img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Uspon veštačke inteligencije: Ova tri posla uvek će obavljati čovek

15. мај 2023, 16:46 I.Đ.
Foto: Pixabay/geralt
Copied

Još postoje poslovi za koje veštačka inteligencija nije “obučena” a neće ni biti uskoro. To su zadaci koji uključuju izrazito ljudske kvalitete, poput emocionalne inteligencije i razmišljanja van okvira

Od početka industrijske revolucije, postojala je pravdana bojazan da će nove mašine ugroziti ljudsku delatnost. U većini slučajeva do sada, pobedili su – ljudi. Sada, kažu neki stručnjaci, sa sveprisutnošću veštačke inteligencije na horizontu, pretnja postaje sve opasnija – roboti zaista preuzimaju neke ljudske poslove.

Izveštaj Goldman Saksa iz marta 2023. procenjuje da bi veštačka inteligencija sposobna za generisanje sadržaja mogla da obavi četvrtinu celokupnog posla koji trenutno obavljaju ljudi. Širom Evropske unije i SAD, dalje se navodi u izveštaju, 300 miliona radnih mesta moglo bi biti izgubljeno zbog automatizacije.

“To bi moglo biti strašno”, kaže Martin Ford, autor knjige “Rule of the Robots: How Artificial Intelligence Will Transform Everything”.

„Ne radi se samo o tome da bi se to dogodilo pojedincima, već bi moglo biti sistemsko. To bi se moglo dogoditi mnogim ljudima, sasvim iznenada, potencijalno svima u isto vreme. I to ima implikacije ne samo za te pojedince, već i za celu ekonomiju”, kaže Ford.

Srećom, nisu sve loše vesti.

Još postoje poslovi za koje veštačka inteligencija nije “obučena” a neće ni biti. Bar ne u dogledno vreme. To su zadaci koji uključuju izrazito ljudske kvalitete, poput emocionalne inteligencije i razmišljanja van okvira.

“Mislim da generalno postoje tri kategorije koje će biti relativno izolovane u doglednoj budućnosti“, kaže Ford, prenosi BBC.

“Prvi bi bili poslovi koji su istinski kreativni: ne radite šablonski posao ili samo preuređujete stvari, već zaista smišljate nove ideje i gradite nešto novo. To ne znači nužno da su svi poslovi koji se smatraju „kreativnim“ sigurni. U stvari, poslovi kao što su grafički dizajn i uloge u vezi sa vizuelnom umetnošću mogu biti među prvima; osnovni algoritmi mogu usmeriti bota da analizira milione slika, omogućavajući veštačkoj inteligenciji da savlada estetiku. Ali postoji izvesna sigurnost u drugim vrstama kreativnosti, kaže Ford: „u nauci, medicini i pravu… ljudi čiji je posao osmišljavanje nove pravne strategije ili poslovne strategije. Mislim da će tamo i dalje biti mesta za ljudska bića”, smatra Ford.

Druga kategorija, nastavlja on, su poslovi koji zahtevaju sofisticirane međuljudske odnose. Ford ukazuje na poslove koje obavljaju medicinske sestre, poslovni konsultanti i istraživački novinari.

“To su poslovi”, kaže on, „gde vam je potrebno veoma duboko razumevanje ljudi. Mislim da će proći mnogo vremena pre nego što veštačka inteligencija bude mogla da komunicira na načine koji zaista grade odnose“.

Treća sigurna zona su poslovi koji zaista zahtevaju mnogo mobilnosti i spretnosti i sposobnosti rešavanja problema u nepredvidivim okruženjima.

“Električari, vodoinstalateri, zavarivači i slično. Ovo su poslovi u kojima se stalno suočavate sa novom situacijom. Njih je verovatno najteže automatizovati. Da biste automatizovali ovakve poslove, trebao bi vam robot naučne fantastike. Trebaće vam C-3PO iz Ratova zvezda“, naglašava Ford.

Iako će ljudi verovatno ostati na poslovima koji spadaju u te kategorije, to ne znači da su te profesije potpuno izolovane od uspona veštačke inteligencije.

Vanredni professor ekonomije rad ana Univerzitetu u Bafalu Džoan Song Meklaflin, smatra da većina poslova, bez obzira na industriju ima aspekte koji će verovatno biti automatizovani tehnologijom.

“U mnogim slučajevima ne postoji neposredna pretnja poslovima, ali zadaci će se promeniti. Ljudski poslovi će postati više fokusirani na međuljudske veštine. Lako je zamisliti da će, na primer, veštačka inteligencija otkriti rak mnogo lakše nego što bi to ljudi mogli. U budućnosti, pretpostavljam da će lekari koristiti tu novu tehnologiju. Ali ne mislim da će cela uloga doktora biti zamenjena”, dodaje Meklaflin.

Iako robot može prividno da radi bolji posao u pronalaženju raka, većina ljudi će, kako smatra Meklaflin, i dalje želeti da doktor – dakle stvarna osoba – bude ta koja će im reći o tome. To važi za skoro sve poslove, dodaje ona, pa bi razvoj tih izrazito ljudskih veština mogao pomoći ljudima da nauče da rade svoj posao zajedno sa veštačkom inteligencijom.

Ukratko, traženje uloga u dinamičnom, promenljivom okruženju koje uključuje nepredvidive zadatke je dobar način da sprečite gubitak posla. Drugim rečima, da vas zameni robot. Bar na neko vreme.

I.Đ./BBC

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

industrijska revolucija ljudska delatnost ljudski resursi Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure