img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neposredna demokratija

Šta su zborovi građana na koje pozivaju studenti i kako funkcionišu?

10. март 2025, 16:00 Bojan Cvejić
Vreme/Katarina Stevanović
Protest u Beogradu
Copied

Zborovi građana predstavljaju jedan od retkih oblika neposredne demokratije u Srbiji, ali se retko koriste. Iako zakon omogućava njihovo organizovanje na lokalnom nivou, podaci pokazuju da su u prethodne dve decenije bili aktivni samo u pojedinim opštinama. Da li bi oživljavanje ovog mehanizma moglo doneti promene u političkom životu zemlje

Studenti u blokadi pozvali su juče građane na sprovođenje neposredne demokratije, da se po uzoru na studentske plenume organizuju u zborove jer je „sistem predstavničke demokratije u korumpiranoj i centralizovanoj državi zakazao“.

„Sve građanke i građani, koji su po našem Ustavu neopozivi nosioci suvereniteta, treba da budu uključeni u diskusiju i odlučivanje na temu aktuelne krize. Zbog toga vas pozivamo da se okrenete lokalnim samoupravama i samostalno organizujete po modelu neposredne demokratije – kroz zakonom predviđeno telo zbora građana“, pozvali su studenti u blokadi u pismu narodu Srbije.

Studenti koji blokiraju Fakultet dramskih umetnosti (FDU) saopštili su danas da određene interesne grupe vrše individualni pritisak na studente i zagovaraju ideju ekspretske vlade za koju očekuju podršku studentskih plenuma.

„Pitanje državnog uređenja se ne tiče samo studenata, već naroda i zbog toga predlog formiranja ekspretske vlade nije i ne sme da bude samo naša nadležnost. To je inicijativa za Narodnu skupštinu ili bolje zborove građana“, poručili su studenti FDU u blokadi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Svi u blokade! (@sviublokade.fdu)

Šta su zborovi građana?

Zakon o lokalnoj samoupravi Srbije piše da su oblici neposrednog učešća građana u ostvarivanju lokalne samouprave su građanska inicijativa, zbor građana i referendum.
Kako se dalje navodi, zbor građana se saziva za deo teritorije jedinice lokalne samouprave utvrđen statutom.

„Zbor građana raspravlja i daje predloge o pitanjima iz nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave. Zbor građana većinom glasova prisutnih usvaja zahteve i predloge i upućuje ih skupštini ili pojedinim organima i službama jedinice lokalne samouprave. Organi i službe jedinice lokalne samouprave dužni su da u roku od 60 dana od održavanja zbora građana, razmotre zahteve i predloge građana i o njima zauzmu stav, odnosno donesu odgovarajuću odluku ili meru i o tome obaveste građane“, navodi se u zakonu.

Međutim, način sazivanja zbora građana, njegov rad, kao i način utvrđivanja stavova zbora uređuje se statutom i odlukom svake skupštine opštine.

U analizi Cesida iz 2011. godine navodi se da se zbor građana saziva po potrebi za mesnu zajednicu, deo mesne zajednice ili više mesnih zajednica na način utvrđen statutom opštine.

Poslednji podaci iz istog istraživanja Cesida pokazuju da su u periodu od 2002. do 2011. godine zborovi građana sa kojih je upućen neki zahtev održani u 35 različitih opština ili gradova u Srbiji.

Tada je najveći broj organizovanih zborova građana bio u dve opštine sa juga Srbije – Aleksincu (219) i Ražnju (207), a veći procenat organizovanih zborova beleži se još u Mionici i Smederevu.

Kako su tada naveli, u ove četiri lokalne samouprave održano je više od 80 odsto svih zborova koji su tokom prethodnih devet godina uopšte i organizovani u Srbiji, a među zborovima građana nije bilo najvećih centara u Srbiji – Beograda, Novog Sada ili Niša.

„Na zborovima su, dominantno, formulisani politički zahtevi (u različitim formama), posebno oni koji se tiču izbora Saveta mesnih zajednica. Česta organizacija zborova građana sa ciljem da se utiče na promene u Savetu MZ ukazuje na to da građani često nisu zadovoljni akterima na nivou mesne samouprave, njihovim aktivnostima, odlukama ili budućim planovima. Od ostalih tema, možemo izdvojiti zahteve za uvođenje samodoprinosa u određene mesne zajednice, izgradnju i popravku ulica/puteva i brojne komunalne probleme (vodovod, kanalizacija, vodosnabdevanje, komunalno opremanje…)“, ističe se u Cesidovoj analizi od pre 14 godina.

Da li se zahtevi studenata i opozicije mogu rešiti na zborovima?

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Milan Jovanović objašnjava za Vreme da se zborovi građana svrstavaju u oblike neposredne demokratije i da su bili rasprostranjeni posebno u socijalističkom periodu.

„Na njima građani pokreću razne inicijative – od komunalnih tema, saobraćaja, puteva, struje… uglavnom teme iz lokalne samouprave. Zborovi građana u tom smislu kao institut imaju efekta kada se ljudi organizuju za nešto životno, te preko zborova skreću pažnju lokalnoj samoupravi. Oni su odlična mogućnost građanima, iako su kod nas kao oblik nesporedne demokratije suženi, za razliku od referenduma“, napominje Jovanović.
Povodom apela studenata u blokadi građanima da se organizuju u zborove, profesor FPN ističe da je reč o političkim zahtevima i da postoji mogućnost da lokalne samouprave kažu da nisu nadležne za ta pitanja.

„Studenti pokušavaju verovatno da relaksiraju pritisak koji se očekuje od njih i poručuju – ne moramo mi sve da uradimo“, ocenjuje sagovornik Vremena.

Statuti lokalnih samouprava o zborovima građana

U statutu Grada Beograda ističe se da se zbor građana saziva za područje mesne zajednice ili drugog oblika mesne samouprave.

„Zbor građana saziva predsednik mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave ili lice ovlašćeno aktom mesne zajednice, odnosno drugog oblika mesne samouprave, najmanje 15 dana pre održavanja zbora. Sazivač je dužan da sazove zbor građana na zahtev 10 odsto birača sa prebivalištem na području za koje se saziva zbor građana“, ističe se u propisima prestonice.

U Smederevu se navodi da zbor građana može sazvati gradonačelnik, predsednik Skupštine grada, ovlašćeni predstavnik mesne zajednice ili grupa od najmanje 50 građana koji imaju prebivalište na području za koji se zbor saziva. Radi razmatranja pitanja od interesa za celu mesnu zajednicu, dodaje se, zbor građana može se održati ako zboru prisustvuje najmanje 10 odsto građana koji imaju biračko pravo.

„Ako zboru u zakazano vreme nije prisutan potreban broj građana iz prethodnog stava, po proteku 30 minuta, zbor se može održati ako je prisutno najmanje 50 građana“, pravila su u Smederevu.

Tagovi:

Građanski bunt Studentski protesti Zborovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentska lista

25.септембар 2025. N. M.

Zdenko Tomanović: Istina o studentskoj listi potrebnija je vlastima

„Tražiti da nam otkriju svoje istine o njihovoj listi ne odgovara pravu studenata na sopstvenu odluku kada će listu sastaviti ili objaviti", istakao je advokat Zdenko Tomanović

Lokalni izbori

25.септембар 2025. K. S.

Negotin: Opozicija ujedinjeno na predstojeće izbore

Više opozicionih stranaka i grupa građana formiralo je savez „Ujedinjeni za Negotin” pred lokalne izbore u tom gradu, koji se održavaju u novembru

Protest poljoprivrednika

25.септембар 2025. K. S.

Ukinut pritvor poljoprivrednicima privedenim tokom protesta u Novom Sadu

Poljoprivrednicima uhapšenim tokom protesta u Novom Sadu ukinut je kućni pritvor. U toku je postupak protiv njih, a dozvoljeno im je da se brane sa slobode

Analiza

25.септембар 2025. Andrej Ivanji

Studentska revolucija i stranačka opozicija

Studenti u blokadi deluju izvan političkog sistema. Opozicione partije preživljavaju unutar sistema. Samo zajednički mogu da se izbore za revolucionarne promene

Bašte u kafićima

25.септембар 2025. M. L. J.

Beograd se ugleda na Pančevo: Nema bašte za one koji su uz studente

Ko podržava proteste, studenske akcije ili je učestvovao u generalnom štrajku - ne može da drži baštu u Beogradu, tvrde iz pokreta „Kreni-promeni“. Ovaj scenario je već viđen u avgustu u Pančevu

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure