img
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Sa kim se obračunava SPC: O „antisrbiji“, „samoopsenarima“ i „klevetnicima“

15. septembar 2023, 17:00 A. I
Foto: FoNet/SPC
Sinod SPC: Polaganje prava na istinu o Jasenovcu
Copied

Sinod Srpske pravoslavne crkve skreće pažnju na to da je „višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava istorijski revizionizam“, da je to deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“. Sinod se u saopštenju obračunava sa „antisrbijom“ i raznoraznim „klevetnicima“. Oni se, tvrdi Sinod, pozivaju na vladiku Jovana od čijih se stavova o Jasenovcu SPC ograđuje

Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je u četvrtak da sa „žaljenjem i indignacijom prati medijsku revizionističku kampanju“ koju je, reciklirajući jednu staru, potpuno netačnu i krajnje štetnu izjavu o broju srpskih žrtava u genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima na teritoriji NDH, pokrenuo „izvesni sarajevski portal“.

Tu neistinu je, ističe Sinod, „oberučke prihvatilo na desetine glaslia“, pre svega u Hrvatskoj, u Federaciji Bosne i Hercegovine, u onim krugovima Crne Gore koji funkcionišu kao „antisrbija, kao i „nezaobilazna beogradska CNN affiliate grupa sa trabantima“, i svi oni i njihovi sagovornici trijumfalno objavljuju naslove tipa „Mit o 700.000 Srba ubijenih u Jasenovcu ruši upravo SPC“

Ko je zapravo „samoopsenar“

Njihov trijumf je, međutim, „samoopsena“, zbog toga što SPC u potpunosti i bez ostatka, kao nenaučnu, protivnu istorijskoj istini, odbacuje izjavu koja je svojevremeno pokrenula danas aktuelnu medijsku kampanju, ali i sve druge slične izjave koje, ma od koga poticale, relativizuju genocid izvršen u NDH, navodi se u saopštenju.

Počitajte još Ko manipuliše i zašto

Kako je istaknuto, istorijsku istinu da je nad srpskim pravoslavnim narodom u NDH, kao i nad „našom braćom Jevrejima i Ciganima“ počinjen genocid, ne može poreći nikakva laž, ma ko je izgovarao natežući se silogizmima i klevetajući sopstveni narod i njegove države, Srbiju i Republiku Srpsku.

Obračunavanje sa episkopom Jovanom

U ovom kontekstu se mora istaći da je, čim je episkop slavonski Jovan pre više godina izneo svoju privatnu, po nama proizvoljnu, istorijski neutemeljenu procenu o broju jasenovačkih žrtava, njemu je Sinod zvanično oduzeo pravo da se u javnosti oglašava po tom pitanju, znajući unapred da će svi dežurni napadači na SPC i na srpski narod, ukazuje SPC.

Pročitajte još Simboli venčanja Istoka i Zapada

Tako se, navodi se dalje, došlo do paradoksalne situacije da oni, klasični licemeri, prividno osuđuju stav koji i sami dele ili ga zastupaju u još radikalnijem obliku i „brane“ tradicionalni stav vrsnih predstavnika istorijske nauke, kod nas i u svetu.

Ko se to usuđuje da morališe patrijarhu

Njima su se nehotice, tim klasičnim licemerima, nesmotreno i nerazborito priključili pojedini ugledni srpski intelektualci i dali sebi pravo da drže moralističke lekcije i izriču presude patrijarhu, Sinodu i Saboru SPC, sve u ime svetosavskog patriotizma, koji inače obično ne razumeju u crkveno-pravoslavnom već u sekularno-političkom ključu.

Sinod skreće pažnju na to da je istorijski revizionizam, u našem slučaju višestruko umanjivanje broja ustaških žrtava, samo deo „projektovanog sveobuhvatnog, globalnog procesa čiji kreatori revidiraju i nameravaju da unište sve vrednosti ljudske civilizacije“.

Zašto se Sinod ograđuje od vladike Jovana

U saopštenju Sinda pomenuti vladika Jovan je ranijih godina pisao i govorio o žrtvama logora Jasenovac, ističući da je broj od 700.000 žrtava „veoma preuveličan“, te da, zapravo, ta cifra predstavlja istorijski revizionizam.

Za razliku od gotovo svih koji u kontekstu „Hrvati-su-ustaše“ pričaju o jasenovačkim, pre svega srpskim žrtvama, episkop Jovan Ćulibrk se tim pitanjima zaista naučno bavi. Magistarske studije je završio u Jerusalimu na temu istoriografija holokausta u Jugoslaviji, dobitnik je nagrade Golda Meir (2004), osam godina je proveo u Institutu za proučevanje holokausta u Jad Vašemu, sa kojim i danas sarađuje. Biće da Jad Vašem ne bi sarađivao sa revizionistom.

Pročitajte još Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Vladika Jovan je i predsednik Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu.

On se pre nekoliko godina pobunio zbog toga što pojedinci u javnost iznose istorijski nepotvrđene informacije o broju žrtava u Jasanovcu, a istoričari na to ćute. Tvrdio je da mi nemamo predstavu koliko je zaista žrtava bilo u Jasenovcu jer se u Srbiji skoro ništa nije uradilo da bi se se do tog broja došlo.

Govorio je i da su srpski istoričari zanemarivali proučavenje stradanja u Drugom svetskom ratu i da ne postoji niti jedna jedina monografija ili doktorat nekog srpskog istoričara na tu temu.

Šta se to sada tako strašno dogodilo

Pre nekoliko dana jedan sarajevski portal je iskopao izjavu episkopa Ćulibrka iz 2019. o “državnom projektu revizije”. To je prenelo mnoštvo medija, porvršni, kakva većina jeste, kao da je to rekao sada, mahom izveštavajući u pozitivnom tonu da jedan takav glas dolazi iz Crkve.

Pročitajte još Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

Na to je reagovalo osamdesetak profesora, naučnih saradnika i javnih ličnosti, među kojima su akademici Vasilije Krestić, Danilo Basta i Radomir Saičić, zatim profesor Miloš Ković i drugi. Potpisalu su apel upućen SPC i Vladi Srbije da se episkop Jovan razreši svih dužnosti vezanih za Jasenovac i genocid nad Srbima u NDH.

Na tu reakciju je saopštenjem reagovao Sinod SPC-a u kome se ponovo obračunava sa medijima, te sa pozicije istorijskog arbitra tvrdi da zna koji je broj žrtava u Jasenovcu, da bi koji redak kasnije ipak prepustio istorijskim naukama da to procene.

Pravda se tu SPC sekularnoj javnosti da je još ranije zabranio episkopu Ćulibrku da se u javnosti oglašava po tom pitanju, umesto da probleme u sopstvenim redovima, ako ih ima, rešava iza zatvorenih vrata.

Godine 2012. Kolegijum nedeljnika „Vreme“ je tada episkopa lipljanskog, vikarnog episkopa patrijarha srpskog u Pećkoj patrijaršiji Jovana Ćulibrka izabrao za ličnost godine.

A.I./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

SPC revizija istorije Jasenovac Saopštenje sinod broj žrtava vladika jovan jovan ćulibrk
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Obrušio se krov škole u Pakistanu

Vesti

15.oktobar 2026. M.T.

Pakistan: Srušio se krov osnovne škole, poginulo najmanje 32 dece

U Pešavaru u Pakistanu srušio se krov osnovne škole, a poginulo je najmanje 32 učenika mlađih od 13 godina i jedna nastavnica. Više od 50 ljudi je povređeno, a spasioci traže preživele pod ruševinama

Aleksandar Vučić

Vesti

15.oktobar 2026. I.C.

„Gardijan“: Vučić lično tražio ukidanje zaštite Generalštaba zbog Trampovog hotela

Prema izvorima i dokumentima do kojih je došao "Gardijan", Aleksandar Vučić je lično tražio skidanje zaštite sa Generalštaba

Izbori 2026.

15.oktobar 2026. B. B.

Plenković: Protestna nota Srbije smešna, Hrvatska se ne meša u izbore

Protestnu notu koju je Beograd uputio Zagrebu zbog pisanja hrvatskih medija, čime se Hrvatska navodno meša u izbore u Srbiji, premijer Hrvatske je nazvao smešnom i besmislenom

Glasanje

Izbori 2026.

15.oktobar 2026. M. L. J.

Opozicija popunila mesta u odborima umesto Albanaca – Vučić uzeo sva druga

Aleksandar Vučić tvrdi da su „Kurti i Studentska lista napravili pakleni plan protiv Srbije“. Iza ove izjave stoji totalno drugačija priča o kontroli izbora

Protest ispred redakcije Nova.rs

Mediji

15.oktobar 2026. I. M.

Redakcija Nova.rs direktoru United Clouda: Ne sprečavajte nas da radimo svoj posao

„Hoće da nam zabrane da uređujemo portal i objavljujemo tekstove“, poručuje izvršna urednica Nova.rs Bojana Anđelić za „Vreme". Redakcija je zbog mogućeg oduzimanja uredničkih ovlašćenja uputila otvoreno pismo direktoru United Clouda Dejanu Kočiću

Komentar
Vučić

Pregled nedelje

Koji zreo čovek govori kao Vučić

Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku

Filip Švarm    
Dijaspora koja podržava Studentsku listu u Štutgartu

Komentar

Sada je zvanično: Izbori su neregularni

Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni

Nemanja Rujević
TV debata

Komentar

TV debate na N1: Negledljiva i neslušljiva orlićijada

Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Povezane vesti

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

15.januar Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Kultura sećanja

15.avgust dr Dragan Cvetković

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Najava izgradnje Memorijalnog centra Jasenovac

15.septembar Ivan Ivanji

Svesrpsko svetilište Aleksandra Vučića

Da li će Memorijalni centar Jasenovac čiju su izgradnju najavili Vučić i Dodik biti u službi odavanja pošte žrtvama, istorijskog pamćenja, nauke i otkrivanja istine, ili mesto za okupljanje nacionalističkih hodočasnika i potkosurivanje neraščišćenih računa sa Hrvatima, sve u duhu "srpskog sveta" koji bi trebalo da se okreće oko aktuelnog predsednika Srbije

Intervju

15.april Sonja Ćirić

Dejan Ristić: Bez istorijskog znanja, interesovanja i saosećanja sa žrtvama

„Genocid  je najbrutalniji i najdramatičniji pojavni oblik ratnog zločina koji se sistematski vrši nad pripadnicima jednog naroda“, a između 1941. i 1945. godine „bio je počinjen nad Srbima na celokupnoj teritoriji Nezavisne Države Hrvatske“

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure