img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka i Austrija

Sankcije Rusiji: Smrzavanje za slobodu

24. decembar 2022, 13:11 J.H.
Foto: Printscreen/Youtube
Možemo malo da se smrzavamo za slobodu: Joahim Gauk
Copied

Da bi osokolili građane da zavrnu ventile na radijatorima u svojim stanovima političari u Nemačkoj i Austriji nastupaju sa parolom „Smrzavanje za slobodu!“. Pošto im se savetuje i da se zarad štednje gasa i električne energije ne tuširaju svaki dan jedan Bečlija je preformulisao parolu u „Smradom protiv Putina!“

Joahim Gauk (82) je bio predsednik Savezne Republike Nemačke od 2012. do 2017. godine. On je nedavno na televiziji izjavio da, naravno, podržava borbu Ukrajine  protiv ruske okupacije, sve sankcije protiv Moskve i onda, povišenim tonom, kao učitelj pred razredom: „Možemo i mi nekoliko godina da provedemo sa manje sreće u životu, možemo ponekad i da se smrzavamo za slobodu!“ Bio je to odgovor na sve češće gunđanje Nemaca zbog drastičnog poskupljenja gasa i električne energije, zbog apela sa vrha vlasti da se zbog štednje zavrnu ventili na radijatorima.

Gauk prima predsedničku penziju od preko 200.000 evra godišnje, zarađuje i na predavanjima, supruga mu je još aktivna novinarka, stanuje u raskošnoj vili u Berlinu, a ima i kuću na obali Baltičkog mora. Nije poznato da li je i sam smanjio temparaturu u svojoj kući. Neki mediji su mu zamerili da očigledno nema pojma kako živi oko 13 miliona Nemaca – 15,8 odsto stanovništva – sa mesečnim prihodima od 781 evra ili manje. Koliko oni imaju ili su ikad imali „sreće i radosti u životu?“ Na njih ne treba apelovati, oni su prisiiljeni da se smrzavaju jer ne mogu da plate grejanja, tuširaju se hladnom vodom jer je sve poskupelo – kirija, struja, voda, namirnice, sve svakodnevne potrebštine.

Zbog parola kao što je „Smrzavanje za slobodu!“ na društvenim mrežama se objavljuju ironični komentari tipa: „Eto, već se dva sata smrzavamo, tuširao sam se hldnom vodom, a Putin još uvek vlada Rusijom!“

Potpredsednik nemačke Vlade i ministar privrede Robert Habek je pohvalio građane što dobrovoljno štede struju i što su toliko smanjili potrošnju gasa da su poslednjih dana čak gasne rezerve mogle malo da se dopune. A onda je upozorio da je kraj zime još daleko i da je snadbevanje električnom energijom i gasom, od čega zavisi i grejanje, ozbiljan problem i podvukao:“Ko želi da naškodi Putinu neka štedi energiju.“

Smrzavanje za slobodu u Austriji

I u Austriji vlasti pozivaju na štednju električne energije i gasa. Parola glasi: „Smrzavanje za slobodu!“ Personalizovana varijacija na ovaj apel glasi „Smrzavanjem protiv Putina!“, a pošto se Austrijancima savetuje da se zbog štednje gasa i struje ne tuširaju svakog dana, a ne moraju baš ni svakog drugog, može se čuti i „Smradom protiv Putina!“

Jedna Bečlijka kaže da su joj računi za gas i struju u odnosu na prošlu godinu tačno duplo veći. Grejanje uključuje periodično, u stanu nosi džemper i zimski prsluk.

Nemci i Austrijanci su poslednjih decenija navikli na visok životni standard koji je rastao svake godine. Taj trend je prekinula pandemija, božemoj, viša sila, ništa se tu ne nije moglo. I taman kada je izgledalo da se situacija smirila i da se sve vraća na staro dobro blagostanje, Putin je napao Ukrajinu, što je prouzrokovale oštre sankcije Zapada protiv Rusije, što za posledicu ima energetsku krizu, istorijski visoku inflaciju, drastična poskupljenja svega i svačega neophodnog za život. A to nije volja Božija, već politička odluka.

Uprkos velikoj državnoj pomoći raste broj bankrota, u Nemačkoj je broj preduzeća koja su prijavila bankrot u novembru u odnosu na oktobar porastao za 18,4 procenata.

Vlasti od građana traže da se solidarišu sa Ukrajincima, stvar se uzdiže na viši nivo pa se govori o principijelnoj borbi za uzvišene ciljeve i demokratske vrednosti u Evropi, kaže se da bi mirenje sa ruskom agresijom na Ukrajinu i otimanjem ukrajinskih teritorija značilo mirenje sa napadom na ljudska prava, demokratske tekovine i slobode svih nas, te da je to valjda vredno malo smrzavanja i malo manjeg životnog standarda.

Situaciju rastućeg nezadovoljstva koriste ekstremni levičari i desničari, a odgovor glasi da Putin upravo na to računa – da će se razmaženi građani Zapada pobuniti protiv smrzavanja i opšte skupoća pa će njihove vlade biti prinuđene da popuste sankcije na ruske energente.

Bivši direktor Nemačkog društva za sociologiju prof. Štefan Lesenih negodovao je zbog tona kampanje „Smrzavanje za slobodu“, on smatra da je kontraproduktivna. Jer iako je štednja energenata sama po sebi dobra, čak i poželjna jer doprinosi očuvanju životne sredine, deluje kao da vlast odgovornost za podršku Ukrajini želi da prebaci na građane, na pojedinca, a aspsurdno je da pojedinac ikome pomaže tako što se smrzava.

Kremlj svaku naznaku iskazivanja nezadovoljstva postojećim stanjem u zapadnim državama posmatra sa neprikrivenim zadovoljstvom. U Moskvi raste nada da će zamor Zapada dovesti do opadanja pomoći Ukrajini i popuštanja sankcija protiv Moskve, te da će to doprineti pobedi Rusije u na ukrajinskom ratištu, šta god da to značilo.

J.H./Süddeutscher Rundfunk/ARD/Stern

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Energetska kriza Rat u Ukrajini Štednja električne energije hladni radijatori smrzavanje za slobodu joahim gauk štednja gasa smrzavanje evropa sankcije Rusiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Rezultati lokalnih izbora u Negotinu, Mionici i Sečnju i nasilje koje ih je pratilo na prvi pogled deluju obeshrabrujuće. Nije, međutim, tako. Oni pokazuju da su režimski šavovi počeli da pucaju.

Lokalna samouprava

24.mart 2026. I.M.

Lokalni izbori 2026: Koliko građana ima pravo glasa i za koga mogu da glasaju u nedelju

Predstoje lokalni izbori 29. marta 2026. godine u deset opština Srbije. Saznajte koliko građana ima pravo glasa i koje vrste izbornih lista ih očekuju na biralištima

Bilbord sa Aleksandrom Vučićem i lokalnim funkcionerima SNS-a sa sloganom

Lokalni izbori 2026.

24.mart 2026. Jelena Đukić-Pejić (DW)

Bitka za Bor: „Romski šerifi“, kupovina glasova, 3.000 novih glasača, lokalni „informer-mediji

Opozicija u Boru upozorava na kupovinu glasova, upis novih birača i razne vrste pritiska pred lokalne izbore 29. marta. Režim Aleksandra Vučića čini sve da SNS sačuva vlast

Tribina Vremena

Tribina „Vremena"

23.mart 2026. R.V.

Deset godina od rušenja u Savamali: Da li je Beograd grad privatnih investitora ili građana?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine „Šta se gradi, a sta ruši u Beogradu" u organizaciji nedeljnika Vreme

Nasilje

23.mart 2026. M. L. J.

Udar na omladinu: Režimsko nasilje pred lokalne izbore

U samo nekoliko dana studenti su uhapšeni u Novom Pazaru, u Aranđelovcu su im izbušene gume i otete im donacije, a pretučeni cu i učenici Valjevske gimanzije. Režim pred lokalne izbire pokreće novi talas nasilja

Studenti

22.mart 2026. S. Ć,

Novi Pazar: Protest zbog hapšenja studenata

U Novom Pazaru je protest zbog hapšenja dvojice studenata na treći dan Ramazanskog bajrama, zbog navodnog rušenja ustavnog poretka

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure