Oblačila je Džonija Rotena, Stiva Džounsa, Pola Kuka, Glena Matloka, kasnije i Sida Višosa. Spojila je pank i modu, i kao što su Pistolsi rasturili dodatašnju predstavu o rokenrolu, tako je i ona naglavačke preokrenula modnu industriju
Pocepane majice kratkih rukava, pantalone sa gomilom lanaca, metalne bodlje oko zglobova, slika kraljice Elizabete i ukrasi sa zihernadlama su zahvaljujući Vivijen Vestvud iz andergaund klubova ispuzali na piste visoke mode. Antitačerizam iz koga su se izlegli Sex Pistols, pobuna protiv konzervativnog društva, svekolikog establišmenta i normi, rušenje tabua i sprdnja sa kraljicom su se ogedali u njenim modnim kreacijama. Menadžer Pistolsa Malkolm Meklaren bio je njen partner.
Pank je osvajao muzičku scenu, Vivijen Vestvud modnu. Kao što je Anarchy in the UK parala uši, tako su kreacije Vivijen Vestvud, manekenke i manekeni sa napadnom šminkom parali oči. Šokirali su i provocirali jer su bili kivni.
Obit Vivienne WestwoodFoto: AP Photo/Luca Bruno
Prodavnica “Sex” u Kings roudu u zapadnom Londonu, koju je vodila zajedno sa Meklarenom, bila je središte pank mode 1970-ih. Vivijen je dizajnirala za to vreme ekscentrično napadnu odeću i odevne predmete. Sa fetišističkim i pankrskim odevnim predmetima i sa eksplicitnim imenom, roze butik se isticao među uglednim prodavnicama.
Kako to kažu modni kritičari, delo Vivijen Vestvud ima istorisjki značaj, njen pokušaj razbucavanja modnog establišmenta u modnoj industriji može da se uporedi da uticajem koji su Pistolsi imali na transformaiju rokenrola.
Intenzitet teskobe
Kako navodi Dragan Ambrozić u tekstu Intezitet teskobe, preteća atmosfera počela je posle rata na Bliskom istoku 1974. Zbog naftne krize. To je dovelo do ozbiljnog socijalnog sloma u Britaniji, privremenog ili stalnog gubitka mnogih poslova, te promene u sistemu vrednosti koji je odjednom postao surovo pragmatičniji. Kao što je ova katastrofa utrla put Tačerovoj i neokonzervativcima tako je stvorila uslove i za revolt omladine zakinute za svaku perspektivu, a koji se pojavio u vidu panka.
Pošto se ni u šta staro više nije moglo ugledati, širom otvorenih očiju se gledalo u pravcu svakog oblika izražavanja koji je bio drugačiji i koji bi bolje opisao ogorčenost sa kojom se omladina smucala po ulici, daleko od bilo kakve mogućnosti da u nečem učestvuje na način dostojan čoveka. Obraćala se pažnja na odevanje, pa je Vijen Vestvud postala guru budućnosti.
Modni aktivizam
Poznata je bila i po aktivizmu, poslednjih godina posebno se posvetila klimatskoj krizi, pokrenula je preko svoje fondacije kampanju Climate Revolution kroz svoju fondaciju. Kao ambasadorka Grinpisa, često je isprepletala politiku i svoj profesionalni rad.
Na dan pre njene smrti, 29. decembra, njena fondacija je objavila video zapis njenog čitanja „Pismo Zemlji“ iz 2021. godine, snimljen u Glob teatru gde kaže: „Reč ekonomija znači upravljanje domaćinstvom. Zemlja je naš dom, tako da, na globalnom nivou, ekonomija znači održivost. Mi to nemamo. Nemamo budućnost; imamo finansijski sistem zasnovan na stalnom ratu, trgovinskom ratu i konkurenciji. To je uzrok klimatskih promena”.
Govorila je da je „samo kroz nepopularne ideje moguće promeniti svet“.
U gostima kod kraljice
Boj Džordž, koji ju je prvi put upoznao početkom 1980-ih, nazvao ju je „sjajnom i inspirativnom“ i „bez sumnje… neprikosnovenom kraljicom britanske mode“.
Ipak Britanka, Vivijen Vestvud se držala striknog koda oblačenja kada je 1992. godine dobijala orden od kraljice Elizabete. Spolja. Posle ceremonije se pred fotografima zavrtela, haljina se podigla pa se moglo videti da ne nosi donji veš.
Obit Vivienne WestwoodFoto: Fiona Hanson, Pool via AP
Kako tada beleži „Gardijan“, dizajnerka je nevino objasnila da je samo htela da pokaže fotografima svoju haljinu: „Nije mi palo na pamet da će, pošto su fotografi praktično klečali, rezultat biti glamurozniji nego što sam očekivala. Čula sam da je ta slika zaprepastila kraljicu“.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Kako se 27. januar, od studentskih protesta 1997. do blokade Autokomande 2025. i najave skupa ispred Rektorata 2026, upisao kao datum otpora i građanske solidarnosti
„Mladi policajci su mi rekli da i sami čekaju revoluciju, da će biti uz narod kada stvarno krene", kaže za „Vreme" bivši major Uprave policije Slobodan Pajić
Televizije su u nedelju prenosile „Tematsku sednicu“ Vlade Srbije. Bila je to neka vrsta grupne terapije, s tim što je na sceni bio samo jedan lik, Aleksandar Vučić, psihoterapeut i pacijent u jednoj osobi, dok ga je grupa okruživala kako bi imao na kome da se iživljava i kako bi imao ko da mu klima glavom
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!