

Zakulisni dilovi
Srpske vlasti opet uvoze kontroverzne Čečene
Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova




U otvorenom pismu „narodu Srbije“ studenti u blokadi kažu da su njihovi protesti prerasli u opštenarodne. I pozivaju građane na sprovođenje neposredne demokratije, da se po uzoru na studentske plenume organizuju u zborove jer je sistem predstavničke demokratije u korumpieranoj i centralizovanoj državi zakazao. Šta to znači
Podstaknut studentskim protestima, talas buđenja Srbije zapljusnuo je čitavu zemlju, a čak i u najpasivnijim lokalnim sredinama građani pokzauju nezadovoljstvo i otpor režimu.
Svako malo Srpska napredna stranka (SNS) više ne može da organizuje ni sastanak lokalnog odbora, a da nisu potrebni kordoni policije da ga štite od razjarenih građana.
Tako je bilo u Kraljevu, ili u selu Miločaj, a ništa manje neprijatnosti nije doživeo ni premijer u ostavci i predsednik SNS-a Miloš Vučević koga su srditi građani Bečeja dočekali zvižducima i gađali jajima. Slično se dogodilo i u Smederevu gde je, dok je Aleksandar Vučić izvodio svoju farsičnu predstavu, hiljade građana glasno negodovalo na samo stotinak metara od hale koju je predsednik Srbiije pretvorio u svoje lično pozorište, opet u prisustvu ogromnog broja policajaca koji su ga štitili.
Ovakve scene su doskora bile nezamislive.
Neposredna demokratija je zakazala
Sve ovo vrlo dobro osećaju i studenti u blokadi koji su „narodu Srbije“ uputili otvoreno pismo u kome konstatuju da su protesti prerasli iz studentskih u opštenarodne.
Studenti u blokadi u svom pismu naglašavaju da se – nasuprot ustaljenom modelu predstavničke demokratije, gde se sva moć i odgovornost prepuštaju izabranim predstavnicima koji kroje naše sudbine umesto nas – u neposrednoj demokratiji svako jednako pita i svako je jednako odgovoran za ono što ga se tiče.
Objašnjavaju i da je, ono što je za studente plenum – to je za narod zbor građana.
Studenti u blokadi podsećaju da su zbog izražene centralizacije i korupcije sistema lokalne samouprave, a sa njima i mesne zajednice – tendeciozno zapostavljene.
„Snaga studentskog pokreta leži u neposrednoj demokratiji koja je, za razliku od predstavničke, nepodložna manipulaciji i potkupljivosti. Predstavnička demokratija očigledno nije u stanju da reši višedecenijsku društveno-političku krizu naše zemlje, dok model neposredne demokratije, na osnovu našeg iskustva, ima dobru šansu“, ističu studenti u blokadi u svom pismu.
Organizovati zborove građana
Oni naglašavaju da samo studenti „nisu, ne žele, niti mogu biti odraz opšte volje“ i podsećaju da se odgovori na najopštija državna i društvena pitanja, koja se trenutno potežu, ne tiču se isključivo studenata „i stoga ne smeju pasti samo na njihova pleća“.
„Sve građanke i građani, koji su po našem Ustavu neopozivi nosioci suvereniteta, treba da budu uključeni u diskusiju i odlučivanje na temu aktuelne krize. Zbog toga vas pozivamo da se okrenete lokalnim samoupravama i samostalno organizujete po modelu neposredne demokratije – kroz zakonom predviđeno telo zbora građana“, pozivaju studenti u blokadi u svom pismu narodu Srbije.
Skup 15. marta mora biti najmasovniji u istoriji
Istovremeno, studenti u blokadi Fakulteta organizacionih nauka pozivaju sve građane da „svojim delovanjem upletu niti podrške u veliku zastavu otpora“ i time osnaže poruke, zahteve i borbu studentskog pokreta koji je u poslednja tri meseca pokrenuo masovnu reakciju javnosti u Srbiji.
„Pozivamo sve građane da svojim delovanjem upletu niti podrške u veliku zastavu otpora. Svaki transparent na prozoru, svaki poster u radnji, svaka poruka na automobilu – to su iskre koje pale plamen jedinstva. Zamislite Srbiju kao reku koja teče ka jednom cilju – neka svaki grad, svako selo, svaka ulica postane njena pritoka, noseći snažnu poruku ka 15. martu, danu kada Srbija mora biti u Beogradu, na najmasivnijem skupu ikad“, objavili su studenti Fakulteta organizacionih nauka (FON) na društvenim mrežama.
Naglašavaju da je vreme da građani svoje domove, lokale, ulice i naselja pretvore „u živi mozaik podrške“.
„Zamislite kako bi izgledalo da svaki izlog, svaki balkon, svaka kapija šapuće istu poruku – da je ovaj protest svuda, u srcu svakog grada, u svakoj ulici, u svakom pogledu prolaznika. Ovo nije samo simbolična akcija – ovo je znak da je cela Srbija budna, da svaki kutak zemlje odjekuje jednim glasom“, ističu u apelu studenti FON-a.
Da svi svedoče o borbi
Poručuju građanima da „kada ulice progovore porukama, kada prozori postanu platna odlučnosti, kada izlozi i vozila počnu da svedoče o borbi – tada nastaje talas koji se ne može zaustaviti, a ljudi će videti da ovo nije samo jedan skup, već eho naroda koji ne pristaje na ćutanje“.
„Budimo kreativni, dajmo snagu poruci, neka 15. mart bude dan koji Srbija neće zaboraviti. Neka svaki pogled na ulici naleti na znak promena. Neka svima bude jasno – nećemo stati, nećemo dozvoliti da nas ignorišu, nećemo dozvoliti da ovaj dan prođe u tišini. Ovo je naš trenutak. Ovo je naš glas. Neka svi znaju – 15. marta, Srbija je u Beogradu“, poručuju studenti FON-a u svom apelu.


Papir je potpisao Đuro Macut, ali jasno je da on nema mnogo veze sa tim. Tek, državljanin Srbije postao je Jakub Zakrijev, sestrić zloglasnog Ramzana Kadirova


Aleksandar Vučić i njegov novi izmišljeni protivnik Sandro Goci danima se utrkuju ko će jače i bolje da pozove na „debatu“


Četiri osobe poginule su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 13 časova na autoputu Ruma-Šabac, potvrđeno je za N1 u MUP-u


„Nismo se pokazali, nismo dostojni, nemamo rezultate“, rekao je o opozicionim strankama Boško Obradović, nekadašnji čelnik Dveri, sada politički penzioner, što želi i dojučerašnjim kolegama iz opozicije


Zborovi građana Novog Sada najavljuju sve duže blokade sve dok svi aktivisti ne budu pušteni na slobodu. Najekstremniji je slučaj Ivana Petrovića, mladića bez roditelja koji je štićenik Centra za socijalni rad
Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji
Koliko živ čovek može da podnese Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve