img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište rada

Zanatlije zarađuju više od lekara

06. oktobar 2023, 09:42 Z.S.
Foto: Unsplash/Syd Mills
Copied

Usled nedostatka radnika, neki zanati su u Srbiji bolje plaćeni nego akademska zvanja, kažu u Uniji poslodavaca. Prema statističkim podacima, i dalje najviše zarađuju programeri i kontrolori leta, ali život često demantuje statistiku. Srbiji nedostaje 20.000 profesionalnih vozača, a prognoze su da u narednih pet godina problem neće biti ublažen

Stara narodna izreka „Zanat je zlata vredan“ po svemu sudeći, je tačna.  Iako je IT sektor već dugo na listi najplaćenijih poslova, zanatlije im se sve više primiču. Čak mnogi koji se bave zanatima često zarade i više od stručnjaka za kompjuterom, piše RTS.

Ipak, statistika pokazuje da programeri i kontrolori leta u proseku zarađuju više od 2.000 evra mesečno. Na pojedinim poslovima u IT sektoru prosečna plata dostiže čak i 500.000 dinara.

Skoro deset puta manju prosečnu zaradu ima medicinsko osoblje – oko 70.000 dinara, dok lekari zarađuju najmanje oko 100.000 dinara. 

Među najobrazovanijima, nastavnici i profesori u školama imaju najmanje prihode – mesečno zarađuju u proseku od 56.000 do 100.000 dinara.

Više posla, više novca 

Sa zanatima se zarađuje značajno više, ali je pravilo – što više radiš više zaradiš. Najbolje ide frizerima, vodoinstalaterima, variocima i automehaničarima. Na nekim oglasima se nudi početna plata koja je čak ista ili veća od lekarske ili profesorske.

Plata varioca na nekim oglasima bila je i do 4.000 evra, ali to su uglavnom sezonski poslovi, od tri do šest meseci. Zarada jeste velika, ali često nije zagarantovan posao tokom cele godine.

Srbiji nedostaje 20.000 vozača

Član udruženje drumskog saobraćaja „Srbijatransport“ Goran Aleksić izjavio je da Srbiji nedostaje 20.000 profesionalnih vozača i ocenio da je teško očekivati da će u narednih pet godina problem biti ublažen.

Prema njegovim rečima, Srbija treba da obuči bar 4.000 vozača na godišnjem nivou.

„Hiljadu vozača treba da dođe iz srednjih stručnih škola, a tri hiljade iz sistema iz društva kroz Centre za stručnu profesionalnu kompetenciju“, rekao je on.

Naveo je da novim zakonom snižena starosna granica samo za one koji prođu izuzetno kvalitetnu obuku.

Prema njegovim rečima, u Srbiji sada postoji 26 centara za stručnu profesionalnu kompetenciju.

„Mislimo da ćemo vrlo brzo imati više od 60, čime će biti pokrivena cela Srbija. Ranije je obuka trajala sedam sati teoretske nastave i 15 sati vožnje u autoškoli. Sad traje 140 sati, to je temeljna obuka koja uči mlade kako se vozi u krivini, po kiši, uzbrdo, nizbrdo, kako se održava vozilo“, rekao je Aleksić.

Naveo je i da transportna privreda ima izuzetno kvalitetnu saradnju sa ministartvima građevinarstva, saobraćaja, unutrašnjih poslova, Agencijom za bezbednost saobraćaja.

„Moramo ozbiljno da razmišljamo o povećanju zarada. Zarade koje su već dovoljno velike stvoriće atraktivno zanimanje koje će Srbiji obezbediti dovoljan broj profesionalnih vozača kako bi ispunili zahteve proizvodne privede, industrije i građana“, rekao je on.

U Srbiji, kako kaže, postoji 175.000 licenciranih vozača, od čega je deo u inostranstvu, dok se deo bavi taksi prevozom.

Z.S/RTV/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

plata lekara plata u prosveti Prosveta Radna snaga Radnici zanat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Povezane vesti

Tržište rada

06.septembar Sanja Zrnić

Penzioneri u Srbiji nova radna snaga

Sve više penzionera u Srbiji umesto odmora nakon odlaska u zasluženu penziju, nastavlja sa radom. Prema podacima Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata oko 100.000 njih se radno angažuje. Poslodavcima su zanimljivi kandidati zbog manjka radne snage, a penzioneri na ovaj način dopunjuju kućni budžet

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure