img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Slučaj Čavajda: Pobačaj države Hrvatske

13. maj 2022, 20:58 S.P
Foto: AP
Prekid trudnoće je dozvoljen zakonom: sa današnjeg protesta u Zagrebu
Copied

Drugostepenom komisijom Mireli Čavajdi odobren je prekid trudnoće u Hrvatskoj. Ovaj slučaj ogolio je problem ženskih reproduktivnih prava u koja su u ovoj zemlji već godinama pod politički-ideološkim pritiskom, između ostalog. I dok svi love neke političke i društvene pozicije, žrtve su ponovo žene

Nakon žustre rasprave, hrvatski Sabor u petak je glasao protiv predloga zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, na predlog hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Na današnjoj sednici odbijen je i zaključak da bi Vlada u roku od šest meseci trebalo da pripremi i donese zakon, poštujući odluku tamošnjeg Ustavnog suda.

SDP podneo je predlog zakona koji bi podrazumevao da pobačaj u Hrvatskoj treba da bude „legalan, siguran, dostupan, kvalitetan i besplatan, a da žene imaju pravo slobodno da odlučuju o rađanju dece“. Iz opozicionog SDP-a tokom rasprave da predlog pruža „pravo na izbor i slobodu izbora i ništa više“.

Za poslanike vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predlog Socijaldemokrata je „sramotan, neprimeren, nekvalitetan i nestručan“ i „postavlja prekid trudnoće ne kao izuzetak, nego kao pravilo“.

U središte političkih i ideoloških rasprava pitanje abortusa ponovo je došlo povodom slučaja Mirele Čavajde, žene kojoj su tri velike zagrebačke bolnice odbile da izvrše prekid trudnoće, pozivajući se na „prigovor savesti“.

 

I mada su lekarski izveštaji potvrđivali da se radi o „teškom invaliditetu i niskom kvalitetu života ploda, te kako se očekuje da će umreti u utrobi i u ranoj neonatalnoj dobi“, jedna od bolnica saopštila je da „nemaju ni stručnjake ni opremu za izvođenje feticida, a da za navedeni postupak nisu edukovani“. Međutim, veoma brzo je postalo jasno da problem leži u tome što zbog pozivanja na „prigovor savesti“ lekari ne žele da izvrše zahvat.

Ministarstvo zdravlja saopštilo je prošle nedelje da „svaka žena ima pravo na prekid trudnoće posle deset nedelja“ ukoliko za to postoji medicinsko opravdanje. I pored toga izjava resornog ministra Vilija Beroša bila je problematična jer je rekao da je o slučaju Mirele Čavajde razgovarao sa nekoliko desetina ginekologa koji veruju da bi dete pri porođaju preživelo.

Stručna komisija Kliničko-bolničkog centra u Zagrebu donela je zaključak da bi „trebalo pokušati lečenje deteta posle porođaja“. Nakon velikog pritiska javnosti i nekoliko protesta podrške Mireli Čavajdi drugostepena komisija ipak dala je zeleno svetlo za prekid trudnoće u četiri zagrebačke bolnice.

Ovaj slučaj samo je poslednji u nizu koji je ogolio problem ženskih reproduktivnih prava u Hrvatskoj koja su godinama pod pritiskom. Sa jedne strane političko-ideološkim jer lekari odbijaju da vrše abortuse uz „prigovor savesti“ iz verskih razloga.

Foto: AP
Protest u Zagrebu

Mirjana Kučer iz feminističke nevladine organizacije Domine kaže za portal „Vremena“ da je „prigovor savesti“ uvela Vlada leve koalicije na čelu sa SDP-om Zakonom o liječništvu 2003. godine. Dodaje da je 19 godina kasnije u Zagrebu i Splitu gotovo nemoguće pronaći ginekologe u javnim ustanovama koji se ne pozivaju na „prigovor savesti“.

„Za ilustraciju, u splitskom KBC-u, navodno od 34 ginekologa njih 32 odbija vršiti pobačaj. Podatke o tome koliko ih odbija vršiti medicinski potpomognutu oplodnju ili propisivati kontracepciju za sada nemamo“, navodi Kučer.

Kučer kaže da poplava „prigovora savesti“ kreće nakon 2013. i 2014. godine kada je Hrvatska uvela Zakon o istopolnom partnerstvu. Prema njenim rečima, sa jačanjem konzervativnih uticaja i uticaja lekarskog katoličkog društva hrvatsko društvo došlo je u apsurdnu situaciju u kojoj žene žive u atmosferi straha i stigme.

„Pobačaj ili medicinski prekid trudnoće na zahev dozvoljen je zakonom, ali je u praksi nedostupan većini žena. I imamo apsurdnu situaciju da je na primer broj abortusa na zahtev u godini dana pao verovatno ispod 2000 (početkom 90-tih iznosio je preko 36 000), a stopa korišćenja kontracepcije nije porasla, niti je seksualno vaspitanje uvedeno u škole“, naglašava Kučer i dodaje da je tako „prigovor savesti“ postao još jedan instrument u vršenju nasilja nad ženama.

Ona se nada da će slučaj Mirele Čavajde, koji je pokrenuo lavinu i samo se srećom nije pretvorio u nešto po život i zdravlje žene puno gore, dovesti do promene situacije „u kojoj svi love neke političke i društvene pozicije, a čije su žrtve opet žene“.

S.P./HRT/ Index.hr / Bilten.org

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Protesti Zagreb Hrvatska Abortus
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zdenko Tomanovic, advokat

Rešavanje krize u Srbiji

01.maj 2026. I.M.

Tomanović: Studenti su najjači odgovor režimu – Jovanjica pokazala kako sistem funkcioniše

Advokat Zdenko Tomanović poručuje da studentski pokret nosi borbu za vladavinu prava, dok slučaj Jovanjica vidi kao ogledalo zarobljenih institucija i sprege politike, bezbednosnih struktura i kriminala

Dodik u Čikagu 

01.maj 2026. R.Š.

Dodik: Zločine su činili i neki pripadnici srpskog naroda – ja ih ne branim

Milorad Dodik, bivši predsednik Republike Srpske, primio je tokom posete Čikagu priznanje za liderstvo i zalaganje za demokratiju na Univerzitetu Džadson, uz poruke o otklonu od ratnih zločinaca i važnosti promene međunarodne slike o Srbima 

Pretučen profesor fakulteta u Novom Sadu

Saopštenje pet dekana Univerziteta u Novom Sadu

01.maj 2026. R.Š.

Kako je pretučen profesor Radojev: Napad u prisustvu supruge i ćerke

Pet dekana Univerziteta u Novom Sadu izdalo je zajedničko saopštenje povodom napada na prof. dr Gorana Radojeva i izlazilo zabrinutost zbog sve učestalijih napada na profesore i studente

Evropska komesarka za proširenje

Evrointegracije

01.maj 2026. I.M.

Marta Kos: Zaustavljene isplate iz Plana rasta za Srbiju, nema finansijske pomoći EU

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos saopštila je da je Evropska unija obustavila isplate Srbiji iz Plana rasta zbog, kako je navela, nazadovanja u oblasti pravosuđa

Kralj Čarls

Poseta kraljevske porodice SAD-u

01.maj 2026. R.Š.

Diplomatski skandal u SAD: Britanska zastava okrenuta naopako tokom posete kralja Čarlsa

Posetu britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile Nacionalnom groblju Arlington u američkoj saveznoj državi Virdžinija obeležio je neuobičajen propust - dok je kraljevski par odavao počast palim vojnicima, američki vojnik držao je zastavu Ujedinjenog Kraljevstva naopako

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure