img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radnička prava

Srbija po Vučiću: Ima da se radi i nedeljom i praznikom i nemojte da kukate

30. april 2024, 09:13 T. S.
Foto: FoNet/Anđelija Stojković
Aleksandar Vučić - ni na istok ni na zapad.
Copied

Aleksandar Vučić rekao je da je odluka Crne Gore da uvede sedmočasovnu radnu nedelju „dodvoravanje narodu“, da se ništa slično neće desiti dok je on predsednik Srbije i Srpska napredna stranka ima većinu u skupštini, te da je „i 40 sati nedeljno malo“. U srpskoj stvarnosti radnici rade najviše u Evropi, a odmor najčešće nemaju ni nedeljom ni praznikom

Crna Gora je najavila da uvodi radni dan od sedam sati, ali u Srbiji se u skorije vreme neće desiti ništa slično. Kako je rekao predsednik Srbije Aleksandar Vučić na jučerašnjoj konferenciji za medije – i 40 sati rada nedeljno je malo, a sedmočasovno radno vreme u Crnoj Gori je „dodvoravanje narodu“.

Vučić je stavio do znanja da dok on bude predsednik i imao uticaja u većinskoj partiji u Narodnoj skupštini – to nikada neće prihvatiti.

„A srećom po vas, moj mandat uskoro ističe, pa vi onda izaberite te pametne koji vole da ne rade ništa, a da zemlja ide napred. Objasnite mi kako je moguće da za 35 sati uradite isto kao i za 40 sati. Inače, mislim da je 40 sati malo radnog vremena i baš me briga šta su mislili radnici u Čikagu. Čovek mora da radi više“, rekao je on i dodao da je jedna politička partija kao jedan od uslova za saradnju sa SNS-om tražila da se ne radi nedeljom i da se skrati radno vreme, što je on odbio.

„Još malo, pa da se ne radi uopšte. Svi smo se mi i približili tome, vidite koliko odmora imamo, koliko idemo na ‘city break’ destinacije“, izračunao je predsednik.

Vučić je onda prognozirao da će se trend smanjenja radnog vremena nastaviti, pa će se na kraju raditi 24 sata u nedelji.

„Kako možete da za 24 sata naberete isto jagoda kao za 40? I ja to treba da podržim, aj‘, narode, lezi ‘lebe da niko ništa ne radi, a svi ćemo da živimo lepo… Aj‘ svima čarter letove na Maldive i Sejšele, ko nije bio. Ne može. Do 2027. od tog posla nema ništa, a posle radite dva sata dnevno“, rekao je on.

Stefanović: Profit na eksploataciji ljudi i ponižavanju građana

Zamenik predsednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović, reagujući na izjavu predsednika Srbije, rekao je da su srpski radnici za Prvi maj od Aleksandra Vučića dobili obećanje da nikada neće smanjiti radnu nedelju na sedam sati, čemu teži ceo svet.

„To je njegov odgovor na činjenicu da radnici u Srbiji rade 42,3 sata nedeljno, što je pet sati više od radnika u Evropi, koji rade 37,2 sata. Od naših radnika više rade samo u Turskoj, a po primanjima smo na dnu u Evropi“, naveo je Stefanović u pisanoj izjavi.

On je istakao da to ne čudi od čoveka koji nema nijedan radni sat u životu, ali uporno vodi politiku jeftine radne snage koja ljude pretvara u moderne robove, „dok se novokomponovani naprednjački bogataši, njegovi kumovi i partneri, bogate preko grbače naroda i zakupljuju avione i hotele u Veneciji da proslave rođendan“.

„Nakon ove Vučićeve najave i priče da ljudi ne treba da idu na more i odmore, nikog ne bi začudilo da dok vređa radnike iz Čikaga vrati i dečji rad, jer njega ne interesuju ni ljudi ni produktivnost, koja je dokazano veća u kraćoj radnoj nedelji, već samo profit koji se bazira na eksploataciji ljudi i ponižavanju građana“, kazao je Stefanović.

Izjava predsednika da je „i 40 sati radnog vremena malo“ u skladu je sa stvarnim radnim vremenom srpskih radnika. Sindikati upozoravaju da radnici najčešće provode preko 40 časova nedeljno na poslu, a podaci Eurostata govore da radnici u Srbiji prosečno nedeljno rade 42,1 sat, što je najviše u Evropi, odnosno šest ili sedam sati više od proseka nedeljnih radnih sati u državama Evropske unije.

Prosečna plata, ipak, ne prati dužinu vremena provedenog na radnom mestu. Politikolog koji se bavi radničkim pravima i sindikatima Nikola Tamburkovski objasnio je nedavno za Demostat da je prosečna plata u Srbiji 811 evra, a nižu platu u regionu imaju radnici u Severnoj Makedoniji, Albaniji i Bosni.

Za radnike san neradna nedelja i praznici

U većem delu Evrope rad nedeljom je regulisan ili su ljudi barem više plaćeni. U Hrvatskoj, gde su Crkva i sindikati progurali „zabranu rada nedeljom“ – koja i dalje ima puno izuzetaka – broj izdatih fiskalnih računa nije pao, naprotiv. Podržavaoci ideje kažu da se ljudi naprosto naviknu pa idu u dućan od ponedeljka do subote.

U Srbiji, ipak, radnici za svoj rad nedeljom nisu plaćeni ni dinara više. A, osim nedeljom, radnici često rade i praznicima koji bi zvanično trebalo da budu neradni. Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković rekao je za N1 da je za mnoge radnike san da im praznik bude neradan.

„Rad praznikom predstavlja nepoštovanje onoga što smo u civilizacijskoj borbi ostvarili, još gore je što kolektivni ugovori mogu da predvide da se u dane praznika radi, ali u tim slučajevima bi radnici morali da imaju uvećanu zaradu najmanje za 110 odsto“, kaže potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Duško Vuković.

On je kazao da postoji propis o tome, ali da bi trebalo da se „širi svest“.

„Poslodavci i sindikati bi trebalo to da rade, da ako se radi na dan praznika omoguće pravo radnicima da im bude plaćeno više. Postoje mehanizmi preko inspekcije i privatnih tužbi da se to pravo ostvari ukoliko je uskraćeno. Međutim, veliki problem je i u tome što imamo branu sindikalnog organizovanja, iako imamo zakon koji to dozvoljava. Sindikati ne uspevaju da poslodavce i predstavnike izvršne vlasti nateraju da se Zakon o radu iz 2014. godine dopuni, tako što bi između ostalog, imali sankciju ukoliko poslodavac uskrati ovo pravo radnicima. Taj zakon je 2014. prošao bez javne rasprave, po hitnom postupku, politički predstvanici i predstavnici poslodavaca nisu uvažili proceduru koja je normalna u uređenim društvima kada se donose važni zakoni kao što je ovaj“, rekao je Vuković.

On je naveo i da mnogi ljudi rade praznicima, i u privatnom i javnom sektoru.

„U Srbiji nisu urušena radnička prava samo tokom praznika, radnici u Srbiji rade najviše u Evropi. Trebalo bi da kada su verski, državni i međunarodni praznici imamo svest o tome u društvu i da se tada ne radi. Sav teret, kako neki kažu rasta naše ekonomije, pada na radnike, a taj rast prisvaja samo sloj ili dva zaposlenih. Rad treba da se humanizuje ako se razmišlja o budućnosti“, zaključio je Vuković.

Neradna nedelja ne bi ugrozila ekonomiju

Vučiću je glavni argument za neuvođenje neradne nedelje da to ugrožava ekonomski rast, ali – da li je baš tako?

Naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo Mario Reljanović smatra da su takvi argumenti besmislice.

„Ako koristim rolnu toalet papira nedeljno, neću koristiti 6/7 rolni ako nedeljom ne rade prodavnice. Dakle promet može da opadne samo dok se ne naviknemo da drugačiju kulturu kupovine i života.“

„Pritom nije jasno kako je razvoj zakočen ako nedeljom ne rade oni poslodavci koji su do sada radili samo zato što je rad nedeljom bio jeftin – ako su oni nosioci razvoja, bolje je da se Vučić time ne hvali“, naveo je Reljanović za Međuvreme.

Dok se u zapadnim zemljama testira četvorodnevna radna sedmica, u Srbiji se i dalje radi „i svetkom i petkom“. Suzbijanje rada nedeljom pomoglo bi da se to barem malo poboljša, smatra Reljanović.

„Ako promet ostane isti, nema razloga da se zarade smanje čak ni ukoliko broj radnih sati bude smanjen, jer će očigledno radnici biti produktivniji i raditi intenzivnije u preostalim danima.“

Tagovi:

Radno vreme radnička prava u srbiji alekandar vučić radnička prava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Crveni krst

Crveni krst

12.maj 2026. I.C.

Crveni krst ostao bez 5,5 milijardi dinara od igara na sreću: Ko je za to kriv?

Državna revizorska institucija je utvrdila da Crvenom krstu iz republičke kase nije isplaćeno onoliko novca koliko mu po zakonu pripada – umesto 8,87 milijardi, uplaćeno mu je svega 3,38 milijardi dinara

SPS

Vanredni izbori

12.maj 2026. I.M.

Ružić: Najbolje bi bilo da studenti pobede, izbora neće biti na leto

Potpredsednik Glavnog odbora SPS-a Branko Ružić ocenio je da vanrednih parlamentarnih izbora ovog leta neće biti i poručio da SPS na narednim izborima ne bi trebalo da ide u koaliciji sa SNS-om

Policijska stanica u Zvorniku

BiH

12.maj 2026. K. S.

Zvornik: U hotelskoj sobi nakon desetak dana pronađeno beživotno telo žene

Telo je, prema nezvaničnim informacijama, u hotelskoj sobi bilo desetak dana

Kadar Darka Glišića

12.maj 2026. K. S.

„Veliko pojačanje SNS-a“: Zašto je Predrag Milošević završio u zatvoru

Predstavljen je ranije kao veliko pojačanje SNS-a, a sada uhapšen po pretresu vikendice zbog posedovanja 500.000 tableta „bensedina“ i pištolja bez dozvole

Otkazi za nepodobne

11.maj 2026. Katarina Stevanović

Pretnja otkazom: Šta je zgrešio radnik EPS-a Dragoslav Ljubičić?

Zaposleni u EPS-u i generalni sekretar Socijaldemokratske stranke Dragoslav Ljubičić dobio je novo upozorenje pred otkaz, zvanično zbog objava na mreži Iks, a nezvanično, kako tvrdi, nakon razgovora za „Vreme” o uvozu uglja i poslovanju EPS-a

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure