U rad je puštena žičara koja od Kotora vodi do Lovćena. Iz gondola se pruža spektakularan pogled na Bokokotorski zaliv, a na 1.348 metara nadmorske visine stiže se za nepunih 11 minuta
Skoro četiri kilometra dugačka žičara „Kotor – Lovćen“ izgrađena je za nešto više od godinu, a projekat je realizovala konzorcija Novi Volvox – Leitner na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021, piše Glas Amerike.
„Pogled na Boku i boravak na Lovćenu, mogućnost da se za 11 minuta popnete do ove fantastične pozicije, lakši pristup Nacionalnom parku ‘Lovćen’ za turiste, definitivno svrstavaju ponudu žičare u red nezaobilaznih atrakcija za sve koji posete Crnu Goru“, rekao je direktor kompanije Žičara „Kotor – Lovćen“ Marco Cus.
IMG-6196Foto: Printscreen/Aljazeera Balkans
Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor, i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 metara nadmorske visine, a vreme putovanja iznosi nepunih 11 minuta. Visinska razlika između polazne i krajnje stanice je 1.316 metara.
Projektovani kapacitet je 48 gondola koje mogu da prevezu 1200 putnika po satu. Karta u jednom smeru za odrasle košta 13 evra, a povratna 23 evra. Karta za decu je sedam evra u jednom smeru, odnosno 12 evra za oba smera. Deca mlađa od dve godine ne plaćaju kartu, piše Glas Amerike.
IMG-6199Foto: Printscreen/Aljazeera Balkans
Prema koncesionom ugovoru koji su potpisali predstavnici Vlade Crne Gore i konzorcijum “Leitner – žičara Kotor 1350”, koji čine preduzeća Novi Volvox iz Podgorice i italijanski Leitner, koncesionar će koristiti žičaru 30 godina, nakon čega će to pripasti državi.
Koncesiona naknada iznosi 15 odsto neto vrednosti profita od upravljanja žičarom i pratećim sadržajima, a koncesionar se obavezao da uloži oko 20 miliona evra.
Postojale su sugestije da se žičara produži do Cetinja. Žičara koja je povezivala Kotor i Cetinje postojala je pre 107 godina. Trokraku transportnu žičaru Kotor-Krstac-Njeguši-Cetinje, dugačku nešto više od 18 kilometara, izgradila je 1916. austro-ugarska vojska za samo pola godine. Ta žičara je bila u funkciji sve do 1918. godine.
Ceo tekst možete pročitati na portalu Glas Amerike.
M.N./Glas Amerike
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“
Osim dopuna Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, „nisu usvojene nikakve druge izmene primenljive na ove izbore“, piše u izveštaju ODIHR za period od 30. aprila do 14. maja
U nacrtu rezolucije, bez rezerve se osuđuju akcije koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici
Kina, Rusija, Evropska unija... Ta široka diplomatija koristi se pre svega u svrhu promocije režima i za unutrašnju propaganda, ocenjuje predsednik Foruma za međunarodne odnose Duško Lopandić
Za oko dve nedelje održaće se izbori, a početak ove nedelje obeležilo je „padanje“ lista koalicije „Biram Beograd“ i „Kreni-Promeni“, te njihovim objavama da zbog tih događaja postoji mogućnost da izađu iz izbornog procesa. Konačno, nedelja se završava a na izborima će učestvovati i lista „Kreni-Promeni” u opštini Vračar i lista „Biram Beograd” u svim opštinama osim u Sopotu
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
O palatama slavnih bokeljskih pomoraca i trgovaca koje su kupili tajkuni i rođaci političara, o tome zašto Škaljari nisu poznati po brojnim crkvama i kako je Italijan na vrhu Lovćena zaprosio mladu Cetinjanku
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!