img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Skup ekstremnih desničara: Protiv “rodnogrdnih” i za Ljotića

12. август 2022, 20:45 Filip Mirilović
Srbska akcija 2
"Srbska" istina: Časopis "Zentromag"
Copied

Da bi se razumelo kako razmišljaju moderni srpski neofašisti, najbolje je posetiti neki njihov skup. Koliko god to neprijatno iskustvo bilo, pruža uvid u ovu pojavu koja tinja u modernom društvu i hrani se na fašističkoj mitologiji. Iako više nisu u tolikoj meri prisutni u javnosti, oni nisu nestali. Nalaze se tu, među nama

U Politovoj ulici, odmah iznad Južnog Bulevara, u broju 12 nalazi se Klub 451 u kome se okupljaju članovi srpske Zentrope. U subotu 6. avgusta tu je održana promocija šestog izdanja časopisa “Zentromag”. Roletne spuštene, na zidovima simboli zentropizma, “otvorena knjiga u plamenu” i nordijska runa “Tir”, a oko njih krug sa brojevima 451 koji simbolizuju temperaturu merenu u Farenhajtima na kojoj gori papir.

Objašnjavajući da sebe zovu “tvrđava slobode”, može se zaključiti da je knjiga uništena u plamenu po njima simbol cenzure nad “istinskim” srpskim nacionalistima, što su i naglasili više puta. Simbol Tir je masovno korišćen u nacističkoj Nemačkoj, a kasnije i među neonacistima – simbolizuje ratnika.

Na posetiocima su se mogla videti obeležja od ruskog slova “Z” preko lika Dimitrija Ljotića i raznih varijanti keltskog krsta, do kukastih krsteva. Cena časopisa je 400 dinara.

Poduži uvodni govor održao je član Zentrope Marko Gajinović. Bio je prisutan i jedan član neke od inostranih Zentropa – najverovatnije one iz Francuske.

 

Ovaj broj je posvećen “Srbskoj akciji”, a jedan od njenih hijerarhijski visoko pozicioniranih članova, Bojan Mandić, održao je kratak govor. Za sebe kažu da su “rodoljubivi, nacionalistički, svetosavski” pokret, kao i naslednici ideja “Zbora”, međuratnog fašističkog pokreta Dimitrija Ljotića.

U središnjem delu časopisa oslikan je grb “Srbske akcije”, u sredini stari znak hrišćanstva, a oko njega splet klasa i zupčanika, što po njima simbolizuje nacionalističko-socijalnu sintezu.

Kada je Mandić ostao bez adekvatnih reči, u razgovor se uključio “ideolog” Akcije Marko Dimitrijević koji je slušaocima objasnio domene njihove ideološke borbe.

Dvojica prisutnih nosila su neonacističke oznake, a jedan od njih je u tom duhu postavio pitanje: da li “Srbska akcija” u svoje redove prima “rodnogrdne”. Odgovor je bio odrečan, a dotični ga je pozdravio blagim odobravanjem.

Među liderima tribine sedeo je i jedan član Carostavnika, koji je upadljivo zurio u one koji su u ćošku prostorije pokušali da isprate koliko daleko ide revizija istorije i rasplahivanje mržnje prema svemu što je drugačije od nabacanih ideja Dimitrija Ljotića.

Grb Carostavnika, iako ovog puta nije bio istaknut, čine kugla sa krstom – šar, štit i mač, koji, kako sami kažu, simbolizuju doktrinu carostavničkog, militantnog, hrišćanskog monarhizma.

Transformacija

Kako srpski nacionalizam uopšte preraste u fašizam? Postojanje ekstremnog nacionalizma jeste jedan od uslova za fašizam, ali ne i dovoljan. Odnosno, drugačije rečeno, fašizam je jedan od načina dalje artikulacije nacionalizma – u ovom konkretnom slučaju tako što se temeljne ideje srpske nacije počinju vezivati za fašističke pokrete 1930-tih godina.

Profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i istraživačica ekstremne desnice Dubravka Stojanović objašnjava da su knjige Dimitrija Ljotića u kojima je izložio svoja stanovišta “antindividualizma, antievropejstva, antidemokratije, i antisemitizma” postala neka vrsta “biblije” za ovakve organizacije. Dodaje da je to kod njega “zaokruženo, vrlo pojednostavljeno i bazično”, što, kako kaže, njima i odgovara.

Upravo je to i razlog zašto je ličnost poput Ljotića, koja je uvek bila na marginama istorije, u sadašnjosti toliko značajna za ekstremnu desnicu. General Milan Nedić, kvisling i vođa marionetske vlade u okupiranom Beogradu, takođe je njihov predmet obožavanja, ali im ne pruža “konkretna” ideološka rešenja, kao vođa Zbora, iz prostog razloga što nije mnogo pisao, niti je imao konkretnu ideologiju koju je sledio.

I dok je Ljotić politički idol srpskih modernih fašista, duhovni, odnosno religijski uzor je vladika Nikolaj Velimirović – sada kananizovan u sveca. I Velimirović je dobio svoja tri minuta na tribini. Po njemu, tri najveće vrednosti srpskog naroda su bog, kralj i dom – što je “Carostavnik” preuzeo.

Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Miloš Perović, slaže se da se “srpski nacionalizam transformiše u fašizam pod uticajem globalnog širenja ove ideologije između dva svetska rata”, odnosno da današnji fašisti svoje utemeljenje traže upravo na pomenutim događajima.

Šta to nudi Ljotić nudi

 “Srbska akcija”, Zentropa, Carostavnik, i ostali derivati koji su trenutno manje više neaktivni, prepoznaju u Ljotiću mesijansku ulogu, sa kojom se oni poistovećuju i koju su prilagodili svom vremenu. Ekstremna religioznost, kolektivitet koji proždire svaku individualnost, evropejstvo koje za njih oslikava nestanak nacionalne države i LGBT populacija, kao i sveprisutna mržnja prema judaizmu, plus, naravno, neizostavna pomisao na veliku Srbiju – glavne su tačke njihovih današnjih ideologija.

Kao što je jedan od “moderatora” zaključio, “srbska sabornost” umesto demokratije, i “revolucija duha koja treba da vodi revoluciji nacije”.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Radikalo-desni ekstremizam” Balkanske istraživačke reporterske mreže (BIRN)

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bojan mandić srbska akcija carostavnici carostavnik Dimitrije Ljotić ekstremna desnica srbija Marko dimitrijević marko gajinović neofašisti srbija srbska akcija zentromag Zentrope
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Evropska demokratska partija

17.јул 2025. B. B.

Evropske demokrate: Gaženje studenata automobilom je legalno u Srbiji?

Najava Aleksandra Vučića da će pomilovati devojku koja je automobilom udarila studentkinju je „opasna poruka da se nasilje nad mirnim demonstrantima nagrađuje“, saopštila je Evropska demokratska partija

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure