img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Sa kim se obračunava SPC: O „antisrbiji“, „samoopsenarima“ i „klevetnicima“

15. septembar 2023, 17:00 A. I
Foto: FoNet/SPC
Sinod SPC: Polaganje prava na istinu o Jasenovcu
Copied

Sinod Srpske pravoslavne crkve skreće pažnju na to da je „višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava istorijski revizionizam“, da je to deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“. Sinod se u saopštenju obračunava sa „antisrbijom“ i raznoraznim „klevetnicima“. Oni se, tvrdi Sinod, pozivaju na vladiku Jovana od čijih se stavova o Jasenovcu SPC ograđuje

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je u četvrtak da sa „žaljenjem i indignacijom prati medijsku revizionističku kampanju“ koju je, reciklirajući jednu staru, potpuno netačnu i krajnje štetnu izjavu o broju srpskih žrtava u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji NDH, pokrenuo „izvesni sarajevski portal“.

Tu neistinu je, ističe Sinod, „oberučke prihvatilo na desetine glaslia“, pre svega u Hrvatskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim krugovima Crne Gore koji funkcionišu kao „antisrbija, kao i „nezaobilazna beogradska CNN affiliate grupa sa trabantima“, i svi oni i njihovi sagovornici trijumfalno objavljuju naslove tipa „Mit o 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu ruši upravo SPC“

Ko je zapravo „samoopsenar“

Njihov trijumf je, međutim, „samoopsena“, zbog toga što SPC u potpunosti i bez ostatka, kao nenaučnu, protivnu istorijskoj istini, odbacuje izjavu koja je svojevremeno pokrenula danas aktuelnu medijsku kampanju, ali i sve druge slične izjave koje, ma od koga poticale, relativizuju genocid izvršen u NDH, navodi se u saopštenju.

Počitajte još Ko manipuliše i zašto

Kako je istaknuto, istorijsku istinu da je nad srpskim pravoslavnim narodom u NDH, kao i nad „našom braćom Jevrejima i Ciganima“ počinjen genocid, ne može poreći nikakva laž, ma ko je izgovarao natežući se silogizmima i klevetajući sopstveni narod i njegove države, Srbiju i Republiku Srpsku.

Obračunavanje sa episkopom Jovanom

U ovom kontekstu se mora istaći da je, čim je episkop slavonski Jovan pre više godina izneo svoju privatnu, po nama proizvoljnu, istorijski neutemeljenu procenu o broju jasenovačkih žrtava, njemu je Sinod zvanično oduzeo pravo da se u javnosti oglašava po tom pitanju, znajući unapred da će svi dežurni napadači na SPC i na srpski narod, ukazuje SPC.

Pročitajte još Simboli venčanja Istoka i Zapada

Tako se, navodi se dalje, došlo do paradoksalne situacije da oni, klasični licemeri, prividno osuđuju stav koji i sami dele ili ga zastupaju u još radikalnijem obliku i „brane“ tradicionalni stav vrsnih predstavnika istorijske nauke, kod nas i u svetu.

Ko se to usuđuje da morališe patrijarhu

Njima su se nehotice, tim klasičnim licemerima, nesmotreno i nerazborito priključili pojedini ugledni srpski intelektualci i dali sebi pravo da drže moralističke lekcije i izriču presude patrijarhu, Sinodu i Saboru SPC, sve u ime svetosavskog patriotizma, koji inače obično ne razumeju u crkveno-pravoslavnom već u sekularno-političkom ključu.

Sinod skreće pažnju na to da je istorijski revizionizam, u našem slučaju višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava, samo deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“.

Zašto se Sinod ograđuje od vladike Jovana

U saopštenju Sinda pomenuti vladika Jovan je ranijih godina pisao i govorio o žrtvama logora Jasenovac, ističući da je broj od 700.000 žrtava „veoma preuveličan“, te da, zapravo, ta cifra predstavlja istorijski revizionizam.

Za razliku od gotovo svih koji u kontekstu „Hrvati-su-ustaše“ pričaju o jasenovačkim, pre svega srpskim žrtvama, episkop Jovan Ćulibrk se tim pitanjima zaista naučno bavi. Magistarske studije je završio u Jerusalimu na temu istoriografija holokausta u Jugoslaviji, dobitnik je nagrade Golda Meir (2004), osam godina je proveo u Institutu za proučevanje holokausta u Jad Vašemu, sa kojim i danas sarađuje. Biće da Jad Vašem ne bi sarađivao sa revizionistom.

Pročitajte još Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Vladika Jovan je i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

On se pre nekoliko godina pobunio zbog toga što pojedinci u javnost iznose istorijski nepotvrđene informacije o broju žrtava u Jasanovcu, a istoričari na to ćute. Tvrdio je da mi nemamo predstavu koliko je zaista žrtava bilo u Jasenovcu jer se u Srbiji skoro ništa nije uradilo da bi se se do tog broja došlo.

Govorio je i da su srpski istoričari zanemarivali proučavenje stradanja u Drugom svetskom ratu i da ne postoji niti jedna jedina monografija ili doktorat nekog srpskog istoričara na tu temu.

Šta se to sada tako strašno dogodilo

Pre nekoliko dana jedan sarajevski portal je iskopao izjavu episkopa Ćulibrka iz 2019. o “državnom projektu revizije”. To je prenelo mnoštvo medija, porvršni, kakva većina jeste, kao da je to rekao sada, mahom izveštavajući u pozitivnom tonu da jedan takav glas dolazi iz Crkve.

Pročitajte još Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

Na to je reagovalo osamdesetak profesora, naučnih saradnika i javnih ličnosti, među kojima su akademici Vasilije Krestić, Danilo Basta i Radomir Saičić, zatim profesor Miloš Ković i drugi. Potpisalu su apel upućen SPC i Vladi Srbije da se episkop Jovan razreši svih dužnosti vezanih za Jasenovac i genocid nad Srbima u NDH.

Na tu reakciju je saopštenjem reagovao Sinod SPC-a u kome se ponovo obračunava sa medijima, te sa pozicije istorijskog arbitra tvrdi da zna koji je broj žrtava u Jasenovcu, da bi koji redak kasnije ipak prepustio istorijskim naukama da to procene.

Pravda se tu SPC sekularnoj javnosti da je još ranije zabranio episkopu Ćulibrku da se u javnosti oglašava po tom pitanju, umesto da probleme u sopstvenim redovima, ako ih ima, rešava iza zatvorenih vrata.

Godine 2012. Kolegijum nedeljnika „Vreme“ je tada episkopa lipljanskog, vikarnog episkopa patrijarha srpskog u Pećkoj patrijaršiji Jovana Ćulibrka izabrao za ličnost godine.

A.I./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

vladika jovan jovan ćulibrk SPC revizija istorije Jasenovac Saopštenje sinod broj žrtava
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Otkazi za nepodobne

11.maj 2026. Katarina Stevanović

Dragoslav Ljubičić ponovo pred otkazom zbog teksta u „Vremenu”?

Zaposleni u EPS-u i generalni sekretar SDS-a Dragoslav Ljubičić dobio je novo upozorenje pred otkaz, zvanično zbog objava na mreži Iks, a nezvanično, kako tvrdi, nakon razgovora za „Vreme” o uvozu uglja i poslovima u EPS-u

Zvonko Veselinović

Država i kriminal

11.maj 2026. K. S.

RSE: Država dala nove poslove firmama Zvonka Veselinovića

Dve firme Zvonka Veselinovića dobile su dozvole za eksploataciju kamena i istraživanje terena u okolini Sjenice, u blizini planirane trase autoputa ka Crnoj Gori, uprkos američkim sankcijama

Aleksandar Vučić

Zaokret vlasti prema Evropskoj uniji

11.maj 2026. I.M.

Čarape, uvrede i evropske milijarde: Zašto se naprednjaci odjednom umiljavaju EU

Kako su predstavnici SNS-a u nekoliko meseci od omalovažavanja Evropske unije i evropskih delegacija stigli do poruka o strateškoj posvećenosti evropskim integracijama

Nalepnice „Studenti pobeđuju

Političke poruke

11.maj 2026. K. S.

Zalepi – odlepi: Inspekcija naložila uklanjanje političkih nalepnica u Subotici

Subotička inspekcija naložila je uklanjanje političkih nalepnica sa saobraćajnih znakova i signalizacije

Bosna i Hercegovina

11.maj 2026. Bojan Bednar

Tanja Topić: Kristijana Šmita su SAD primorale na povlačenje

Ostavka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita deo je dogovora između Milorada Dodika i SAD, kaže za „Vreme“ novinarka i politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Povezane vesti

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

15.januar Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Kultura sećanja

15.avgust dr Dragan Cvetković

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Najava izgradnje Memorijalnog centra Jasenovac

15.septembar Ivan Ivanji

Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Da li će Memorijalni centar Jasenovac čiju su izgradnju najavili Vučić i Dodik biti u službi odavanja pošte žrtvama, istorijskog pamćenja, nauke i otkrivanja istine, ili mesto za okupljanje nacionalističkih hodočasnika i potkosurivanje neraščišćenih računa sa Hrvatima, sve u duhu "srpskog sveta" koji bi trebalo da se okreće oko aktuelnog predsednika Srbije

Intervju

15.april Sonja Ćirić

Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

„Genocid  je najbrutalniji i najdramatičniji pojavni oblik ratnog zločina koji se sistematski vrši nad pripadnicima jednog naroda“, a između 1941. i 1945. godine „bio je počinjen nad Srbima na celokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure