img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Organizovani kriminal

Srbija četvrta u Evropi po organizovanom kriminalu

15. novembar 2025, 14:49 K. S.
Foto: MUP Srbije
Ilustracija
Copied

Na četvrtom mestu u Evropi u Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu našla se Srbija, a državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala, navode autori novog izveštaja

Kada bi organizovani kriminal bio sportska kategorija, Srbija bi bila na korak od bronzane medalje na evropskom takmičenju.

Prema Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, među 44 analizirane zemlje, Srbija se našla na četvrtom mestu i najlošije je rangirana zemlja regiona.

Od evropskih zemalja, lošije rangirane su jedino Rusija, Ukrajina i Italija, piše Radio Slobodna Evropa.

Prema izveštaju o Indeksu organizovanog kriminala za 2025. godinu, koji objavljuje Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC), Bosna i Hercegovina (BiH) je na šestom mestu, dok je Crna Gora na desetom.

Podaci za Kosovo nisu objavljeni.

Nivo kriminala i otpornosti na organizovani kriminal

Globalni indeks organizovanog kriminala procenjuje nivo kriminala i otpornost na organizovani kriminal u 193 države širom sveta.

Izvršni direktor GI-TOC, Mark Šou ukazao je na to da organizovani kriminal „potkopava demokratiju, suverenitet država, pa čak i međunarodni mir i bezbednost”.

„Globalni indeks organizovanog kriminala nije samo alat za merenje kriminala: on je ogledalo koje reflektuje šta se dešava unutar država i međunarodnog sistema”, poručio je on.

Ključni državni akteri

Po nivou kriminala Srbija je u vrhu, a po otpornosti na kriminal pri dnu liste – na 35. poziciji od 44 analizirane evropske države Globalnog indeksa.

U Srbiji „državni akteri imaju ključnu ulogu u pejzažu organizovanog kriminala”, ocenili su autori izveštaja, ukazujući da političke elite navodno utiču na ključna kriminalna tržišta.

Dodaju da korupcija unutar državnih institucija olakšava i nezakonite finansijske transakcije i štiti kriminalne poslove, te da su „visoki državni zvaničnici povezivani s ozloglašenim figurama iz sveta organizovanog kriminala”.

„Srbija ostaje jedno od glavnih čvorišta krijumčarenja na Zapadnom Balkanu”, navedeno je.

Ruta za krijumčarenje droge i oružja

Takođe, prema izveštaju, Srbija predstavlja sastavni deo rute za krijumčarenju heroina ka zapadnoj Evropi, dok srpske kriminalne mreže igraju značajnu ulogu u globalnom krijumčarenju kokaina.

Izveštaj podvlači i da je Srbija „domaćin nekoliko mafijaških grupa” koje, uprkos hapšenjima ključnih članova, i dalje dominiraju različitim segmentima evropske trgovine drogom.

„Navijačke grupe fudbalskih klubova takođe su uključene u kriminalne aktivnosti, pružajući logističku podršku za krijumčarske operacije i učestvujući u paravojnim aktivnostima”, ocenjeno je u izveštaju (GI-TOC), civilne organizacije čije je sedište u Ženevi.

U izveštaju Srbija se spominje se i u kontekstu trgovine oružjem.

Srbija je, navode, tranzitna zemlja u toj trgovini, pri čemu oružje koje potiče iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, kao i iz Turske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Severne Makedonije i potencijalno Ukrajine – prolazi kroz Srbiju ka zapadnoj Evropi.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Tagovi:

krijumčarenje Kriminal Organizovani kriminal Trgovina drogom trgovina oružjem
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Milomir Jaćimović

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Milomir Jaćimović podneo prijavu policiji jer se ne oseća bezbedno

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne. Policiji je podneo prijavu jer se ne oseća bezbedno zbog jednog kamiona

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Četrnaesti dan štrajka glađu: Dijana Hrka ponovo u bolnici

Dijana Hrka, koja već 14 dana štrajkuje glađu, ponovo je primljena u bolnicu

Advokatura

15.novembar 2025. K. S.

Advokatska komora Beograda bira novo rukovodstvo

Advokati iz Advokatske komore Beograda biraju novo rukovodstvo koje će voditi komoru naredne četiri godine

Vatrogasci

Hronika

15.novembar 2025. K. S.

Jedna osoba stradala u požaru u Beogradu

Jedan čovek stradao je u požaru na Čukaričkoj padini u Beogradu. Hitna pomoć je konstatovala smrt na licu mesta

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure