img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Na licu mesta

Skup ekstremnih desničara: Protiv “rodnogrdnih” i za Ljotića

12. август 2022, 20:45 Filip Mirilović
Srbska akcija 2
"Srbska" istina: Časopis "Zentromag"
Copied

Da bi se razumelo kako razmišljaju moderni srpski neofašisti, najbolje je posetiti neki njihov skup. Koliko god to neprijatno iskustvo bilo, pruža uvid u ovu pojavu koja tinja u modernom društvu i hrani se na fašističkoj mitologiji. Iako više nisu u tolikoj meri prisutni u javnosti, oni nisu nestali. Nalaze se tu, među nama

U Politovoj ulici, odmah iznad Južnog Bulevara, u broju 12 nalazi se Klub 451 u kome se okupljaju članovi srpske Zentrope. U subotu 6. avgusta tu je održana promocija šestog izdanja časopisa “Zentromag”. Roletne spuštene, na zidovima simboli zentropizma, “otvorena knjiga u plamenu” i nordijska runa “Tir”, a oko njih krug sa brojevima 451 koji simbolizuju temperaturu merenu u Farenhajtima na kojoj gori papir.

Objašnjavajući da sebe zovu “tvrđava slobode”, može se zaključiti da je knjiga uništena u plamenu po njima simbol cenzure nad “istinskim” srpskim nacionalistima, što su i naglasili više puta. Simbol Tir je masovno korišćen u nacističkoj Nemačkoj, a kasnije i među neonacistima – simbolizuje ratnika.

Na posetiocima su se mogla videti obeležja od ruskog slova “Z” preko lika Dimitrija Ljotića i raznih varijanti keltskog krsta, do kukastih krsteva. Cena časopisa je 400 dinara.

Poduži uvodni govor održao je član Zentrope Marko Gajinović. Bio je prisutan i jedan član neke od inostranih Zentropa – najverovatnije one iz Francuske.

 

Ovaj broj je posvećen “Srbskoj akciji”, a jedan od njenih hijerarhijski visoko pozicioniranih članova, Bojan Mandić, održao je kratak govor. Za sebe kažu da su “rodoljubivi, nacionalistički, svetosavski” pokret, kao i naslednici ideja “Zbora”, međuratnog fašističkog pokreta Dimitrija Ljotića.

U središnjem delu časopisa oslikan je grb “Srbske akcije”, u sredini stari znak hrišćanstva, a oko njega splet klasa i zupčanika, što po njima simbolizuje nacionalističko-socijalnu sintezu.

Kada je Mandić ostao bez adekvatnih reči, u razgovor se uključio “ideolog” Akcije Marko Dimitrijević koji je slušaocima objasnio domene njihove ideološke borbe.

Dvojica prisutnih nosila su neonacističke oznake, a jedan od njih je u tom duhu postavio pitanje: da li “Srbska akcija” u svoje redove prima “rodnogrdne”. Odgovor je bio odrečan, a dotični ga je pozdravio blagim odobravanjem.

Među liderima tribine sedeo je i jedan član Carostavnika, koji je upadljivo zurio u one koji su u ćošku prostorije pokušali da isprate koliko daleko ide revizija istorije i rasplahivanje mržnje prema svemu što je drugačije od nabacanih ideja Dimitrija Ljotića.

Grb Carostavnika, iako ovog puta nije bio istaknut, čine kugla sa krstom – šar, štit i mač, koji, kako sami kažu, simbolizuju doktrinu carostavničkog, militantnog, hrišćanskog monarhizma.

Transformacija

Kako srpski nacionalizam uopšte preraste u fašizam? Postojanje ekstremnog nacionalizma jeste jedan od uslova za fašizam, ali ne i dovoljan. Odnosno, drugačije rečeno, fašizam je jedan od načina dalje artikulacije nacionalizma – u ovom konkretnom slučaju tako što se temeljne ideje srpske nacije počinju vezivati za fašističke pokrete 1930-tih godina.

Profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i istraživačica ekstremne desnice Dubravka Stojanović objašnjava da su knjige Dimitrija Ljotića u kojima je izložio svoja stanovišta “antindividualizma, antievropejstva, antidemokratije, i antisemitizma” postala neka vrsta “biblije” za ovakve organizacije. Dodaje da je to kod njega “zaokruženo, vrlo pojednostavljeno i bazično”, što, kako kaže, njima i odgovara.

Upravo je to i razlog zašto je ličnost poput Ljotića, koja je uvek bila na marginama istorije, u sadašnjosti toliko značajna za ekstremnu desnicu. General Milan Nedić, kvisling i vođa marionetske vlade u okupiranom Beogradu, takođe je njihov predmet obožavanja, ali im ne pruža “konkretna” ideološka rešenja, kao vođa Zbora, iz prostog razloga što nije mnogo pisao, niti je imao konkretnu ideologiju koju je sledio.

I dok je Ljotić politički idol srpskih modernih fašista, duhovni, odnosno religijski uzor je vladika Nikolaj Velimirović – sada kananizovan u sveca. I Velimirović je dobio svoja tri minuta na tribini. Po njemu, tri najveće vrednosti srpskog naroda su bog, kralj i dom – što je “Carostavnik” preuzeo.

Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Miloš Perović, slaže se da se “srpski nacionalizam transformiše u fašizam pod uticajem globalnog širenja ove ideologije između dva svetska rata”, odnosno da današnji fašisti svoje utemeljenje traže upravo na pomenutim događajima.

Šta to nudi Ljotić nudi

 “Srbska akcija”, Zentropa, Carostavnik, i ostali derivati koji su trenutno manje više neaktivni, prepoznaju u Ljotiću mesijansku ulogu, sa kojom se oni poistovećuju i koju su prilagodili svom vremenu. Ekstremna religioznost, kolektivitet koji proždire svaku individualnost, evropejstvo koje za njih oslikava nestanak nacionalne države i LGBT populacija, kao i sveprisutna mržnja prema judaizmu, plus, naravno, neizostavna pomisao na veliku Srbiju – glavne su tačke njihovih današnjih ideologija.

Kao što je jedan od “moderatora” zaključio, “srbska sabornost” umesto demokratije, i “revolucija duha koja treba da vodi revoluciji nacije”.

Tekst je nastao u sklopu projekta “Radikalo-desni ekstremizam” Balkanske istraživačke reporterske mreže (BIRN)

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Marko dimitrijević carostavnici Zentrope carostavnik ekstremna desnica srbija neofašisti srbija zentromag srbska akcija Dimitrije Ljotić marko gajinović bojan mandić srbska akcija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure