img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Vladimir Perišić: Film je ono što dolazi pre scenarija

23. новембар 2023, 21:27 Ana Elez
Foto: Instagram/Festival autorskog filma
Copied

„Najgora stvar koja može da se desi u filmu je da se pridržavate scenarija. Priča mora da se inkarnira i za mene je film ono što dolazi pre scenarija“, objašnjava reditelj filma Lost Country koji otvara sutrašnji FAF

Filmom Lost Country reditelja Vladimira Perišića sutra počinje Festival autorskog filma. Biće to ujedno i beogradska premijera filma koji je najpre doživeo svetsku premijeru u Kanu, a potom i regionalnu u Sarajevu. Film se već sedam nedelja prikazuje u francuskim bioskopima, a glavni glumac Jovan Ginić dobio je u maju nagradu „Otkrovenje“ Kanskog festivala.

Pročitajte još Jovan Ginić, najbolji mladi glumac u Kanu: Znam ko je Milošević

Lost Country je, kako ga Perišić opisuje, ljubavno pismo publici zbog toga što predstavlja rediteljev dug neprofesionalnim glumcima – naturščicima: Miodragu Jovanoviću, Lazaru Kociću, Ani Simeunović i, konačno, glavnom junaku Jovanu Giniću sa kojim se i sam identifikovao. Film je sniman na Vračaru, u kvartu gde je odrastao, u školi u koju je išao, u Vojvodini u kojoj je često posećivao vikendicu bake i deke.

„Razlog zašto koristim autobiografski materijal je samo zato što sam siguran da ću u odnosu na to da budem tačan. Nemam potrebu da pričam svoju priču, ali imam potrebu da koristim svoje iskustvo: školu koju sam dugo gledao, Vojvodinu u kojoj znam kako se menja svetlost“.

Kada je izabrao Jovana, Anu, Miodraga i Lazara napustio je ideju lika koji je predvideo scenarijem. U filmu je zadržao imena likova iz filma, ali za njega su to i dalje Jovan, Ana, Miodrag i Lazar.

„Proveo sam mesece sa njima snimajući ih svojom malom kamerom poput slikara koji pravi skice dok ih ne upoznam. Slušao sam kako govore i preuzeo neke njihove izraze. Onda ponovo pišem scenario na osnovu toga što sam video njih“.

Rani ili kasni adolescenti koji nemaju potpuno formiranu svest uhvaćeni su u neku vrstu političke intrige. Kako napreduje film tako fiktivni lik shvata političko-istorijsku situaciju u koju je uhvaćen jer se njegova svest budi.

Kaže da naturščici nisu čitali scenario, ali da su znali okvirno o čemu se radi kako bi uopšte mogli da odluče da li će igrati u filmu. U procesu snimanja objašnjavao im je o čemu se radi u sceni koja se snima određenog dana, ali im je ostavio prostora da oni sami kažu kako bi reagovali u datim situacijama.

„Najgora stvar koja može da se desi u filmu je da se pridržavate scenarija. Priča mora da se inkarnira i za mene je film ono što dolazi pre scenarija“, objašnjava.

Ipak, da bi sve ovo uradio, prvo mu je bilo potrebno da se i sam razračuna sa ratnim zločinima devedesetih putem svog prvog filma Ordinary people iz 2009. da bi uradio nešto ovako, kako i sam kaže, „romaneskno i fiktivno“.

Vraćanje na ono što se događalo krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina u Jugoslaviji Perišić smatra relevantnim i dan danas, a ovaj film je pokušao da posmatra baš iz tog ugla. U pitanju je period kada su počele da ponovo stupaju na scenu ekstremne, fašističke ideologije.

Pročitajte još Rikošet politizacija moje generacije

„Poslednjih petnaestak godina svuda u svetu se vraćaju ekstremno-desničarske ideologije. Jutros je ekstremna desnica pobedila u Holandiji“, objašnjava Perišić.

To je, kaže, promenilo njegov pogled na devedesete u Jugoslaviji jer je počeo da ih posmatra kao početak 21. veka.

Jovan Ginić, koji glumi četrnaestogodišnjeg Stefana, rastrzanog između dva stava – majčinog i društvenog, kaže da je ovo filmsko iskustvo imalo veliki uticaj na njega.

„Film je jedna prelepa stvar koja mi se desila u životu. Niko od nas se nije slučajno pojavio ovde. Miodraga sam znao pre snimanja, igrali smo vaterpolo zajedno, Ana se druži sa mojom sestrom, a Lazar ide sa mnom u školu“.

Budući da niko od njih nije bio upoznat sa periodom velikih studentskih demonstracija i vladavine Slobodana Miloševića, Perišić im je na snimanjima objašnjavao šta se dešavalo tada. Nekima su i roditelji pričali kako se živelo.

„Vlada nam je jednom pustio stvarnu scenu kako policija tuče demonstrante. Sve što smo saznali o devedesetima uglavnom smo saznali kroz film“.

U odnosu na taj period, Ana Simeunović kaže da njega generacija uopšte nije uključena u aktivizam.

Lazar Kocić dodaje da postoje pokreti poput „I mi se pitamo“ koji se bave pitanjima državne mature, ali da oni nisu dovoljni.

Saglasni su u tome da se mladi postaju politički angažovani tek kada postanu punoletni i dobiju pravo glasa jer se tada javlja osećaj da zapravo nešto mogu da promene.

Lost Country nakon premijere na FAF-u ide u bioskopsku distribuciju.

 

Tagovi:

Jovan Ginić Lost Country Vladimir Perišić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure