img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Šta nas čeka: Vučić i život bez budućnosti

22. avgust 2022, 00:53 Ivica Dobrić
Foto: Marija Janković
Zajednica koja počiva na laži: Ilustracija
Copied

S obzirom da su dve najizrazitije karakteristike Vučićevih konfuznih nastupa obećanja (koja ne ispunjava), i hotimično govorenje neistine, pitanje nije kakva je njegova politička i životna budućnost (sasvim izgledna, reklo bi se), nego kakva je budućnost Srba s Kosova, a, potom, posledično, i budućnost ljudi u Srbiji

Niko priseban, naravno, nije očekivao da će Aleksandar Vučić reći bilo šta smisleno u „najvažnijem govoru“ u svom životu, te su neočekivanja ispunjena u celini i celosti. Bilo je to još jedno prenemaganje s elementima ratnohuškačkog nastupa, pri čemu, da podsetimo (ponovo), gde god je Vučić držao ratnohuškačke govore Srba više nema. Vučić, da podsetimo i na tu okolnost, odlično stoji s obećanjima: sipa ih svakodnevno i istrajno ih ne ispunjava. Ovoga puta je obećao da progona kosovskih Srba neće biti, što bi onima koji (još uvek) nisu upali u katatonično stanje, trebalo biti znak da, za svaki slučaj, popakuju najneophodnije stvari.

S obzirom da su dve najizrazitije karakteristike Vučićevih konfuznih nastupa obećanja (koja ne ispunjava), i hotimično govorenje neistine, pitanje nije kakva je njegova politička i životna budućnost (sasvim izgledna, reklo bi se), nego kakva je budućnost Srba s Kosova, a, potom, posledično, i budućnost ljudi u Srbiji?

I obećanje i laž veličine su koje računaju na budućnost. Filozofske analize pokazuju da je čovek jedino biće koje može da obeća jer jedino čovek raspolaže dimenzijom budućnosti. Obećanje, dakle, mora u sebi da sadrži određeni stepen neizvesnosti – niko ne poznaje budućnost – odnosno uvek je moguće obećanje neispuniti. To je cena slobode, cena koju čovek plaća za život u zajednici: obećati je moguće samo nekome drugome (obećanja sebi se ne računaju, jer ona nisu političke prirode).

Šta se, međutim, događa kada dođe, kao u Vučićevom slučaju, do inflacije obećanja, kada se obećanja u tolikoj meri umnože da prestaje biti važno da li se ispunjavaju ili ne? Tada dolazi do čudnog preokreta u percepciji vremena i stvarnosti. Tada budućnost gubi dimenziju neizvesnosti, jer obećana budućnost se nikada ne događa, a stvarnost se sabija u obećanja te postaje nerealna i nedohvatljiva. Zato ljudi više veruju obećanju da će im biti upravo genijalno, nego ono što trpe na svojoj koži: da žive u bedi. U svojoj znamentoj knjizi Conditio humana Hana Arent piše: „Kada se sposobnost davanja obećanja zloupotrebi da bi pokrila čitavo polje budućnosti, i da bi se mapirala staza koja je sigurna u svim pravcima, obećanja u tom času gube svoju moć obavezivosti i čitav poduhvat postaje takav da poražava sam sebe“. Vučićev poduhvat davanja obećanja koja nikada ne ispunjava osuđen je na (mučnu) propast, ali to je, istovremeno, propast i političke zajednice koja je, dajući podršku Vučićevom rušilačkom poduhvatu, oduzela sebi budućnost.

Hotimično govorenje neistine drugi je stub Vučićeve vladavine koji je, pre ili kasnije, osuđen na pad. Organizovana laž u politici moguća je kada se ukine slobodan javni prostor, te ako nema prostora na kojem bi se branila istina – a u Srbiji je javni prostor razoren, odnosno prepušten Vučiću, njegovoj partiji i njegovim medijima – moguća je svaka laž (da je Ukrajina napala Rusiju, na primer). Nije, dakle, stvar u tome što će laži zameniti istinu, nego što se gubi prostor u kojem se ljudi mogu orijentisati na osnovu svoga razuma. Zbog toga Srbija više podseća na ludnicu, nego na uređen politički prostor. Ali to nije sve kada je u pitanju laž.

Još veći je problem što se na laži ne može graditi ništa. Laž je ono što nije, lažov tvrdi da jeste ono što nije. No, na onome što nije ne može se ništa graditi: laž ne može biti princip jer se ne može lagati iz principa (laže se zbog potrebe trenutka, da bi se nešto ućarilo). Istina, tome nasuprot, može da posluži kao temelj, kao princip, kolikogod, u međuvremenu, bila krhka, jer istina je ono što jeste.

Kako to, međutim, da Vučić deset godina laže neprekidno, a njegova se građevina sazdana na laži još nije srušila? Ta okolnost moguća je jer laž nije ono što jeste, ali, paradoksalno, ona jeste nešto, ona nešto tvrdi (Srbija je jedna od najrazvijenih zemalja Evrope, na primer). Laž kida društvene veze (za razliku od istine) i preseca veze s budućnošću jer sva budućnost sabijena je u obećanja koja se, budući lažna, nikada ne ispunjavaju. Utoliko je zajednica koja počiva na laži nužno osuđena na pad (pre ili kasnije, ali bez budćnosti trajanja nema). To, pak, što će s najveće visine da se survaju upravo Vučić i njegova družina slaba je uteha jer smo, u međuvremenu, svi otišli dođavola.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Kosovo Srbija Vučić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Mediji

09.decembar 2025. Marija L. Janković

Orion isključio N1 i poslednjim korisnicima

Korisnici Orion telekoma ponovo su izgubili N1. Da li je ovo trajno isključenje i ima li veze sa time što je pretplatnike ove firme preuzela firma koju treba da kupi Telekom - pre samo nedelju dana

Istraživanje

09.decembar 2025. I.M.

CIVICUS Monitor: Srbija proglašena državom „pod represijom”

Prema najnovijem izveštaju platforme CIVICUS Monitor, Srbija je u 2025. godini pala iz kategorije „opstruiranog” u status države „pod represijom”, što podrazumeva ozbiljna ograničenja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja

Đorđe Miketić

„Urbanizacija Košutnjaka"

08.decembar 2025. I.M.

Miketić: Planirana gradnja kod Košutnjaka napad na grad i na naše pluća

Vlada je pokrenula izradu plana koji obuhvata prostor Avala Filma, Kinoteke i RTS-a. Iz inicijative Beograd ostaje upozoravaju da je reč o pokušaju legalizacije investitorske gradnje u jednom od ključnih zelenih pojaseva Beograda

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure