Drugostepenom komisijom Mireli Čavajdi odobren je prekid trudnoće u Hrvatskoj. Ovaj slučaj ogolio je problem ženskih reproduktivnih prava u koja su u ovoj zemlji već godinama pod politički-ideološkim pritiskom, između ostalog. I dok svi love neke političke i društvene pozicije, žrtve su ponovo žene
Nakon žustre rasprave, hrvatski Sabor u petak je glasao protiv predloga zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, na predlog hrvatskih Socijaldemokrata (SDP). Na današnjoj sednici odbijen je i zaključak da bi Vlada u roku od šest meseci trebalo da pripremi i donese zakon, poštujući odluku tamošnjeg Ustavnog suda.
SDP podneo je predlog zakona koji bi podrazumevao da pobačaj u Hrvatskoj treba da bude „legalan, siguran, dostupan, kvalitetan i besplatan, a da žene imaju pravo slobodno da odlučuju o rađanju dece“. Iz opozicionog SDP-a tokom rasprave da predlog pruža „pravo na izbor i slobodu izbora i ništa više“.
Za poslanike vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predlog Socijaldemokrata je „sramotan, neprimeren, nekvalitetan i nestručan“ i „postavlja prekid trudnoće ne kao izuzetak, nego kao pravilo“.
U središte političkih i ideoloških rasprava pitanje abortusa ponovo je došlo povodom slučaja Mirele Čavajde, žene kojoj su tri velike zagrebačke bolnice odbile da izvrše prekid trudnoće, pozivajući se na „prigovor savesti“.
I mada su lekarski izveštaji potvrđivali da se radi o „teškom invaliditetu i niskom kvalitetu života ploda, te kako se očekuje da će umreti u utrobi i u ranoj neonatalnoj dobi“, jedna od bolnica saopštila je da „nemaju ni stručnjake ni opremu za izvođenje feticida, a da za navedeni postupak nisu edukovani“. Međutim, veoma brzo je postalo jasno da problem leži u tome što zbog pozivanja na „prigovor savesti“ lekari ne žele da izvrše zahvat.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je prošle nedelje da „svaka žena ima pravo na prekid trudnoće posle deset nedelja“ ukoliko za to postoji medicinsko opravdanje. I pored toga izjava resornog ministra Vilija Beroša bila je problematična jer je rekao da je o slučaju Mirele Čavajde razgovarao sa nekoliko desetina ginekologa koji veruju da bi dete pri porođaju preživelo.
Stručna komisija Kliničko-bolničkog centra u Zagrebu donela je zaključak da bi „trebalo pokušati lečenje deteta posle porođaja“. Nakon velikog pritiska javnosti i nekoliko protesta podrške Mireli Čavajdi drugostepena komisija ipak dala je zeleno svetlo za prekid trudnoće u četiri zagrebačke bolnice.
Ovaj slučaj samo je poslednji u nizu koji je ogolio problem ženskih reproduktivnih prava u Hrvatskoj koja su godinama pod pritiskom. Sa jedne strane političko-ideološkim jer lekari odbijaju da vrše abortuse uz „prigovor savesti“ iz verskih razloga.
Foto: APProtest u Zagrebu
Mirjana Kučer iz feminističke nevladine organizacije Domine kaže za portal „Vremena“ da je „prigovor savesti“ uvela Vlada leve koalicije na čelu sa SDP-om Zakonom o liječništvu 2003. godine. Dodaje da je 19 godina kasnije u Zagrebu i Splitu gotovo nemoguće pronaći ginekologe u javnim ustanovama koji se ne pozivaju na „prigovor savesti“.
„Za ilustraciju, u splitskom KBC-u, navodno od 34 ginekologa njih 32 odbija vršiti pobačaj. Podatke o tome koliko ih odbija vršiti medicinski potpomognutu oplodnju ili propisivati kontracepciju za sada nemamo“, navodi Kučer.
Kučer kaže da poplava „prigovora savesti“ kreće nakon 2013. i 2014. godine kada je Hrvatska uvela Zakon o istopolnom partnerstvu. Prema njenim rečima, sa jačanjem konzervativnih uticaja i uticaja lekarskog katoličkog društva hrvatsko društvo došlo je u apsurdnu situaciju u kojoj žene žive u atmosferi straha i stigme.
„Pobačaj ili medicinski prekid trudnoće na zahev dozvoljen je zakonom, ali je u praksi nedostupan većini žena. I imamo apsurdnu situaciju da je na primer broj abortusa na zahtev u godini dana pao verovatno ispod 2000 (početkom 90-tih iznosio je preko 36 000), a stopa korišćenja kontracepcije nije porasla, niti je seksualno vaspitanje uvedeno u škole“, naglašava Kučer i dodaje da je tako „prigovor savesti“ postao još jedan instrument u vršenju nasilja nad ženama.
Ona se nada da će slučaj Mirele Čavajde, koji je pokrenuo lavinu i samo se srećom nije pretvorio u nešto po život i zdravlje žene puno gore, dovesti do promene situacije „u kojoj svi love neke političke i društvene pozicije, a čije su žrtve opet žene“.
S.P./HRT/ Index.hr / Bilten.org
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!