

Protesti
Protest u Novom Sadu: Studenti su probudili Srbiju
Građani su se okupili da se podsete događaja koji su počeli „na najstrašniji način, ubistvom 16 sugrađana“




Nekadašnji načelnik Generalštaba i komandant Treće armije Vojske Jugoslavije u vreme rata na Kosovu pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 godine za zločine počinjene nad Albancima
Mehanizam u Hagu odlučio je da zbog lošeg zdravstvenog stanja prevremeno na slobodu pusti generala Nebojšu Pavkovića, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
On je novinarima u Njujorku rekao da je Vlada Srbije na njegovu molbu, zbog „užasno teškog zdravstvenog stanja“, uputila molbu za prevremeno puštanje Pavkovića na slobodu.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije i komandant Treće armije Vojske Jugoslavije u vreme rata na Kosovu pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 godine, za zločine počinjene nad Albancima na Kosovu 1999. godine.
Prema Vučićevim rečima, Ministarstvo pravde šalje aneks Mehanizmu u Hagu, nakon čega će uslediti njihov odgovor.
„I onda možemo da idemo po generala Pavkovića, da ugleda sunce slobodne Srbije za koju se toliko borio, junački te 1999. godine“, rekao je Vučić.
Pavković je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premeštanja, ubistva, progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999. godine.
Izručen 2005. godine
Protiv njega i drugih generala je krajem 2003. godine podignuta optužnica Haškog tribunala, a 2005. godine je izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Zajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Pavković i Lukić osuđeni su na po 22 godine zatovra, a Ojdanić i Lukić na po 15.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
„Više bih voleo da sam poginuo na Kosovu“
Svi optuženi su se dobrovoljno predali, ali u Pavkovićevom slučaju nije sve išlo kao po loju.
Pre nego što je 2005. godine sa beogradskog aerodroma odleteo u Hag, Pavković je netragom nestao na nekoliko nedelja, i za njim je bila raspisana poternica.
Pre toga je, posredstvom jednog tabloidnog nedeljnika, javnosti poručio da mu ne pada na pamet da se preda.
„Moja odluka da se branim od lažnih i suludih optužbi u mojoj zemlji je, u stvari, odluka vojnika koji je hrabro, izvršavajući naređenja pretpostavljenih, samo branio svoju zemlju i narod, očekujući da će se zemlja boriti za svoje branioce“, pisao je Pavković, dodajući „da bi više voleo da je poginuo na Kosovu, nego da ga ubijaju lažnim i nameštenim optužnicama“.
„Daću život za Srbiju i to sam spreman da učinim u svakom trenutku, ali ne ovakvom nečasnom trgovinom glavama. Ovo je ludo vreme u kome Srbija još jednom, odlukom manjina, ubija one koji su spremni da je do smrti brane“, naveo je tada Pavković u pismu.
Pavković već odbijen
Advokat Aleksandar Aleksić podneo je sredinom avgusta hitan zahtev za prevremeno oslobađanje Pavkovića navodeći kao razlog loše zdravstveno stanje.
Pavković višedecenijsku kaznu zatvora služi u Finskoj.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je u maju 2022. godine odbio zahtev Pavkovića za prevremeno puštanje na slobodu zbog „velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije“.


Građani su se okupili da se podsete događaja koji su počeli „na najstrašniji način, ubistvom 16 sugrađana“


Akademske inicijative studanata više univerziteta traže da se utvrde sve činjenice o događajima u Valjevu od 14. avgusta 2025. Premijeru Đuru Macutu su poručili da istina ne zastareva zato što njegova Vlada ćuti


Prošla je godina otkako su „Kobre“ u Novom Sadu pucale u vazduh navodno štiteći bivšeg premijera Miloša Vučevića. Advokat Marko Pantić naglašava da Vučević kao štićeno lice nije trebalo da bude na tom skupu, jer je tim činom ugrozio i sebe i one koji su ga obezbeđivali


Miloš Vučević najavio je da bi Srbija mogla da bude manje od 100 dana udaljena od izbora, uz poruku da svi učesnici treba unapred da prihvate izbornu volju građana


Navikavanje na nasilje predstavlja možda najvažniji politički učinak režima, piše „Vreme“ u novom broju povodom novih napada na kritičare vlasti. Društvo koje prestane da očekuje reakciju institucija počinje da nasilje prihvata kao deo svakodnevice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve