img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Vaspitanje dece: Izričita zabrana fizičkog kažnjavanja

08. јун 2023, 13:27 B.G.
Foto: Pixabay/Artyom Kabajev
Copied

Predložene izmene Porodičnog zakona eksplicitno zabranjuju fizičko kažnjavanje dece. Vesna Dejanović iz Unicefa rekla je da zakon nema kaznenu funkciju već preventivnu, upozoravajuću, koja daje mogućnost sistemu da kada se uoči rizik, roditelj dobije savetodavnu pomoć

Izreka „batina je iz raja izašal“ sada će biti i zakonski eleminisana. Izmene Porodičnog zakona eksplicitno će zabranjivati fizičko kažnjavanje dece.

Ove izmene pripremilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju i uskoro će početi javna rasprava o njima.

Vesna Dejanović iz Unicefa rekla je za RTS da zakon nema kaznenu funkciju već preventivnu, upozoravajuću, koja daje mogućnost sistemu da kada se uoči rizik, roditelj dobije savetodavnu pomoć.

Kao dva razloga zašto tuku decu, roditelji najčešća navode da je dete bilo neposlušno ili da je bilo u opasnoj situaciji.   

U istraživanju Instituta za psihologiju na Filozofskom fakultetu iz 2020. godine, većina roditelja je izjavila da su koristili neki oblik fizičke agresije kao način disciplinovanja deteta.

Njih 63 odsto je, barem jednom tokom detetovog života, koristilo fizičku agresiju, dok je 45 posto nasilno disciplinovalo decu tokom prethodne godine. 

Ko je za, a ko protiv?

Dejanović posebno ističe da je važno da 95 odsto roditelja nije saglasno da je nasilno disciplinovanje dece dobro, što govori da su oni svesni toga, ali da roditeljima očigledno nedostaje veština i usvajanje alternativa.

Što se tiče najavljenog zakona koji će eksplicitno zabraniti fizičko kažnjavanje, kaže da su reakcije većinski pozitivne.

„Roditelji u stvari traže pomoć i u tom smislu ova im zakonska odredba ide u susret zato što ima preventivnu funkciju. Ima naravno i suprotnih mišljenja, da je ovo nametanje normi tradicionalnoj porodici“, navela je Dejanovićeva. 

Novi zakon je, ističe, još jedna poruka o nultoj toleranciji i poruka da nasilno disciplinovanje, fizičko i psihološko, kao vaspitna mera nije prihvatljivo.

Prve batine

Većina roditelja je u istraživanju odgovorila da je prvi put tukla dete kada je ono imalo između dve i tri godine, skoro polovina dece je tada prvi put dobila batine.

Inače, upravo u ovom periodu deca ispoljavaju prirodnu neposlušnost, imaju ispade besa i prkosnog ponašanja i ova faza se zove „grozna druga godina“ , ali je normalna putanja razvoja deteta i ne zaslužuje batine.

Roditeljima su potrebni saveti kako da podstaknu razvoj deteta u ovoj fazi, a ne da ga kažnjavaju, zaključuju istraživači.

Sankcija za roditelje prema novoj zakonskoj odredbi biće „sprovođenje korektivnog nadzora“.

„Ono što je sigurno, ističe, zakon nema kaznenu funkciju, on ima preventivnu upozoravajuću funkciju koja daje mogućnost sistemu da kada se uoči rizik roditelj dobije savetodavnu pomoć.

„Ako je problem kompleksniji, da se roditelj uputi na neke intenzivnije programe podrške roditeljstvu“, navodi Dejanovićeva.

Dodaje da je ovu odredbu usvojilo više od 60 zemalja, a Srbija je među 23 koja se obavezala da će to učiniti.

B.G./RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

vaspitanje dece Porodični zakon zabrana fizičkog kažnjavanja dece
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure