img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rokenrol

Šezdeset godina Stonsa: I can’t get no satisfaction

02. јун 2022, 16:00 M. T.
Foto: AP Photo/Manu Fernandez
Početak evropske turneje: Madrid, 1. juni 2022.
Copied

„Od 'nemogućih dečaka' s početka karijere, Stonsi su postali miljenici današnjeg svetskog političkog, ekonomskog i umetničkog džet-seta. To je i logičan završetak puta koji su sami krčili, puta na kome im je malo toga bilo poklonjeno. Dokle god su Stonsi tu, postoji potvrda da je rokenrol živ. A još je uvek ogroman broj onih kojima to puno znači“. Ovo je pre 20 godina u "Vremenu" napisao Momčilo Rajin - povodom 40 godina postojanja benda koji još uvek neumorno praši

The Rolling Stones su nastupom u Madridu počeli turneju prigodnog naziva Sixty, kojom slave šest decenija postojanja. Na turneji će održati koncerte u 13 evropskih  gradova – Minhenu, Liverpulu, Amsterdamu, Bernu, Milanu, Londonu (dva koncerta), Briselu, Beču, Lionu, Parizu, Gelzenkirhenu, a završnica će biti u Stokholmu 31. jula.

Prošla turneja benda počela je 2017. godine, ali su koncerti u Severnoj Americi odloženi zbog pandemije koronavirusa. Turneja je nastavljena krajem prošle godine i Stonsi su je završili sa milion prodatih ulaznica.

Ovo će biti prva turneja benda bez Čarlija Votsa koji je preminuo u avgustu prošle godine u 80. godini. Mik Džeger (78), Kit Ričards (78) i Roni Vud (75) su se na koncertu održanom na stadionu fudbalskog kluba Atletiko Madrid pred više od 50.000 gledalaca još jednom emotivno oprostili od svog legendarnog bubnjara. „Ovo je naša prva evropska turneja bez Čarlija, veoma nam nedostaje“, rekao je Džeger na španskom, pre nego što je odsvirao pesmu „Sad, sad, sad“; prikazani su i video snimci Votsa. Koncert u Madridu otvorili su sa Street fighting man.

Ironija i ekstaza

„Nema grupe, u skoro pedesetogodišnjem trajanju rokenrola, koja je bolje naslikala put od malih klubova do stadiona, širila vidike i granice ove muzike, koja je ubedljivije ispisala storiju o uspesima i padovima, sreći i tragediji“, pisao je Momčilo Rajin u „Vremenu“ 2002. godine pod naslovom „Ironija i ekstaza“ – povodom 40 godina postojanja „kamenja“.

Rolling_Stones_onstage_at_Summerfest_2015
Foto: Picryl.com

„Od jula 1962. kada su počeli da nastupaju, snimaju i izdaju ploče Rolling Stonesi su na svaka dva-tri meseca isporučivali dozu emocija, bunta i energije koja je bila jasna i prijemčiva. U poređenju s ostalima, Stonsi su predstavljali grupu izbora. Bitlsi su brzo postali ne samo nacionalna već i svetska atrakcija – veseli, inteligentni, duhoviti čupavci iz Liverpula ubrzo su viđeni kao poželjni dečaci kojima bi svaka majka bez brige poverila svoju devojčicu. Stonsi su bili nešto drugo. Gotovo suprotno. Vođeni spretnim rukama svojih menadžera Brajana Epštajna i Endrjua Oldema, ove dve grupe počele su da projektuju sliku kao da se nalaze na suprotnim stranama ulice. Dok su Bitlsi morali da se kiselo smeše u svojim ispeglanim odelcima, Stonsi su se osećali komotno i relaksirano u svojim cvetnim košuljama i farmerkama. Dok su Bitlsi pevali o ljubavi i razumevanju, Stonsi su urlali o mržnji i nezadovoljstvu. Bitlsi su bili idealna grupa srednje klase ili onih koji su to tek trebali da postanu – Stonsi su uporno razbijali taj mit.

rolling-stones-1965-88ddd5
Foto: Picryl.com

Ako je sredinom šezdesetih izgledalo da svi vole Bitlse, mogao se steći utisak da Stonse svi mrze. Žuta štampa koja se takođe u to vreme formira i zadobija široku popularnost punila je svakodnevno stupce novostima o skandalima. A Stonsi su se tu pokazali kao zlatni rudnik. Što je javnost bila oštrija prema njima, to su ih mladi više obožavali.

U početku, sledeći uzore s druge strane Atlantika, prevashodno crne puti, pomogli su, više nego iko drugi, da svet upozna bluz i ritam i bluz muziku, a zatim šireći interesovanja, doprineli popularizaciji kantri muzike. Ono što ih je večno vezalo za ritam i bluz bila je direktnost, prirodnost, seksualna ekspresivnost te muzike.

Upravo posvećenost ironiji i ekstazi učinila je Stonse najubedljivijim modernistima. Sposobnost da se govori o nemogućnosti i natera čitav stadion na igru učinila ih je jedinstvenim. Oni nikada nisu bili ozbiljni kao Dilan, nikada posvećeni kao Lenon, oni su imali večiti otklon često simplifikujući teme do uličnog nivoa. Za ulicu su bili bogovi koji su uspeli, za džet-set bili su uličari s hrpom novca. I jedni i drugi razumeli su ih i poštovali na svoj način.

rolling-stones-1971-d0b16f
Foto: Jim Pietryga

Džeger i Ričards su postojano tabali svoj put nalazeći uvek novu i svežu varijaciju poznate teme. Povremeni izleti u disko teritoriju pre su bili trenuci opuštanja, trendovska koketerija no ozbiljan zaokret. Uzbudljivost muzike uvek bi natkrilila projekciju, bilo da se radilo o – nezadovoljnom, drskom butnovniku, vašarskoj ludi ili mačo seksisti.“

Ceo tekst Momčila Rajina „Ironija i ekstaza“ možete pročitati OVDE.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

60 godina Stonsa Sixty Stonsi turneja Stonsi 2022. Mik Džeger Kit Ričards Roni Vuds Stonsi Rolling Stones
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure