi je u karijeri igrao protiv 176 timova, a nikada se pre nije desilo da protiv jednog tima odigra pet utakmica bez postignutog gola“, ili „ekipa Barselone nije primila gol glavom sa leve strane već 573 minuta“.

Glupavi, kako vidimo, ne ispadaju jedino fudbaleri već i različiti fudbalski stručnjaci, analitičari, treneri, komentatori. A sve otud što se profesionalizacijom i „obiznisovljenjem“ fudbala stvorila potreba da se faktor slučajnosti na terenu svede na minimum – čemu upravo treba da posluži tzv. nauka fudbala. Međutim, sve fudbalski-umno, da se vratim Hegelu, ne postaje fudbalski-stvarno! Ishod se ne može nužno predvideti, već jedino više ili manje osnovano pretpostaviti. I u tome je čitava draž fudbalske igre.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

16.јул 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.јул 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.јул 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure