img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Tehnologija nova, princip isti: Zvučni top nalik onom u Beogradu koristio Čaušesku

21. март 2025, 11:00 Sanja Kljajić (DW)
Foto: FoNet/MUP Srbije
Zvučni top
Copied

Zvučno oružje, za koje se sumnja da je upotrebljeno tokom protesta u Beogradu 15. marta, bilo je upotrebljeno i tokom Rumunske revolucije, ocenjuje u intervjuu za DW bivši rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu.

Rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu je šest godina radio na istrazi u vezi s Rumunskom revoluciojom decembra 1989. godine koja je dovela do pada diktatora Nikolaja Čaušeskua, piše Dojče vele (DW).

Pitu za DW iznosi tvrdnju da je ista tehnologija, upotrebljena na velikom mitingu Nikolaja Čaušeskua 21. decembra u Bukureštu, na kom je rumunski diktator želeo da ubedi građane u „ispravnost svoje politike“ i u to da demonstranti koji su protestovali u Temišvaru „ne žele dobro Rumuniji“, bila upotrebljena i u Beogradu tokom protesta 15. marta.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Ima ga, nema ga: Zvučni top kraj Skupštine 15. marta / Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Tokom tog mitinga, rumunski vojnici iz jedne specijalizovane jedinice za psihološki rat intervenisali su na zvučnom sistemu s jednom magnetofonskom trakom koja je emitovala niske frekvencije, i to je izazvalo dezorganizaciju mitinga“, priča Pitu za DW.

Taj trenutak označio je početak Rumunske revolucije i u Bukureštu. Samo dan kasnije, Čaušesku je izgubio vlast, a 25. decembra pogubljen je u Trgovištu. Tokom revolucije poginulo je 1.200 ljudi, a oko 4.000 je teško povređeno.

„Tehnologija je napredovala, ali princip je isti“

Pitu je tokom svoje istrage razgovarao sa stotinama svedoka i stručnjacima iz oblasti vojne tehnologije. Opis haosa koji su tada izazvali zvučni talasi, kako kaže, podseća na scene iz Beogtrada.

„Stotine ljudi osetilo je fizički bol u predelu solarnog pleksusa i nekoliko minuta bili su u stanju totalne panike“, priča Pitu.

Građani Srbije koji su govorili za DW svedočili su da su najpre čuli kratkotrajnu, neobičnu buku i osetili vibracije zbog kojih su stekli osećaj neposredne opasnosti, što ih je uznemirilo i navelo na paničan beg.

Iako je tehnologija za 35 godina mnogo napredovala, kaže Pitu, princip upotrebe ostao je isti: ona se koristi kao deo „psihološkog rata“.

„Prema mom mišljenju, ovo što se nedavno dogodilo u Beogradu može se objasniti upotrebom tehnologije manipulacije putem izlaganja masa specijalnim zvučnim talasima“, kaže Pitu.

Priznanje stiglo 30 godina kasnije

Istina o tome ko je koristio zvučni sistem protiv rumunskih demonstranata 1989. izašla je na videlo tek 30 godina kasnije. Pitu je tokom istrage razgovarao s vojnicima specijalne jedinice za psihološki rat koji su tek tada priznali da su koristili tehniku koja uključuje manipulaciju masom putem zvuka.

Odakle je došlo naređenje, međutim, nije uspeo da dokaže.

Zvucni_top_10
Čas ovo, čas ono: Ivica Dačić o zvučnom topu / FoNet/MUP Srbije

„Ali logično je da naređenje bilo od samog vrha rumunske armije, jer to je bila nekakva izuzetna manipulacija, to nije mogao to da napravi bilo ko“, kaže Pitu.

Uveren je da je i u Srbiji takvo naređenje moralo da dođe od vlasti.

„To mora da bude vlast – bilo da je armija, bilo da je MUP, jer ne može bilo ko da ima tu tehnologiju. Znači, građani Srbije nisu mogli da imaju tu tehnologiju. To nije baš tako lako“, kaže bivši glavni rumunski tužilac.

Nema dokaza?

Vlast u Srbiji u početku je negirala da uopšte poseduje takvo oružje. Dva dana kasnije, opoziciona poslanica Marinika Tepić objavila je dokument koji pokazuje da je MUP nabavio dva tipa zvučnih topova. Pokazala je i fotografiju na kojoj se vidi jedan od ovih uređaja montiran na džipu žandarmerije.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić priznao je potom da MUP poseduje takozvane LRAD-sisteme, ali je negirao da su oni upotrebljeni.

„Ti sistemi stoje u našim magacinima u kutijama“, rekao je Dačić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodao je da su kupovane „razne stvari“, ali da nikada nisu upotrebljene. Ako se dokaže da jesu, rekao je, on više neće biti predsednik.

„Ne, nije ga upotrebio niko. I niko ga nigde nije upotrebio. Niste mi pokazali nijedan dokaz. I nemate nijedan dokaz, jer ne možete da pronađete dokaz za nešto što ne postoji“, rekao je Vučić.

Može li se sa svedočenjima građana i priznanjem da država ipak poseduje zvučni top – ali bez fotografije samog uređaja u upotrebi – pokrenuti slučaj? Rumunski tužilac Katalin Ranko Pitu smatra da može.

„Ali, posle tog momenata istraga mora da bude mnogo kompleksnija“, kaže Pitu. „Za početak je dovoljno da razgovaraš s ljudima i da budeš siguran da je ta manipulacija bila nešto realno. A kako sam ja video na televiziji, bilo je realno. Jer, ne možeš da istrčiš odjednom na levu i na desnu stranu jedne ulice bez nekakve manipulacije“, uveren je Pitu.

On ipak ne želi da prejudicira da li bi sama upotreba mogla biti krivično delo, s ozbirom na to da niko nije ozbiljnije povređen. To, kaže, zavisi i od toga da li je upotreba tih sistema regulisana zakonom.

U Rumuniji, pak, upotreba zvučnog sistema za manipulaciju masom jeste deo takozvanog „Dosijea o revoluciji“ koji ima za cilj da privede pravdi ključne ličnosti događaja iz decembra 1989, ali samo zato što je to bio prelomni trenutak revolucije u kojoj je život izgubilo 1.200 ljudi, objašnjava Pitu.

Međutim, čak i 35 godina kasnije, mnoge porodice žrtava u Rumuniji još uvek čekaju pravdu. Postupak je i dalje pred sudom.

Tagovi:

Rumunija Čaušesku Zvučni top Protest 15. marta Rumunski javni tužilac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure