img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Sajber rat: Uzajamno garantovano uništenje

28. фебруар 2022, 11:17 Dr Saša Marković
Foto: Pexels-tima-miroshnichenko
Front na interneu: Rat hakera
Copied

Nisu samo konvencionalne vojne, već su i američke i ruske sajber jedinice nakon ruske agresije na Ukrajinu podignute na viši nivo borebene gotovosti. I jedni i drugi znaju slabe tačke protivnika, ali do direktne konfrontacije na internetu još uvek nije došlo jer bi na obe strane šteta bila ogromna. SAD imaju, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine

I Zapad, pre svega Amerika, i Rusija raspolažu specijalnim sajber-jedinicama koje su u više navrata dokazale svoju efikasnost. Setimo se samo Američkog “Stuxneta”, kompjuterskog virusa koji je putovao na USB stikovima sve dok nije konačno ušao u iranska postrojenja za obogaćivanje urana. Kada se jednom našao u slabo branjenom okruženju, virus je modifikovao softver koji kontroliše čitav tehnološki proces (SCADA) što je dovelo do nekontrolisanog povećanaja broja obrtaja centrifuga pomoću kojih se vrši separacija lakših od težih izotopa. I tako je, tokom 2010. Godine, Iran ostao bez 10 odsto separatora čime je ceo program obogaćivanja urana vraćen nekoliko godina unazad.

Američki i ruski sajber vojnici

Nije tajna da je ovih dana predsednik Džo Bajden bio izložen velikim pritiscima svoje administracije da slične, ali mnogo šire operacije, pokrene protiv glavnog protivnika – Rusije. Te operacije verovatno bi bile uperene protiv Ruske železnice koja se koristi za doturanje rezervi i pojačanja na ukrajinski front, protiv elektro-instalacija i trafo stanica i svih kapitalnih resursa bez kojih bi agresija na Ukrajinu išla mnogo teže i sporije. Ipak, ako je verovati novinskim izveštajima, Bajden još uvek nije dao zeleno svetlo za ovakve operacije, pre svega u strahu da bi neka takva sajber-diverzija, osim poželjne tehničke štete, mogla da izazove i ljudske žrtve što bi u očima Putina moglo da liči na direktnu objavu rata.

Rusija takođe raspolaže modernim sajber-jedinicama za ofanzivne operacije na internetu. Njihovu snagu građani Ukrajine već su osetili na svojoj koži kada su tokom 2016. godine u više navrata ostajali bez električne energije usled ruskih napada na sisteme za upravljanje elektro-mrežom. Na samom početku Putinove agresije, Ukrajina je bila izložena dodatnim sajber-napadima koij su po obimu bili bez presedana (oborena je većina ključnih sajtova ukrajinske vlade).

Regrutacija hakera

Ipak, Rusija se, zasad, reklo bi se, uzdržava od sajber-napada na svog arhi-neprijatelja – Ameriku. Posebno je osetljiva američka elektro-mreža koja se u više navrata raspadala i bez “dodatne pomoći” sa strane. Bajden, međutim, tvrdi da je Amerika izvukla pouke i da su ključni resursi (struja, voda, hrana, medicinske usluge, vojni i policijski sistem) izvan dometa ruskih hakera. Nešto slično tvrdi i Putin za svoje resurse, ali obe strane traže od svojih službi maksimalnu budnost u narednom periodu.

U najtežem položaju je, svakako, Ukrajina. Iako ima razvijenu industriju softvera i solidnu reputaciju na ovom polju, Ukrajina nema sajber-komadnu i tek sada pokušava da formira kakve-takve snage otvoreno pozivajući svoje hakere da se pridruže odbrani zemlje, direktnim napadom na internet-infrastrukturu agresora. Neki početni uspesi već su zabeleženi obaranjem sajtova ruske vlade i vojske, ali u uslovima kada se rat vodi na njenoj teritoriji, a napadač može u svakom trenutku da fizički eliminiše svaki delić infrastrukture koji je Ukrajincima od koristi, šanse Ukrajine da izađe kao popoednik u sajber-ratu protiv Rusije više su nego simbolične.

Strateška prednost Amerike

Za to vreme i Rusija i Amerika ustežu se od otvorenog sukoba. Ono što se zove “uzajamano garantovano uništenje” postoji ne samo u “realnom” svetu već i na internetu. Amerika ima, međutim, jednu značajnu prednost: skoro svi resursi koji predstavljaju kičmu interneta nalaze se pod kontrolom Američkog ministarstva trgovine. Ako stvari pođu po zlu, ti resursi mogu jednostavno da se stave van ruskog domašaja izazivajući nebrojene probleme u funkcionisanju interneta u Rusiji.

Osim toga, svi značajni ruski internet linkovi idu preko Zapada a za njihovu seču potrebno je svega nekoliko minuta. Svet bi ostao bez pristupa ruskom delu interneta (što bi malo ko i primetio) a Rusi bi postali izolovano ostrvo u povezanom svetu (što bi svaki Rus itekako osetio). To se ne čini, jer bi građani Rusije ostali bez alternativnih izvora informacija i bili još više izloženi uticaju državnij medija.

Izlazak hakera iz senke

Nije sve u državnoj organizaciji, tu su i pojedinci, iskusni hakeri na obe strane koji su konačno dobili priliku da izađu iz senke i bore se za “pravedan cilj”. Vrlo je moguće da je njihov učinak trenutno i veći od onog koji imaju specijalizovane državne jedinice. Oni svoje mete biraju slučajno, deluju strastveno, ne odustaju lako i, po pravilu, uživaju podršku svoje države. Kontroverzna grupa “Anonimusi” koja na Tviteru ima milione pratilaca, nedavno je objavila da pokreće sopstveni sajber-rat protiv Rusije u znak podrške narodu Ukrajine.

Kamo sreće da je rat ostao ograničen samo na bakarne žice, optičke kablove, svičeve i rutere. Na žalost, njegov ishod ipak će odlučiti snaga Putinovih opsesija i krvoproliće koje uz to ide.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Amerika hakeri hakerki napad Internet Rat u Ukrajini Rusija sajber napad sajber rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Mural posvećen ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku

Politika

17.октобар 2025. Svetozar Savić (DW)

Heroj srpske desnice Čarli Kirk

Berlinski list „Taz“ analizira kako srpska desnica koristi lik Čarlija Kirka da se približi američkom predsedniku Trampu

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure