img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka i Austrija

Sankcije Rusiji: Smrzavanje za slobodu

24. decembar 2022, 13:11 J.H.
Foto: Printscreen/Youtube
Možemo malo da se smrzavamo za slobodu: Joahim Gauk
Copied

Da bi osokolili građane da zavrnu ventile na radijatorima u svojim stanovima političari u Nemačkoj i Austriji nastupaju sa parolom „Smrzavanje za slobodu!“. Pošto im se savetuje i da se zarad štednje gasa i električne energije ne tuširaju svaki dan jedan Bečlija je preformulisao parolu u „Smradom protiv Putina!“

Joahim Gauk (82) je bio predsednik Savezne Republike Nemačke od 2012. do 2017. godine. On je nedavno na televiziji izjavio da, naravno, podržava borbu Ukrajine  protiv ruske okupacije, sve sankcije protiv Moskve i onda, povišenim tonom, kao učitelj pred razredom: „Možemo i mi nekoliko godina da provedemo sa manje sreće u životu, možemo ponekad i da se smrzavamo za slobodu!“ Bio je to odgovor na sve češće gunđanje Nemaca zbog drastičnog poskupljenja gasa i električne energije, zbog apela sa vrha vlasti da se zbog štednje zavrnu ventili na radijatorima.

Gauk prima predsedničku penziju od preko 200.000 evra godišnje, zarađuje i na predavanjima, supruga mu je još aktivna novinarka, stanuje u raskošnoj vili u Berlinu, a ima i kuću na obali Baltičkog mora. Nije poznato da li je i sam smanjio temparaturu u svojoj kući. Neki mediji su mu zamerili da očigledno nema pojma kako živi oko 13 miliona Nemaca – 15,8 odsto stanovništva – sa mesečnim prihodima od 781 evra ili manje. Koliko oni imaju ili su ikad imali „sreće i radosti u životu?“ Na njih ne treba apelovati, oni su prisiiljeni da se smrzavaju jer ne mogu da plate grejanja, tuširaju se hladnom vodom jer je sve poskupelo – kirija, struja, voda, namirnice, sve svakodnevne potrebštine.

Zbog parola kao što je „Smrzavanje za slobodu!“ na društvenim mrežama se objavljuju ironični komentari tipa: „Eto, već se dva sata smrzavamo, tuširao sam se hldnom vodom, a Putin još uvek vlada Rusijom!“

Potpredsednik nemačke Vlade i ministar privrede Robert Habek je pohvalio građane što dobrovoljno štede struju i što su toliko smanjili potrošnju gasa da su poslednjih dana čak gasne rezerve mogle malo da se dopune. A onda je upozorio da je kraj zime još daleko i da je snadbevanje električnom energijom i gasom, od čega zavisi i grejanje, ozbiljan problem i podvukao:“Ko želi da naškodi Putinu neka štedi energiju.“

Smrzavanje za slobodu u Austriji

I u Austriji vlasti pozivaju na štednju električne energije i gasa. Parola glasi: „Smrzavanje za slobodu!“ Personalizovana varijacija na ovaj apel glasi „Smrzavanjem protiv Putina!“, a pošto se Austrijancima savetuje da se zbog štednje gasa i struje ne tuširaju svakog dana, a ne moraju baš ni svakog drugog, može se čuti i „Smradom protiv Putina!“

Jedna Bečlijka kaže da su joj računi za gas i struju u odnosu na prošlu godinu tačno duplo veći. Grejanje uključuje periodično, u stanu nosi džemper i zimski prsluk.

Nemci i Austrijanci su poslednjih decenija navikli na visok životni standard koji je rastao svake godine. Taj trend je prekinula pandemija, božemoj, viša sila, ništa se tu ne nije moglo. I taman kada je izgledalo da se situacija smirila i da se sve vraća na staro dobro blagostanje, Putin je napao Ukrajinu, što je prouzrokovale oštre sankcije Zapada protiv Rusije, što za posledicu ima energetsku krizu, istorijski visoku inflaciju, drastična poskupljenja svega i svačega neophodnog za život. A to nije volja Božija, već politička odluka.

Uprkos velikoj državnoj pomoći raste broj bankrota, u Nemačkoj je broj preduzeća koja su prijavila bankrot u novembru u odnosu na oktobar porastao za 18,4 procenata.

Vlasti od građana traže da se solidarišu sa Ukrajincima, stvar se uzdiže na viši nivo pa se govori o principijelnoj borbi za uzvišene ciljeve i demokratske vrednosti u Evropi, kaže se da bi mirenje sa ruskom agresijom na Ukrajinu i otimanjem ukrajinskih teritorija značilo mirenje sa napadom na ljudska prava, demokratske tekovine i slobode svih nas, te da je to valjda vredno malo smrzavanja i malo manjeg životnog standarda.

Situaciju rastućeg nezadovoljstva koriste ekstremni levičari i desničari, a odgovor glasi da Putin upravo na to računa – da će se razmaženi građani Zapada pobuniti protiv smrzavanja i opšte skupoća pa će njihove vlade biti prinuđene da popuste sankcije na ruske energente.

Bivši direktor Nemačkog društva za sociologiju prof. Štefan Lesenih negodovao je zbog tona kampanje „Smrzavanje za slobodu“, on smatra da je kontraproduktivna. Jer iako je štednja energenata sama po sebi dobra, čak i poželjna jer doprinosi očuvanju životne sredine, deluje kao da vlast odgovornost za podršku Ukrajini želi da prebaci na građane, na pojedinca, a aspsurdno je da pojedinac ikome pomaže tako što se smrzava.

Kremlj svaku naznaku iskazivanja nezadovoljstva postojećim stanjem u zapadnim državama posmatra sa neprikrivenim zadovoljstvom. U Moskvi raste nada da će zamor Zapada dovesti do opadanja pomoći Ukrajini i popuštanja sankcija protiv Moskve, te da će to doprineti pobedi Rusije u na ukrajinskom ratištu, šta god da to značilo.

J.H./Süddeutscher Rundfunk/ARD/Stern

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

energetska kriza hladni radijatori joahim gauk Rat u Ukrajini sankcije Rusiji smrzavanje evropa smrzavanje za slobodu Štednja električne energije štednja gasa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

04.novembar 2025. B. B.

Milan Jaćimović za „Vreme“: „Tatu su hapsili pet-šest puta, ali ne odustaje“ (Video)

Kordoni Žandarmerije i Policijske brigade na prevaru su namamili Milomira Jaćimovića da svoj autobus sa raskrsnice kod Pravnog fakulteta u Beogradu odveze do Pete beogradske gimnazije. Tu su ga priveli i odveli u nepoznatom pravcu

Opozicija

04.novembar 2025. B. B.

Opozicija: Vučić usamljen u Briselu luta po hodnicima

„Izveštaj Evropske komisije koji je objavljen u utorak govori o promeni odnosa prema kriminalnom režimu u Srbiji“, kaže poslanik Zeleno levog fronta Radomir Lazović

Dešavanja u Ćacilendu

04.novembar 2025. K. S.

Muzičari koji ne žele da učestvuju u derneku u Ćacilendu

Prethodna dva dana iz Ćacilenda se orila muzika patriotskih nota. Neki od muzičara čije su se pesme čule, osuđuju ovaj pokušaj slamanja Dijane Hrke i ograđuju se od prizora

Skup u Ćadilendu 2. novembra

Radno mesto Ćacilend

04.novembar 2025. K. S.

Zborovi: Koji zaposleni iz opštine Palilula radno vreme provode u Ćacilendu

Nekoliko zborova građana traži hitnu reakciju Opštine Palilula zbog boravka i nedoločnog ponašanja njenih zaposlenih u Ćacilendu prethodnih dana

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev.

„Srpski svet“

04.novembar 2025. B. B.

Još jedan „neprijatelj Srba“: Predsednik Bugarske upozorava na „srpski svet“

EU treba da veoma ozbiljno shvati aktivnosti Beograda u okviru takozvane „doktrine srpskog sveta“, smatra predsednik Bugarske Rumen Radev

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure