img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomski danak za žene

Seksistički kapitalizam: Manipulacija ženskim novčanicama

13. jul 2023, 08:32 Ana Elez
Foto: Ana Elez
Copied

Srbija, u kojoj je preko 50 odsto žena nezaposleno, spada u države koje biju bitku sa "roze porezom". Jedan od najbrutalnijih oblika je porez na uloške koji je institucionalizovan kroz sistem oporezivanja

Godišnji porez na vaginu autorke ovog teksta iznosi 2.798 + 2.868 + 1.374 + 1.884, ukupno 8.924 dinara. Ovaj iznos je samo deo poreza koji žene plaćaju celog života, od garderobe do frizera, u nekim slučajevima po većoj ceni nego muškarci iako je u pitanju isti proizvod. Zašto? Zato što se radi o prozvodima i uslugama za žene.

U Srbiji nema dostupnih podataka o razmerama menstrualnog siromaštva, ali zato postoje feminističke organizacije koje se bave ovim proračunima.

Jedna od njih je Ženska inicijativa „Roze zastava“ koja je prošle nedelje u saradnji sa Evropskim studentskim forumom i brendom „Bella“ uvela besplatne uloške na Fakultetu političkih nauka.

Foto: Ženska inicijativa

„Prema proračunima, svaka žena i devojčica u Republici Srbiji mora da izdvoji više od 8.000 dinara godišnje za uloške, tampone i ostale proizvode za menstrualnu higijenu“, priča za „Vreme“ master komunikološkinja Jelena Mirić iz Ženske inicijative.

„Ovi proizvodi se oporezuju sa 20 odsto, dok se dnevne novine ili smeštaj u hotelima oporezuju sa 10 odsto, što je poražavajuće“, dodaje ona.

Roze porez i krize kapitalizma

Još više je poražavajuće da mnoge žene ne znaju da postoji nešto što se zove „roze porez“ iako je deo njihove svakodnevice. Ipak, ovo nije čudno za vreme u kome su patrijarhat i kapitalizam, kao pravi seksisti, izgradili razne strategije za diskriminaciju žena.

Mnogi proizvodi koje kupujemo bez razloga su naglašeni kao ženski. Primer za to su dva brijača, roze i plavi, istog kvaliteta i broja sečiva. Jedina razlika između njih je što je onaj roze boje za 25 dinara skuplji. Zato se ponekad žene opredeljuju za alternative u „muškoj varijanti“.

„Podigla bih revoluciju svaki put kada kupim muški brijač umesto ženskog samo zato što je jeftiniji“, objašnjava studentkinja Filološkog fakulteta Jovana Janjić koja ni ne pomišlja na kupovinu luksuznih brijača sa dve dopune po ceni koja ponekad premašuje 2.000 dinara.

Foto: Ana Elez

Globalne krize poput ratova, zdravstvenih i ekonomskih kriza su posledica kapitalizma i utiču na zdravlje ljudi, pa su tako, objašnjava Mirić, „dešavanja u svetu proteklih nekoliko godina direktno uticala na naš svakodnevni život, najčešće kroz rast troškova i poskupljenja“.

Otkad je izbila nova ekonomska kriza zbog rata u Ukrajini, cena Venus ljubičastog brijača sa dve dopune koji uvek kupuje povećala se sa 900 na 1400 dinara. Ovo ide pod ruku sa roze porezom jer se ženama prodaju neseseri roze boje u koje se upakuje ovakav luksuzni brijač.

U DM-u, recimo, u odeljku za negu lica pored balzama za usne se nalazi polica sa šminkom, kozmetikom i rokovnicima upakovanim u pakete. Naravno, svi su roze, a cene idu preko 2.000 dinara.

Foto: Ana Elez
Nezaposleno preko 50 odsto žena

Sa druge strane, mnoge žene ne mogu sebi da priušte ne samo ovakve proizvode, već ni najobičnije uloške. Za razliku od ostalih proizvoda, ulošci su osnovna potreba. Ipak, cene su im veoma visoke. Prosečna cena varira od 300 do 600 dinara.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, u februaru 2023. godine registrovano je 239.928 žena, odnosno 55,9 odsto od ukupnog broja nezaposlenih lica. „Porez na roze dodatno opterećuje mesečni budžet, pogotovo u našoj zemlji gde je preko 50 odsto žena nezaposleno ili nemaju stalni izvor prihoda“, objašnjava Mirić.

Za ovaj poražavajući procenat krivac je i manja zastupljenost žena na tržištu rada, najčešće zbog marginalizacije kao što je pripadnost etničkoj ili verskoj manjini ili migrantsko poreklo.

„Obrazovanje igra ključnu ulogu kada je u pitanju prihvatanje žene od strane žene, odnosno, shvatanja da je menstruacija normalan biološki proces“, objašnjava Mirić.

Međutim, naše društvo je u velikoj meri obavijeno patrijarhalnim vrednostima i normama te je većina žena naučena da živi upravo na taj način.

Patrijarhat u drogerijama

„I dok prezervative često možemo da dobijemo besplatno, za menstruaciju koja prati ženu većinski tokom čitavog života, i dalje nema besplatnih higijenskih proizvoda, a menstruaciju prate stigma i ćutanje“, vidi Mirić kao još jedan problem.

Kada je Ženska inicijativa radila anketno istraživanje 2021. godine na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, pre početka realizacije uvođenja higijenskih uložaka na matični fakultet, rezultati su pokazali da 60 odsto ispitanica oseća sramotu prilikom kupovine menstrualnih potrepština, kao što su ulošci ili tamponi, ukoliko se na kasi iza nje nalazi neki muškarac. Samo 16 odsto ispitanica je odgovorilo da ih nikada u toj situaciji nije sramota.

Foto: Ana Elez

Diskriminacija u frizerskim salonima

Primer za roze porez je i kada odemo kod frizera i onda se ispostavi da je šišanje za žene skuplje. Frizeri poručuju da se ne radi o diskriminaciji, jer se prilikom ženskog šišanja i sređivanja frizure potroši više vremena. Jednostavno, ženske frizure zahtevaju komplikovanije tehnike.

I stvarno je tako – osim dela da se ne radi o diskriminaciji.

U frizrskim salonima za žene i za muškarce „tretman“ jee drugačiji. Dok su ženama na raspolaganju raznorazni magazini o nezi i lepoti, za muškarce nešto tako ne postoji. Ovo govori da se žene posmatraju kao bića koja postoje da bi bila lepa i koja ne mogu da se kontrolišu u „peglanju kartica“.

„Izjave u vezi sa ’muškim i ženskim’ frizerima se uklapaju u model diskriminacije, ali i poziv na borbu, koja nas godinama navodi da moramo u budućnosti promišljenije da stvaramo sigurnije prostore za sve žene u našem društvu“, objašnjava Mirić.

Feminizam za bogate

Kako bi se okončala ova seksistička opresija Ženska inicijativa smatra da se mora staviti akcenat na edukaciju žena, muškaraca i nebinarnih osoba o ovoj temi.

„Jasno nam je da nekolicina građana i građanki naše zemlje i dalje ne vide potrebu za smanjenjem poreza na roze, ali i potrebu za besplatnim higijenskim ulošcima“, objašnjava ona i kaže da ovo ipak daje motivaciju Ženskoj inicijativi da se o ovoj temi češće razgovara.“

Foto: Ženska inicijativa

Neke zemlje su smanjile ili ukinule porez na dodatu vrednost (PDV) na proizvode za menstruaciju. Među njima su desetak saveznih država u SAD, Kenija, Kanada, Australija, Indija, Kolumbija, Malezija, Nikaragva, Jamajka, Nigerija, Uganda, Liban i Trinidad i Tobago. Evropska unija preporučila je smanjenje PDV-a na ove proizvode na pet odsto.

Osim lične i društvene odgovornosti, sagovornica portala „Vremena“ vidi problem i u tome što su mnoge dileme koje danas stoje pred feminističkim pokretom nametnule pripadnice buržoazije, koje su oblikovale pokret „tako da služi njihovim oportunističkim klasnim interesima“.

Jelena Mirić zaključuje: „Danas moramo da radimo na tome da promenimo njegov pravac, tako da žene svih klasa prepoznaju da feminizam zastupa njihove interese“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

menstruacija nezaposlenost žena brijači Fakultet političkih nauka menstrualno siromaštvo Kapitalizam Ženska inicijativa feminizam Roze zastava diskriminacija krize kapitalizma Žene diskriminacija žena manipulacija patrijarhat seksizam drogerije roze porez frizer ulošci frizerski salon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bačka Palanka

27.jul 2026. R.Š.

Automobilom na protestnu šetnju: „Pokušaj ubistva“ u Bačkoj Palanci

Dvoje ljudi je povređeno kada se automobil zaleteo u ljude koji su krenuli u protestnu šetnju u Bačkoj Palanci. Studenti u blokadi su to ocenili kao "pokušaj ubistva"

Narodna skupština

27.jul 2026. A.I.

Izglasavanje (ne)poverenja Macutovoj Vladi: TV šou za letnju sezonu

Posle više od pet meseci od kako je parlamentarna opozicija podnela zahtev za izglasavanje nepoverenja Vladi, o njemu će se narodni poslanici konačno izjašnjavati danas

Predsednik Srbije

Izbori

26.jul 2026. I.M.

Vučić ponovo o izborima: Moguće je da izgubimo, ali ćemo brojati glasove

Vučić je izjavio da će predsednički izbori najranije biti održani krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027. godine, nakon parlamentarnih izbora koje očekuje u oktobru ili novembru

Pasoš Crne Gore

Evrointegracije

26.jul 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Da li će u Srbiji nastati jagma za crnogorskim pasošem?

Crna Gora uvodi vize za Ruse, Turke i Kineze. Može se očekivati da ulaskom Crne Gore u EU interesovanje za crnogorsko državljanstvo značajno porasti posebno kod ljudi iz Srbije

Šapić

Gradonačelnik

25.jul 2026. R. V.

„Pacovske interesne grupe” gradonačelnika: Ko vuče konce u Beogradu

Dugo su se opozicija i građani pitali – gde je gradonačelnik Beograda, a posle sastanka Sindkata Centar GSP sa predsednikom Aleksandrom Vučićem nametnulo se pitanje – ko u stvari donosi odluke u/o Beogradu

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure