Kada bi organizovani kriminal bio sportska kategorija, Srbija bi bila na korak od bronzane medalje na evropskom takmičenju.
Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, među 44 analizirane zemlje, Srbija se našla na četvrtom mestu i najlošije je rangirana zemlja regiona.
Od evropskih zemalja, lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija, piše Radio Slobodna Evropa.
Prema izveštaju o Indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, koji objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mestu, dok je Crna Gora na desetom.
Podaci za Kosovo nisu objavljeni.
Nivo kriminala i otpornosti na organizovani kriminal
Globalni indeks organizovanog kriminala procenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države širom sveta.
Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šou ukazao je na to da organizovani kriminal „potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbednost”.
„Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za merenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema”, poručio je on.
Ključni državni akteri
Po nivou kriminala Srbija je u vrhu, a po otpornosti na kriminal pri dnu liste – na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.
U Srbiji „državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala”, ocenili su autori izveštaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.
Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su „visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz sveta organizovanog kriminala”.
„Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu”, navedeno je.
Ruta za krijumčarenje droge i oružja
Takođe, prema izveštaju, Srbija predstavlja sastavni deo rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.
Izveštaj podvlači i da je Srbija „domaćin nekoliko mafijaških grupa” koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.
„Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima”, ocenjeno je u izveštaju (GI-TOC), civilne organizacije čije je sedište u Ženevi.
U izveštaju Srbija se spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.
Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i potencijalno Ukrajine – prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.
Izvor: Radio Slobodna Evropa