Pročitajte ceo tekst Andreja Ivanjija u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (10. marta)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com




Zapad se ujedinio, politički i privredno izolovao Rusiju i podvrgao je ubitačnim sankcijama, čak i po cenu sopstvenih ekonomskih žrtava. SAD i Velika Britanija su najavile zabranu uvoza ruske nafte i objavili Moskvi energetski rat. Nastavlja se nadmetanje sa Putinom u tome ko je u ovom sukobu spreman da ide dalje
Vojna akcija Vladimira Putina za cilj ima lomljenje postojeće bezbednosne strukture Evrope i sveta, prilikom čijeg modeliranja nisu u obzir uzimani zahtevi Rusije posrnule posle raspada Sovjetskog Saveza. Putin je dve decenije strpljivo uzdizao Rusiju, smatrao na kraju da bi trebalo da bude ravnopravan partner za stolom za kojim poker u svet igraju predsednici SAD i Kine, pa je, kada mu je to uskraćeno, uzeo stvar u svoje ruke.
Posle invazije Rusije na Ukrajinu, politička struktura sveta svakako neće moći da se vrati na predratno stanje: ili će Moskva ostvariti svoj naum i postati svetska sila objedinjavanjem dela postsovjetskog prostora (Ukrajina, Gruzija, Moldavija, a tu je i veran saveznik Belorusija), ili će Rusija biti skresana na lokalnu silu.
Stvari na početku rata koji Rusija vodi u Ukrajini za svetsku moć ne stoje dobro za Moskvu. Ključno pitanje je, međutim, dokle je Putin spreman da ide, dokle je većina Rusa spremna da ga sledi i šta su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države spremne da žrtvuju kako bi ga sprečile u tom poduhvatu. Osim Ukrajine, naravno.
Pročitajte ceo tekst Andreja Ivanjija u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (10. marta)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Građani su pozvani da na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima prave buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva


Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana


Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala


Dvočasovna blokada prelaza Jarinje organizovana je zbog podrške narodu na Kosovu i Metohiji, uoči primene Zakona o strancima na Kosovu


Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Režimska propaganda i njene žrtve
Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve