img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sajber rat: Uzajamno garantovano uništenje

28. februar 2022, 11:17 Dr Saša Marković
Foto: Pexels-tima-miroshnichenko
Front na interneu: Rat hakera
Copied

Nisu samo konvencionalne vojne, već su i američke i ruske sajber jedinice nakon ruske agresije na Ukrajinu podignute na viši nivo borebene gotovosti. I jedni i drugi znaju slabe tačke protivnika, ali do direktne konfrontacije na internetu još uvek nije došlo jer bi na obe strane šteta bila ogromna. SAD imaju, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine

I Zapad, pre svega Amerika, i Rusija raspolažu specijalnim sajber-jedinicama koje su u više navrata dokazale svoju efikasnost. Setimo se samo Američkog “Stuxneta”, kompjuterskog virusa koji je putovao na USB stikovima sve dok nije konačno ušao u iranska postrojenja za obogaćivanje urana. Kada se jednom našao u slabo branjenom okruženju, virus je modifikovao softver koji kontroliše čitav tehnološki proces (SCADA) što je dovelo do nekontrolisanog povećanaja broja obrtaja centrifuga pomoću kojih se vrši separacija lakših od težih izotopa. I tako je, tokom 2010. Godine, Iran ostao bez 10 odsto separatora čime je ceo program obogaćivanja urana vraćen nekoliko godina unazad.

Američki i ruski sajber vojnici

Nije tajna da je ovih dana predsednik Džo Bajden bio izložen velikim pritiscima svoje administracije da slične, ali mnogo šire operacije, pokrene protiv glavnog protivnika – Rusije. Te operacije verovatno bi bile uperene protiv Ruske železnice koja se koristi za doturanje rezervi i pojačanja na ukrajinski front, protiv elektro-instalacija i trafo stanica i svih kapitalnih resursa bez kojih bi agresija na Ukrajinu išla mnogo teže i sporije. Ipak, ako je verovati novinskim izveštajima, Bajden još uvek nije dao zeleno svetlo za ovakve operacije, pre svega u strahu da bi neka takva sajber-diverzija, osim poželjne tehničke štete, mogla da izazove i ljudske žrtve što bi u očima Putina moglo da liči na direktnu objavu rata.

Rusija takođe raspolaže modernim sajber-jedinicama za ofanzivne operacije na internetu. Njihovu snagu građani Ukrajine već su osetili na svojoj koži kada su tokom 2016. godine u više navrata ostajali bez električne energije usled ruskih napada na sisteme za upravljanje elektro-mrežom. Na samom početku Putinove agresije, Ukrajina je bila izložena dodatnim sajber-napadima koij su po obimu bili bez presedana (oborena je većina ključnih sajtova ukrajinske vlade).

Regrutacija hakera

Ipak, Rusija se, zasad, reklo bi se, uzdržava od sajber-napada na svog arhi-neprijatelja – Ameriku. Posebno je osetljiva američka elektro-mreža koja se u više navrata raspadala i bez “dodatne pomoći” sa strane. Bajden, međutim, tvrdi da je Amerika izvukla pouke i da su ključni resursi (struja, voda, hrana, medicinske usluge, vojni i policijski sistem) izvan dometa ruskih hakera. Nešto slično tvrdi i Putin za svoje resurse, ali obe strane traže od svojih službi maksimalnu budnost u narednom periodu.

U najtežem položaju je, svakako, Ukrajina. Iako ima razvijenu industriju softvera i solidnu reputaciju na ovom polju, Ukrajina nema sajber-komadnu i tek sada pokušava da formira kakve-takve snage otvoreno pozivajući svoje hakere da se pridruže odbrani zemlje, direktnim napadom na internet-infrastrukturu agresora. Neki početni uspesi već su zabeleženi obaranjem sajtova ruske vlade i vojske, ali u uslovima kada se rat vodi na njenoj teritoriji, a napadač može u svakom trenutku da fizički eliminiše svaki delić infrastrukture koji je Ukrajincima od koristi, šanse Ukrajine da izađe kao popoednik u sajber-ratu protiv Rusije više su nego simbolične.

Strateška prednost Amerike

Za to vreme i Rusija i Amerika ustežu se od otvorenog sukoba. Ono što se zove “uzajamano garantovano uništenje” postoji ne samo u “realnom” svetu već i na internetu. Amerika ima, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine. Ako stvari pođu po zlu, ti resursi mogu jednostavno da se stave van ruskog domašaja izazivajući nebrojene probleme u funkcionisanju interneta u Rusiji.

Osim toga, svi značajni ruski internet linkovi idu preko Zapada a za njihovu seču potrebno je svega nekoliko minuta. Svet bi ostao bez pristupa ruskom delu interneta (što bi malo ko i primetio) a Rusi bi postali izolovano ostrvo u povezanom svetu (što bi svaki Rus itekako osetio). To se ne čini, jer bi građani Rusije ostali bez alternativnih izvora informacija i bili još više izloženi uticaju državnij medija.

Izlazak hakera iz senke

Nije sve u državnoj organizaciji, tu su i pojedinci, iskusni hakeri na obe strane koji su konačno dobili priliku da izađu iz senke i bore se za “pravedan cilj”. Vrlo je moguće da je njihov učinak trenutno i veći od onog koji imaju specijalizovane državne jedinice. Oni svoje mete biraju slučajno, deluju strastveno, ne odustaju lako i, po pravilu, uživaju podršku svoje države. Kontroverzna grupa “Anonimusi” koja na Tviteru ima milione pratilaca, nedavno je objavila da pokreće sopstveni sajber-rat protiv Rusije u znak podrške narodu Ukrajine.

Kamo sreće da je rat ostao ograničen samo na bakarne žice, optičke kablove, svičeve i rutere. Na žalost, njegov ishod ipak će odlučiti snaga Putinovih opsesija i krvoproliće koje uz to ide.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Amerika hakeri hakerki napad Internet Rat u Ukrajini Rusija sajber napad sajber rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu Dijane Hrke

12.novembar 2025. K. S.

Dijana Hrka u privatnoj bolnici primila infuziju

Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Policija

12.novembar 2025. M. S.

MUP: Radoslav Repac novi komandant Žandarmerije

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova

Gojko Božović

Novi broj „Vremena“

12.novembar 2025. J. J.

Gojko Božović: „Meni nije važno ko je na studentskoj listi“

U novom broju „Vremena“ o studentskom pokretu, studentskoj listi i tome zašto ona ne treba da se objavi razgovarali smo sa izdavačem, književnim kritičarom i pesnikom Gojkom Božovićem

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako.

Srbija i EU

12.novembar 2025. Katarina Stevanović

Evropski optimizam premijera Macuta

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako

Milomir Jaćimović i njegov sin štrajkuju glađu u Novom Sadu.

Borba za egzistenciju

12.novembar 2025. I.M.

Treći dan štrajka glađu Jaćimovića: Podrška srednjoškolaca, nastavnika i studenata

Milomir Jaćimović i njegov sin već treći dan štrajkuju glađu u Novom Sadu nakon što su im vlasti oduzele autobuse, ugrožavajući njihovu egzistenciju, dok im građani pružaju podršku ispred Banovine

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure