
Politika
Napadi na Srbe u Hrvatskoj: „Duh pušten iz boce“
Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?
Foto: AP Photo/Visar Kryeziu
Kancelar Nemačke je u Prištini praktično pozvao Kosovo i Srbiju da se međusubno priznaju, jer dve zemlje koje se ne priznaju ne mogu biti članice Evropske unije
Balkansku turneju kancelar Nemačke Olaf Šolc počeo je u Prištini.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kosovskim kolegom Aljbinom Kurtijem Šolc je rekao da „dve zemlje koje se ne priznaju ne mogu da budu deo EU“ i pozvao obe – Srbiju i Kosovo – da budu pragmatične, da postignu sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa koji na kraju mora da razreši i pitanje priznanja, prenosi RTK.
A onda je ponovio sve dobro poznate fraze: za Kosovo je važno da se dijalog sa Srbijom uz posredovanje EU pomeri sa mrtve tačke; Kosovo i Srbija kroz sveobuhvatan sporazum treba da dođu do političkih rešenja; dijalog je put koji Kosovu ortvara evropsku perspektivu; politički sporazum između dve zemlje je važan zbog perspektive mladih ljudi na Kosovu…
Rekao je Šolc i da Kosovo ima realnu šansu za članstvo u EU, ali da to može da potraje, pa je, pogleda uperenog u Beograd, rekao da države koje žele da budu članice EU moraju da poštuju oderđena pravila, a tu su i sankcije Rusiji.
I dalje: treba odobriti liberalizaciju viznog režima za građane Kosova, koje je za to ispunilo sve uslove, a Kosovo je i pouzdan partner (Nemačke, EU i NATO-a) i to je dokazalo odgovorom na rusku agresiju u Ukrajini kada je stalo na „našu stranu i stranu međunarodne zajednice“, iz čega proizilazi da Srbija nije pouzdan partner jer to nije učinila.
Rekao je Šolc i da želi da oživi Berlinski proces i da je na jesen pozvao premijera Aljbina Kurtija na konferenciju u Berlin.
Kurti je, pak, ocenio da je poseta Šolca Kosovu „istorijska“, jer je on prvi nemački kancelar koji je došao u Prištinu od proglašenja nezavisnosti 2008. godine.
„Nalazimo se u ključnom trenutku za Kosovo“, rekao je Kurti i najavio da će Kosovo do kraja godine podneti zahtev za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a da je članstvo Kosova u Partnerstvu za mir „hitno“ – dok ne postane član NATO-a – te da je prisustvo NATO-a na Kosovu neophodno, imajući u vidu veze Srbije i Rusije i opsanost koja preti sa te strane.
Kurti je rekao da je Kosovo „kreativno“ u dijalogu o normalizaciji odnosa sa Beogradom, za stagnaciju u pregovorima je optužio Srbiju koja, kako tvrdi, „nastavlja da blokira rešenja“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.

Nekoliko večeri zaredom građani Lučana protestuju ispred zgrade opštine, zahtevajući smenu predsednika Milivoja Dolovića, koji je, prema navodima svedoka, fizički nasrnuo na sveštenika Dalibora Miloševića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve