
Potpisi za studente
Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?
Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa
Foto: AP Photo/Markus Schreiber
Srbija se polako, tiho i neprimetno usaglašava sa spoljnom politikom Evropske unije. Nakon sankcija Viktoru Janukoviču, Vlada Srbije se još u aprilu uskladila sa sankcijama koje je EU uvela režimu u Minsku zbog umešanosti u rat u Ukrajini, samo što se to u prorežimskim medijima ne spominje. Toliko o „principijelnoj“ politici neuvođenja sankcija koja „odoleva pritiscima“ zbog „ličnog sentimenta”, jer je Srbija bila iskusila sankcije Zapada
Srbija se još u aprilu uskladila sa sankcijama koje je Evropska unija uvela Belorusiji „zbog umešanosti u rusku invaziju na Ukrajinu“. Radi se o proširivanju restriktivnih mera Evropske unije protiv režima u Minsku koje su uvedene 2012. godine, prvobitno zbog kršenja principa demokratije, vladavine prava i ljudskih prava pod vlašću predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka.
Da se Srbija već drugi put usklađuje sa spoljnopolitičkom pozicijom EU po pitanju rata u Ukrajini, javnost Srbije nije saznala iz usta predstavnika vlasti, koji tvrde da odolevaju svim pritiscima i principijelno ne uvode sankcije nikom zbog „ličnog sentimenta“ prema sankcijama koje je prošla naša zemlja.
To je u petak objavio portal European Western Balkans (EWB) koji navodi da se Srbija usaglasila sa sankcijama kojima zajedno sa EU uvodi restriktivne mere za beloruski finansijski i transportni sistem.
Ovo nije prvi put da Srbija uvodi neke restriktivne mere i svrstava se na stranu EU kada su u pitanju odnosi prema Ukrajini, Rusiji i Belorusiji. Prvi put se to dogodilo, takođe daleko od očiju javnosti, takođe u aprilu mesecu kada je uvela sankcije bivšem predsedniku Ukrajine Viktoru Janukoviču bliskom vlastima u Kremlju.
Što se tiče odnosa prema Belorusiji, od 2012. do danas Srbija je ponekad zajedno sa EU osuđivala Lukašenka, ponekada ne. Svakako će ostati zapamćeno da su vlasti u Beogradu neko vreme krile da su osudile zajedno sa EU režim u Minsku zbog snažnog gušenja građanskih protesta protiv izborne krađe. Premijerka Ana Brnabić je tada bila objasnila da je to obavljeno „u okviru sinhronizacije sa spoljnom politikom EU“ i izrazila nadu „da nam to Lukašenko neće zameriti“.
Iako još uvek nisu uvedene sankcije Rusiji, što Brisel ne krije da od Srbije očekuje, zvanični Beograd bira sa „švedskog stola“ raznoraznih sankcija one najmanje štetne po rejting Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke. Ako se uzme u obzir da EU meri nivo usaglašenosti srpske spoljne politike sa evropskom u procentima, čini se da vlasti u Beogradu na sve načine pokušavaju da taj procenat podignu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve