„Užasna stvar je što je Trejnspoting trebalo da na neki način bude priča upozorenja“, kaže Irvin Velš o svom romanu iz 1993. godine. „Međutim, danas, 30 godina kasnije, ne možete više tako da je sagledate"
Ta knjiga je trebalo da bude upozorenje na prekomernu upotrebu heroina, sudeći po autoru. Bez ikakvih granica, sirov, doduše i komičan prikaz života očajne grupe mladih i nesnađenih ljudi koji, rastrzani od droge, lutaju u mračnim delovima parku Edinburga.
Ipak, 30 godina nakon što je Trejnspoting objavljen, poruka knjige je obrnula pun krug, kaže autor Irvin Velš – i sada bi poruka mogla da bude i „izaberi droge.“
„Užasna stvar je ta što je Trejnspoting trebalo da na neki način bude priča upozorenja“, kaže Velš o svom romanu iz 1993. godine. „Međutim, danas, 30 godina kasnije ne možete više tako da je sagledate.
2023. knjiga ima skroz drukčiji kontekst
„Ne možete zaista da kažete deci u takvim krajevima: nemojte da koristite drogu, one će vam uništiti život, nikada nećete dobiti ni posao, kuću i nećete moći da kupite lepe stvari.“
Jedan od najpoznatijih odlomaka knjige bio je monolog koji je govorio protagonista Renton – uloga koja je proslavila Juana Mekgregora u filmskoj adaptaciji Denija Bojla iz 1996. godine.
„Izaberi život. Izaberi posao. Izaberi karijeru. Izaberi porodicu,“ govorio je. „Izaberi jebeni veliki televizor, izaberi veš mašine, automobile, cd plejere i električne otvarače za konzerve. Izaberi dobro zdravlje, nizak holesterol, i zubarsko osiguranje…“ Renton se protivi ovim izborima. Na kraju krajeva, on ima heroin.
Danas, međutim, kaže Velš, ideja da možeš da izabereš sve te stvari nam je oduzeta. U 2023. ta knjiga ima „drukčiji kontekst“, kaže on.
„Ljudi ne mogu da dobiju posao. Ljudi nikada neće kupiti kuću. Ne mogu da kupe lepe stvari. Sve je sjebano čak i ako nisi na drogama,“ kaže on.
„Knjiga danas skoro pa deluje kao inspirativni poziv: brate, hajde da se drogiramo. Ionako smo sjebani.“
Objavljena je početkom devedesetih, kada je Velš imao 35 godina, a započeo je njeno pisanje sredinom osamdesetih, i baza fanova knjige rasla je i prerasla one koji sada imaju oko 50 godina, a tada su bili fanovi.
„Dobra stvar povodom onoga što biste mogli da nazovete Trejnspoting industrijom kao i to da je kultni, je to što iznova može da se obnavlja,“ kaže Velš.
„Svakih pet ili šest godina tu je nova grupa studenata koja se pojavi kada Kanal 4 pusti film kasno uveče, prodaja knjige uvek poraste narednih dana.“
Trejnspoting mjuzikl? Može
Trejnspotingindustrija je svakako bila plodonosna. Najpoznatiji je bio film Denija Bojla, a potom nastavci i prikveli romana (Porno, Skagboys, Dead Men’s Trousers). Knjiga je bila adaptirana i za pozorište pre nego što je postala film, što je produkcija pretvorila 2013. u Trejnspoting Lajv, imerzivno pozorište koje je imalo i turneje po UK i US. Šta je sledeće? Mjuzikl, naravno.
„Da, da pravi mjuzikl, sa pevanjem i sranjima,“ nasmejao se Velš. „Fil Mekintajer, promoter i producent, me godinama nagovara da napravimo mjuzikl, ali ja uvek kažem, nee, to neću da radim.“
„Onda sam pomislio, ako ja to ne uradim, neko kao što je Endrju Lojd Veber će da ga napravi kada ja budem u urni iznad kamina, tako da bih i mogao.“
Iako Trejnspoting prate Lust for Life Igija Popa i Born Slippy, rejv himna Andervurlda, biće i novih pesama.
Mladi škotski glumci trenutno idu na probe, a premijera se planira u februaru 2024. na Vest Endu. „Želeo sam da ovo bude nešto veoma drukčije i od filma i od dve verzije pozorišnih predstava koje postoje.“
„Tako da, ima nekih novih likova, i da budem iskren, mnogo je mračnije i od knjige i od filma. To će biti jedno dobro iskustvo.“
Ono što i dalje iznenađuje Velša je da je knjiga koju je počeo da piše sa 28 godina i dalje relevantna kako se on približava 65. godini, u smislu sveta koji je opisivao. „Ja sam pisao o stvarima za koje tada nismo imali imena, kao što je toksični maskulinitet, recimo,“ kaže on.
„Likovi u knjizi su imali krize sa mentalnim zdravljem i egzistencijalne krize, i stvarno, šta se do danas promenilo?“
„Da li je čudno da ljudi danas ne znaju zapravo koje je njihovo mesto u svetu? Kapitalizam je na zalasku, ali mi nismo dovoljno zreli za socijalizam, i umesto toga hodamo kao u snu ka nekoj vrsti fašističkog modela i skoro sve je toksično.“
M. J./Gardijan
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon izlaska srednjoškolaca na ulice sve veći broj građana javno pruža podršku Dijani Hrki koja je ušla u jedanesti dan štrajka glađu. Njena spremnost da se žrtvuje budi snažna osećanja
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!