

Evropski parlament
Tonino Picula: Kupovinom oružja od Kine Srbija ne doprinosi miru
„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula




U vesti da je „Cvijeta“ zatvorena zato što zgrada propada, tačan je samo njen drugi deo. Rekonstrukcija Umetničkog paviljona na Kalemegdanu u planu je od 2017. godine, ali se dalje od projekta nije odmaklo. Čeka se da Grad Beograd i država odluče kome „Cvijeta“ pripada
„Ne, nismo zatvoreni, radimo, jedino nema izložbi“, kategorična je Marija Kauzlarić članica Upravnog odbora Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS), reagujući na informacije u medijima da je Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“ na Kalemegdanu, u kome žive i rade, zatvoren za javnost.
„Cvijeta“ je zatvorena, napisano je, zato što zgrada propada.
„Tačno je da zgrada vapi za rekonstrukcijom, ali to nije razlog zašto nema izložbi“, kaže Marija Kauzlarić.
„Posle tri godine častili smo sebe malim godišnjim odmorom od izložbenih aktivnosti, a za to vreme sređujemo i digitalizujemo arhivu.“
Utisak da je zgrada zatvorena stvorio je zagrađen glavni ulaz Umetničkog paviljona. Marija Kauzlarić objašnjava da je to pano, ostatak od „Prolećne izložbe“, kojim je publika upućivana na drugi ulaz, ali i zapušten izgled.
Kauzlarić nabraja da „prokišnjava krov na nekoliko mesta, fasada se kruni, instalacije zbog kojih je prošlog proleća izbio požar nisu zamenjene, dok unutrašnjost zahteva veliko uređivanje“.
Ugovor o izradi projekta rekonstrukcije i sanacije „Cvijete Zuzorić“ potpisalo je Ministarstvo kulture i informisanja juna 2017. godine sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture. Tadašnji ministar kulture Vladan Vukosavljević objavio je da je za projekat obezbeđeno 2,5 miliona dinara, kao i da će 23. decembra 2018. godine, tačno u dan kada je pre 90. godina otvorena za javnost, prvi posetioci ući u rekonstruisanu „Cvijetu“.
Kao što se iz priloženog da videti, rekonstrukcija nije ni počela. Gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture izradio je pomenuti projekat (autorke su Aleksandra Šević i Ksenija Ćirić), i početkom oktobra 2019. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je odobrenje za izvođenje radova. Radovi su procenjeni na 180 miliona dinara.
Odobrenje za izvođenje radova važilo je do oktobra prošle godine. „Čuli smo da je rok produžen i da još ništa nije propalo“ , kaže Marija Kauzlarić, i napominje da je ULUS „u poslovima oko rekonstrukcije nekako skrajnut, niko nas ništa ne pita niti nas obaveštava.“
Veliki, reklo bi se presudni problem, je što još uvek nije rešeno čija je „Cvijeta“- državna ili gradska. Nije teško shvatiti da od toga zavisi i kada će početi rekonstrukcija.
A za to vreme, članovi ULUS- a sami popravljaju „Cvijetu“. Nedavno su zakrpili jedan deo krova, ofarbali su parket i zidove sekretarijata, upristojili biblioteku.
„Imamo kasu za dobrovoljne priloge pa sa tim našim novcem i onim što eventualno dobijemo od nekog projekta, sređujemo ’Cvijetu’. Nameravali smo da organizujemo javno farbanje fasade, ali nam Zavod za zaštitu spomenika kulture nije dozvolio s obzirom da je zgrada pod zaštitom države.“
Kad je 8. marta 2021. godine izbio požar u potkrovlju zbog loših instalacija, izgoreo je deo prostorija. Među oštećenim slikama, bio je i portret Cvijete Zuzorić koji je naslikao Marko Murat.
Slučaj je hteo da smo o „Cvijeti“ prošli put pisali pre godinu i jedan dan. Naslov teksta Priča za pred renoviranje, odnosio se na uverenje članova ULUS-a da će izložba koja je u tom momentu bila u toku, biti poslednja u uslovima neuslovnim za izlaganje.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


„Gotovo da nema oblasti u kojoj napredak Srbije nije ocenjen kao ograničen ili da ga uopšte nema“, kaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula


„Vučić je još prošle godine zapretio ukidanjem advokatskih komora koje postoje i stvaranjem sebi lojalnih komora“, ocenio je advokat Nikola Lakić


„Srbija pripada Evropi, Vučićev režim ne“, navela je Evropska demokratska partija


Zbog čega je zavirivanje u aplikaciju Skaj u Beogradu selektivno? I kako su u Podgorici transkripti kriminalnih prepiski postali moćan alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata? O tome „Vreme“ piše u novom broju


Osam država članica Evropske unije ne prihvata argumente Evropske komisije da je Srbija ostvarila napredak u ključnim oblastima vladavine prava i da joj zato, posle četiri i po godine zastoja, treba omogućiti da konačno ponovo otvori jedan klaster
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve