img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Slučaj Čavajda: Pobačaj države Hrvatske

13. мај 2022, 20:58 S.P
Foto: AP
Prekid trudnoće je dozvoljen zakonom: sa današnjeg protesta u Zagrebu
Copied

Drugostepenom komisijom Mireli Čavajdi odobren je prekid trudnoće u Hrvatskoj. Ovaj slučaj ogolio je problem ženskih reproduktivnih prava u koja su u ovoj zemlji već godinama pod politički-ideološkim pritiskom, između ostalog. I dok svi love neke političke i društvene pozicije, žrtve su ponovo žene

Nakon žustre rasprave, hrvatski Sabor u petak je glasao protiv predloga zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, na predlog hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Na današnjoj sednici odbijen je i zaključak da bi Vlada u roku od šest meseci trebalo da pripremi i donese zakon, poštujući odluku tamošnjeg Ustavnog suda.

SDP podneo je predlog zakona koji bi podrazumevao da pobačaj u Hrvatskoj treba da bude „legalan, siguran, dostupan, kvalitetan i besplatan, a da žene imaju pravo slobodno da odlučuju o rađanju dece“. Iz opozicionog SDP-a tokom rasprave da predlog pruža „pravo na izbor i slobodu izbora i ništa više“.

Za poslanike vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predlog Socijaldemokrata je „sramotan, neprimeren, nekvalitetan i nestručan“ i „postavlja prekid trudnoće ne kao izuzetak, nego kao pravilo“.

U središte političkih i ideoloških rasprava pitanje abortusa ponovo je došlo povodom slučaja Mirele Čavajde, žene kojoj su tri velike zagrebačke bolnice odbile da izvrše prekid trudnoće, pozivajući se na „prigovor savesti“.

 

I mada su lekarski izveštaji potvrđivali da se radi o „teškom invaliditetu i niskom kvalitetu života ploda, te kako se očekuje da će umreti u utrobi i u ranoj neonatalnoj dobi“, jedna od bolnica saopštila je da „nemaju ni stručnjake ni opremu za izvođenje feticida, a da za navedeni postupak nisu edukovani“. Međutim, veoma brzo je postalo jasno da problem leži u tome što zbog pozivanja na „prigovor savesti“ lekari ne žele da izvrše zahvat.

Ministarstvo zdravlja saopštilo je prošle nedelje da „svaka žena ima pravo na prekid trudnoće posle deset nedelja“ ukoliko za to postoji medicinsko opravdanje. I pored toga izjava resornog ministra Vilija Beroša bila je problematična jer je rekao da je o slučaju Mirele Čavajde razgovarao sa nekoliko desetina ginekologa koji veruju da bi dete pri porođaju preživelo.

Stručna komisija Kliničko-bolničkog centra u Zagrebu donela je zaključak da bi „trebalo pokušati lečenje deteta posle porođaja“. Nakon velikog pritiska javnosti i nekoliko protesta podrške Mireli Čavajdi drugostepena komisija ipak dala je zeleno svetlo za prekid trudnoće u četiri zagrebačke bolnice.

Ovaj slučaj samo je poslednji u nizu koji je ogolio problem ženskih reproduktivnih prava u Hrvatskoj koja su godinama pod pritiskom. Sa jedne strane političko-ideološkim jer lekari odbijaju da vrše abortuse uz „prigovor savesti“ iz verskih razloga.

Foto: AP
Protest u Zagrebu

Mirjana Kučer iz feminističke nevladine organizacije Domine kaže za portal „Vremena“ da je „prigovor savesti“ uvela Vlada leve koalicije na čelu sa SDP-om Zakonom o liječništvu 2003. godine. Dodaje da je 19 godina kasnije u Zagrebu i Splitu gotovo nemoguće pronaći ginekologe u javnim ustanovama koji se ne pozivaju na „prigovor savesti“.

„Za ilustraciju, u splitskom KBC-u, navodno od 34 ginekologa njih 32 odbija vršiti pobačaj. Podatke o tome koliko ih odbija vršiti medicinski potpomognutu oplodnju ili propisivati kontracepciju za sada nemamo“, navodi Kučer.

Kučer kaže da poplava „prigovora savesti“ kreće nakon 2013. i 2014. godine kada je Hrvatska uvela Zakon o istopolnom partnerstvu. Prema njenim rečima, sa jačanjem konzervativnih uticaja i uticaja lekarskog katoličkog društva hrvatsko društvo došlo je u apsurdnu situaciju u kojoj žene žive u atmosferi straha i stigme.

„Pobačaj ili medicinski prekid trudnoće na zahev dozvoljen je zakonom, ali je u praksi nedostupan većini žena. I imamo apsurdnu situaciju da je na primer broj abortusa na zahtev u godini dana pao verovatno ispod 2000 (početkom 90-tih iznosio je preko 36 000), a stopa korišćenja kontracepcije nije porasla, niti je seksualno vaspitanje uvedeno u škole“, naglašava Kučer i dodaje da je tako „prigovor savesti“ postao još jedan instrument u vršenju nasilja nad ženama.

Ona se nada da će slučaj Mirele Čavajde, koji je pokrenuo lavinu i samo se srećom nije pretvorio u nešto po život i zdravlje žene puno gore, dovesti do promene situacije „u kojoj svi love neke političke i društvene pozicije, a čije su žrtve opet žene“.

S.P./HRT/ Index.hr / Bilten.org

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Hrvatska Abortus Protesti Zagreb
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest u Surdulici

Protesti

18.фебруар 2026. Dejana Cvetković

Ispadi u Surdulici: Niko nije osumnjičen ni priveden

Surdulica se danima ne smiruje nakon smrti na drumu. Neki kritikuju policiju, drugi bi da proteraju celu albansku porodicu iz koje je vinovnik nesreće. Policija misli da je stanje „mirno“

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropska unija

18.фебруар 2026. I.M.

Vučić: Srbija bi prihvatila članstvo u EU bez prava veta

Srpski predsednik Aleksandar Vučić pristao bi na članstvo Srbije u EU koje ne bi bilo punopravno. Važniji su mu, kaže, pristup tržištu i protok ljudi

Studenti na ulicama Novog Sada

Protesti u Srbiji

17.фебруар 2026. K. S.

Protesti u više gradova povodom nasilja u Novom Sadu

Zbog nasilja prema studentima 16. februara, studenti i građani najavljuju okupljanja u Novom Sadu, Beogradu i Nišu

Spomenik Đurađu Kastriotu Skenderbegu u Prištini.

Kosovo i Metohija

17.фебруар 2026. I.M.

Osamnaest godina kasnije: Priština slavi – Beograd optužuje

Na Kosovu se nizom svečanosti obeležava 18 godina od jednostrano proglašene nezavisnosti. U Priština je planirana parada i koncert, ali i protest podrške bivšim liderima OVK kojima se sudi u Hagu

Studentski protest

17.фебруар 2026. M. L. J.

Šamari, pesnice, šutiranje: Napadi na studente i novinare u Novom Sadu

Najmanje tri osobe su povređene u napadu na studente u Novom Sadu uoči svečane akademije Matice srpske

Komentar

Komentar

Batine u mraku: Srbiju najgore tek čeka

Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života

Marija L. Janković
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure