img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

501

12. jul 2023, 20:22 Uroš Mitrović
Copied

“Veoma retko svet mode vidi komad garderobe koji je ostao tako relevantan, neprimetno se uklapajući u svačiji ormar bez obzira na vreme”, piše američki “Vog” o ovoj ikoni teksas odeće, farmerkama Levi’s sa čuvenim brojem 501. I zaista, čuveni “petstokec” – taj ultimativni kralj džinsa – najpopularnije su i najprodavanije farmerke svih vremena.

Stvorene još davne 1873. u jeku zlatne groznice u Kaliforniji, “leviske” 501 ove godine obeležavaju okrugli jubilej – 150 godina otkako su ih dvojica vizionarskih emigranata Levi Štraus i Džejkob Dejvis napravili i ponudili tada sve masovnijem tržištu radničke klase. Njih dvojica su patentirali proces ubacivanja metalnih nitni u muške radne pantalone od teksasa, i tako je prvi put kreiran komad odeće koji danas uopšteno nazivamo farmerkama.

Stvoren kao radna garderoba za rudare ili farmere kojima je bila potrebna robusna i izdržljiva odeća, s vremenom je petstokec postao neizostavni odevni predmet koji simbolizuje osećanje bunta i slobodnog duha njegovih vlasnika, baš kao i nonšalantnog stila i znaka prepoznavanja nebrojenih generacija.

Svoje prve 501 leviske – pamtim kao da je juče bilo – dobio sam na poklon u avgustu 1988. godine, kao nagradu što sam položio popravni ispit iz matematike u osnovnoj školi. Doduše, ko da se tu imalo išta nagraditi; em sam morao da zagrejem stolicu onda kada su sva deca vitlala na raspustu, em sam svima u kući upropastio leto… Ali eto, moglo bi se reći da i ja ove godine slavim nekakvu “godišnjicu” sa omiljenim farmerkama: prošlo je ravno 35 godina otkako sam ih prvi put obukao, a od tada, pa sve do danas, petstokec je neizostavni deo mog prilično minimalističkog i konzervativnog garderobera.

Generacija kojoj pripadam, inače, pantalone Levi’s 501 najčešće je nosila uz plitke starke ili martinke, a od odeće, crni rokerski kožnjak pristajao im je kao saliven. Dobro, ajde, i teksas jakna istog proizvođača odlično se uklapala uz petstokec, nema šta… Cena im je godinama bila istovetna – oko 100 nekadašnjih maraca, a danas se, ne računajući rasprodaje i sezonska sniženja, original može naći za 100 evra, mada i to zavisi od boje ili nekih detalja ovih farmerki.

Svetle ili tamne; fabrički izbeljene, iscepane ili cele; praktične i lake za kombinovanje – Levi’s 501 (p)ostale su neizostavni deo globalne pop kulture. Čak je i beli petstokec jedno vreme bio jako popularan, mada i prilično nepraktičan u situacijama kada vremenske prilike nisu bile idealne. Da bi se razlikovao od brojnih imitacija, na zadnjem džepu ovih leviski ušivena je tamnocrvena zastavica, a uz pet dugmića pomoću kojih se zakopčavaju, imaju još jedan prepoznatljiv ukrasni element – ona čuvena “krila”, odnosno dupli šav utkan na zadnjim džepovima.

Dugo smo ih u bivšoj Jugoslaviji kupovali u komisionima – tim legendarnim socijalističkim maloprodajnim objektima gde se pazarila raznovrsna roba inostranog porekla po relativno pristupačnim cenama – da bi tokom devedesetih primat preuzele novopazarske “original kopije” leviski. Vrhunac originalnosti trgovaca toga doba bilo je njihovo pakovanje u limene “brendirane” konzerve, što je valjda trebalo da im doda na “ekskluzivnosti”…

Pošto ranije nismo baš mogli da biramo između gomile različitih veličina, klasične ravne nogavice ovih farmerki, ukoliko su bivale nešto duže, često su umele da se nezgodno “naboraju” i nabudže kod gležnjeva, pa su morale da se podvrću jednom ili više puta, što je postao i pomalo iznuđeni “trend” među mladima toga doba.

Odajući počast bogatoj istoriji ovih legendarnih farmerki, kompanija Levi’s je pokrenula masovnu globalnu kampanju pod nazivom “Najveća priča ikada nošena” kako bi proslavila 150. godišnjicu ovog ikoničnog komada garderobe. Kompanija predviđa da će ukupni neto prihod ove godine samo za “porodicu 501 proizvoda” dostići čak 800 miliona dolara, pa je jasno da će najdugovečniji i najpoznatiji komad farmerki uspešno nastaviti da broji svoje godine i odoleva svim prolaznim modnim trendovima.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure