img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

SANU: Neophodno je rešenje za očuvanje Beogradskog sajma

28. мај 2024, 11:26 S.Z.
Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije Foto: Milovan Milenković
Beogradski sajam
Copied

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) smatra da nadležni organi moraju da pronađu rešenje kojim će biti sačuvan Beogradski sajam kao arhitektonska celina sa svojim halama i namenom, primerenom nespornim vrednostima tog značajnog zdanja

Izvršni odbor SANU je pozvao nadležne organe da pronađu rešenje kojim će biti sačuvan Beogradski sajam „povodom najava mogućeg rušenja najvećeg dela objekata i prenameni zemljišta Beogradskog sajma“.

Kako je navedeno, tim povodom Izvršni odbor je, na predlog Odeljenja tehničkih nauka i uz podršku Odeljenja umetnosti SANU, usvojio saopštenje u kome se ukazuje na istorijat izgradnje i značaj Beogradskog sajma.

Podseća se da je Beogradski sajam planiran, projektovan i izgrađen samo dvanaest godina posle završetka Drugog svetskog rata, a Akademici Milorad Pantović i Branko Žeželj i inženjer Milan Krstić su projektanti Beogradskog sajma.

U saopštenju piše da su oni, projektujući Beogradski sajam, „dali nemerljiv doprinos srpskoj, jugoslovenskoj i svetskoj arhitekturi i graditeljstvu“.

Beogradski sajam je otvoren 23. avgusta 1957, prva manifestacija bio je Sajam tehnike, sa više od milion posetilaca, navodi se.

Već posle godinu dana, iz studija smeštenog na Sajmu, TV Beograd je emitovala svoju prvu emisiju, dodaje se.

Beogradski sajam organizuje brojne sajamske manifestacije, među kojima i Sajam knjiga, koji se organizuje neprekidno od 1957. godine.

Sajam je, takođe, imao izuzetno značajnu ulogu u kriznim situacijama i nedavnim pandemijama, poodseća se.

Posebnu simboliku predstavlja činjenica da budući inženjeri i graditelji Srbije, svršeni srednjoškolci, polažu prijemne ispite za tehničke fakultete u objektima koji svojom lepotom i funkcionalnošću ukazuju na moguće domete inženjerske struke, navodi se.

Beogradski sajam je, zbog urbanističkog i arhitektonskog rešenja, lepote, funkcionalnosti i impozantnosti, bez sumnje, jedno od najvrednijih dela srpske arhitekture i graditeljstva, piše u saopštenju.

Ukazano je i da je Hala 1 Beogradskog sajma, zbog arhitektonskih rešenja i načina izgradnje proglašena za nepokretno kulturno dobro, kao spomenik kulture.

„Zbog svega navedenog, Izvršni odbor SANU smatra da nadležni organi moraju da pronađu rešenje kojim će se sačuvati Beogradski sajam kao arhitektonska celina sa svojim halama i namenom koja će biti primerena nespornim vrednostima ovog značajnog zdanja“, piše u saopštenju.

Tagovi:

Beograd na vodi Beogradski sajam
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure