img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

501

12. јул 2023, 20:22 Uroš Mitrović
Copied

“Veoma retko svet mode vidi komad garderobe koji je ostao tako relevantan, neprimetno se uklapajući u svačiji ormar bez obzira na vreme”, piše američki “Vog” o ovoj ikoni teksas odeće, farmerkama Levi’s sa čuvenim brojem 501. I zaista, čuveni “petstokec” – taj ultimativni kralj džinsa – najpopularnije su i najprodavanije farmerke svih vremena.

Stvorene još davne 1873. u jeku zlatne groznice u Kaliforniji, “leviske” 501 ove godine obeležavaju okrugli jubilej – 150 godina otkako su ih dvojica vizionarskih emigranata Levi Štraus i Džejkob Dejvis napravili i ponudili tada sve masovnijem tržištu radničke klase. Njih dvojica su patentirali proces ubacivanja metalnih nitni u muške radne pantalone od teksasa, i tako je prvi put kreiran komad odeće koji danas uopšteno nazivamo farmerkama.

Stvoren kao radna garderoba za rudare ili farmere kojima je bila potrebna robusna i izdržljiva odeća, s vremenom je petstokec postao neizostavni odevni predmet koji simbolizuje osećanje bunta i slobodnog duha njegovih vlasnika, baš kao i nonšalantnog stila i znaka prepoznavanja nebrojenih generacija.

Svoje prve 501 leviske – pamtim kao da je juče bilo – dobio sam na poklon u avgustu 1988. godine, kao nagradu što sam položio popravni ispit iz matematike u osnovnoj školi. Doduše, ko da se tu imalo išta nagraditi; em sam morao da zagrejem stolicu onda kada su sva deca vitlala na raspustu, em sam svima u kući upropastio leto… Ali eto, moglo bi se reći da i ja ove godine slavim nekakvu “godišnjicu” sa omiljenim farmerkama: prošlo je ravno 35 godina otkako sam ih prvi put obukao, a od tada, pa sve do danas, petstokec je neizostavni deo mog prilično minimalističkog i konzervativnog garderobera.

Generacija kojoj pripadam, inače, pantalone Levi’s 501 najčešće je nosila uz plitke starke ili martinke, a od odeće, crni rokerski kožnjak pristajao im je kao saliven. Dobro, ajde, i teksas jakna istog proizvođača odlično se uklapala uz petstokec, nema šta… Cena im je godinama bila istovetna – oko 100 nekadašnjih maraca, a danas se, ne računajući rasprodaje i sezonska sniženja, original može naći za 100 evra, mada i to zavisi od boje ili nekih detalja ovih farmerki.

Svetle ili tamne; fabrički izbeljene, iscepane ili cele; praktične i lake za kombinovanje – Levi’s 501 (p)ostale su neizostavni deo globalne pop kulture. Čak je i beli petstokec jedno vreme bio jako popularan, mada i prilično nepraktičan u situacijama kada vremenske prilike nisu bile idealne. Da bi se razlikovao od brojnih imitacija, na zadnjem džepu ovih leviski ušivena je tamnocrvena zastavica, a uz pet dugmića pomoću kojih se zakopčavaju, imaju još jedan prepoznatljiv ukrasni element – ona čuvena “krila”, odnosno dupli šav utkan na zadnjim džepovima.

Dugo smo ih u bivšoj Jugoslaviji kupovali u komisionima – tim legendarnim socijalističkim maloprodajnim objektima gde se pazarila raznovrsna roba inostranog porekla po relativno pristupačnim cenama – da bi tokom devedesetih primat preuzele novopazarske “original kopije” leviski. Vrhunac originalnosti trgovaca toga doba bilo je njihovo pakovanje u limene “brendirane” konzerve, što je valjda trebalo da im doda na “ekskluzivnosti”…

Pošto ranije nismo baš mogli da biramo između gomile različitih veličina, klasične ravne nogavice ovih farmerki, ukoliko su bivale nešto duže, često su umele da se nezgodno “naboraju” i nabudže kod gležnjeva, pa su morale da se podvrću jednom ili više puta, što je postao i pomalo iznuđeni “trend” među mladima toga doba.

Odajući počast bogatoj istoriji ovih legendarnih farmerki, kompanija Levi’s je pokrenula masovnu globalnu kampanju pod nazivom “Najveća priča ikada nošena” kako bi proslavila 150. godišnjicu ovog ikoničnog komada garderobe. Kompanija predviđa da će ukupni neto prihod ove godine samo za “porodicu 501 proizvoda” dostići čak 800 miliona dolara, pa je jasno da će najdugovečniji i najpoznatiji komad farmerki uspešno nastaviti da broji svoje godine i odoleva svim prolaznim modnim trendovima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure