img
Loader
Beograd, -5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka i Austrija

Sankcije Rusiji: Smrzavanje za slobodu

24. decembar 2022, 13:11 J.H.
Foto: Printscreen/Youtube
Možemo malo da se smrzavamo za slobodu: Joahim Gauk
Copied

Da bi osokolili građane da zavrnu ventile na radijatorima u svojim stanovima političari u Nemačkoj i Austriji nastupaju sa parolom „Smrzavanje za slobodu!“. Pošto im se savetuje i da se zarad štednje gasa i električne energije ne tuširaju svaki dan jedan Bečlija je preformulisao parolu u „Smradom protiv Putina!“

Joahim Gauk (82) je bio predsednik Savezne Republike Nemačke od 2012. do 2017. godine. On je nedavno na televiziji izjavio da, naravno, podržava borbu Ukrajine  protiv ruske okupacije, sve sankcije protiv Moskve i onda, povišenim tonom, kao učitelj pred razredom: „Možemo i mi nekoliko godina da provedemo sa manje sreće u životu, možemo ponekad i da se smrzavamo za slobodu!“ Bio je to odgovor na sve češće gunđanje Nemaca zbog drastičnog poskupljenja gasa i električne energije, zbog apela sa vrha vlasti da se zbog štednje zavrnu ventili na radijatorima.

Gauk prima predsedničku penziju od preko 200.000 evra godišnje, zarađuje i na predavanjima, supruga mu je još aktivna novinarka, stanuje u raskošnoj vili u Berlinu, a ima i kuću na obali Baltičkog mora. Nije poznato da li je i sam smanjio temparaturu u svojoj kući. Neki mediji su mu zamerili da očigledno nema pojma kako živi oko 13 miliona Nemaca – 15,8 odsto stanovništva – sa mesečnim prihodima od 781 evra ili manje. Koliko oni imaju ili su ikad imali „sreće i radosti u životu?“ Na njih ne treba apelovati, oni su prisiiljeni da se smrzavaju jer ne mogu da plate grejanja, tuširaju se hladnom vodom jer je sve poskupelo – kirija, struja, voda, namirnice, sve svakodnevne potrebštine.

Zbog parola kao što je „Smrzavanje za slobodu!“ na društvenim mrežama se objavljuju ironični komentari tipa: „Eto, već se dva sata smrzavamo, tuširao sam se hldnom vodom, a Putin još uvek vlada Rusijom!“

Potpredsednik nemačke Vlade i ministar privrede Robert Habek je pohvalio građane što dobrovoljno štede struju i što su toliko smanjili potrošnju gasa da su poslednjih dana čak gasne rezerve mogle malo da se dopune. A onda je upozorio da je kraj zime još daleko i da je snadbevanje električnom energijom i gasom, od čega zavisi i grejanje, ozbiljan problem i podvukao:“Ko želi da naškodi Putinu neka štedi energiju.“

Smrzavanje za slobodu u Austriji

I u Austriji vlasti pozivaju na štednju električne energije i gasa. Parola glasi: „Smrzavanje za slobodu!“ Personalizovana varijacija na ovaj apel glasi „Smrzavanjem protiv Putina!“, a pošto se Austrijancima savetuje da se zbog štednje gasa i struje ne tuširaju svakog dana, a ne moraju baš ni svakog drugog, može se čuti i „Smradom protiv Putina!“

Jedna Bečlijka kaže da su joj računi za gas i struju u odnosu na prošlu godinu tačno duplo veći. Grejanje uključuje periodično, u stanu nosi džemper i zimski prsluk.

Nemci i Austrijanci su poslednjih decenija navikli na visok životni standard koji je rastao svake godine. Taj trend je prekinula pandemija, božemoj, viša sila, ništa se tu ne nije moglo. I taman kada je izgledalo da se situacija smirila i da se sve vraća na staro dobro blagostanje, Putin je napao Ukrajinu, što je prouzrokovale oštre sankcije Zapada protiv Rusije, što za posledicu ima energetsku krizu, istorijski visoku inflaciju, drastična poskupljenja svega i svačega neophodnog za život. A to nije volja Božija, već politička odluka.

Uprkos velikoj državnoj pomoći raste broj bankrota, u Nemačkoj je broj preduzeća koja su prijavila bankrot u novembru u odnosu na oktobar porastao za 18,4 procenata.

Vlasti od građana traže da se solidarišu sa Ukrajincima, stvar se uzdiže na viši nivo pa se govori o principijelnoj borbi za uzvišene ciljeve i demokratske vrednosti u Evropi, kaže se da bi mirenje sa ruskom agresijom na Ukrajinu i otimanjem ukrajinskih teritorija značilo mirenje sa napadom na ljudska prava, demokratske tekovine i slobode svih nas, te da je to valjda vredno malo smrzavanja i malo manjeg životnog standarda.

Situaciju rastućeg nezadovoljstva koriste ekstremni levičari i desničari, a odgovor glasi da Putin upravo na to računa – da će se razmaženi građani Zapada pobuniti protiv smrzavanja i opšte skupoća pa će njihove vlade biti prinuđene da popuste sankcije na ruske energente.

Bivši direktor Nemačkog društva za sociologiju prof. Štefan Lesenih negodovao je zbog tona kampanje „Smrzavanje za slobodu“, on smatra da je kontraproduktivna. Jer iako je štednja energenata sama po sebi dobra, čak i poželjna jer doprinosi očuvanju životne sredine, deluje kao da vlast odgovornost za podršku Ukrajini želi da prebaci na građane, na pojedinca, a aspsurdno je da pojedinac ikome pomaže tako što se smrzava.

Kremlj svaku naznaku iskazivanja nezadovoljstva postojećim stanjem u zapadnim državama posmatra sa neprikrivenim zadovoljstvom. U Moskvi raste nada da će zamor Zapada dovesti do opadanja pomoći Ukrajini i popuštanja sankcija protiv Moskve, te da će to doprineti pobedi Rusije u na ukrajinskom ratištu, šta god da to značilo.

J.H./Süddeutscher Rundfunk/ARD/Stern

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

energetska kriza hladni radijatori joahim gauk Rat u Ukrajini sankcije Rusiji smrzavanje evropa smrzavanje za slobodu Štednja električne energije štednja gasa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti u Srbiji

18.januar 2026. S. Ć.

Čačani: Oduzimanje ukradene imovine nije osveta, to je pravda

Građani Čačka u protestu zbog potrošenih 40.000 evra za koncert Ane Bekute i zbog progona sugrađana koji su zbog toga izrazili nezadovoljstvo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Predsednik Srbije

18.januar 2026. B. B.

Vučić ide u Davos da priča po kuloarima i sluša predavanja do iznemoglosti

Glavna tema Svetskog ekonomskog foruma u Davosu biće razuzdano ponašanje predsednika SAD Donalda Trampa. Prvi čovek Srbije ide na Alpe s drugačijom agendom

Protest u Novom Sadu

17.januar 2026. S. Ć.

Prve dve programske tačke studenata: Lustracija i Zakon o imovini

Na skupu u Novom Sadu „Šta znači pobeda“ govorilo se najviše o lustraciji i Zakonu o poreklu imovine, što treba shvatiti kao najavu prve dve programske tačke studenata

Aleksandar Vučić

Vanredni izbori

17.januar 2026. Sanja Kljajić / DW

Kad će ti izbori: Vučić oteže, studenti se spremaju

Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomera datume vanrednih izbora, studentski pokret i opozicija koriste vreme za jačanje logistike i terenski rad. Pitanje više nije da li će izbora biti, već kome odlaganje ide u korist

Novi Sad

Novi Sad

16.januar 2026. I.M.

„Nova etapa“: Detalji studentskog protesta 17. januara

Studenti najavljuju protest u Novom Sadu kao uvod u novu fazu delovanja. Cilj im je da javnosti predstave konkretna rešenja i nastave pritisak na vlast za ispunjenje njihovih zahteva

Komentar
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure