img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rudarenje litijuma

Rio Tinto traži povlačenje rada o štetnosti rudnika iz časopisa Scientific Reports

21. август 2024, 12:41 N.R.
Foto: Unsplash / Jandira Sonnendeck
Iskopavanje litijuma
Copied

U kompaniji Rio Tinto kažu da rad o štetnosti kopanja litijuma u dolini Jadra obmanjuje javnost i koristi pogrešne i nenaučne metode. Tako se nastavlja obračun oko koristi ili štetnosti rudnika jadarita u kojem se mešaju politika i nauka

Profesori Mašinskog i Rudarsko-geološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, zajedno sa glavnim naučnikom Rio Tinta, traže ispravku ili povlačenje rada o štetnosti rudarenja litijuma koji su nedavno u međunarodnoj onlajn-datoteci Scientific Reports objavili Dragana Đorđević i drugi naučnici.

To je saopštio Rio Tinto, dodajući da je upućen dopis uredničkom odboru Scientific Reports, publikaciji koju izdaje prestižna grupa Nature.

Onde se tvrdi da u radu Dragane Đorđević i kolega nedostaje „striktna naučna metodologija“ i da su mnoge podaci „netačni ili nepotpuni“.

Recimo, Rio Tinto navodi da projekat rudnika i deponije treba da zauzme 388 hektara, pobijajući time tvrdnju naučnika koji se protive rudniku da se radi o preko dve hiljade hektara.

„U radu se netačno navodi i da će se industrijski tečni otpad skladištiti u blizini reka Korenita i Jadar, koje su sklone plavljenju okolnog područja. Javno su dostupni podaci, koje Đorđević i saradnici nisu uzeli u obzir, da se predložena lokacija otpada nedvosmisleno nalazi izvan plavnih područja, kao i da je predviđen čvrsti, a ne tečni otpad“, piše u saopštenju Rio Tinta.

Zamera se, kako navode, sugerisanje da je u fazi istražnih bušotina zagađena voda Jadra i Korenite, ali da nisu izneti podaci o kvalitetu vode pre početka istraživanja.

„Stoga se ne zna da li njihova merenja jednostavno odražavaju prirodno prisustvo ovih elemenata u životnoj sredini. Naime, istorijski nalazi srpskih geologa iz 1990-ih potvrđuju da su povišeni nivoi bora, litijuma i arsena u dolini Jadra prirodni fenomeni“, tvrdi rudarska kompanija.

Dodaju da je zahtev za revizijom ili povlačenjem rada potpisao glavni naučnik Rio Tinta Najdžel Stjuard kao i profesori Mašinskog fakulteta Aleksandar Jovović i profesori Rudarsko-geološkog fakulteta Aleksadar Cvjetić i Nikola Lilić koji su ranije učestvovali u izradama studija Rio Tinta.

Rad tema političkog prepucavanja

Iz Springer Nature grupe su ranije za „Vreme“ naveli da je rad prošao recenziju više drugih naučnika (peer review), ali da njihova uređivačka politika ne dozvoljava da se objavi ko su recezenti.

Pojašnjavaju da je Scientific Reports veoma citirana baza naučnih radova, jedna od najvećih na svetu, u kojoj autori ili njihovi finansijeri plaćaju za redakcijsku obradu i proveru teksta.

Ta platforma inače funkcioniše po open access principu – pristup je svima slobodan.

Rad o jadaritu, koji su krajem jula objavili Dragana Đorđević sa Instituta za hemiju, Ratko Ristić sa Šumarskog fakulteta i drugi naučnici naišao je tako na ogromno interesovanje – pristupljeno mu je oko 80.000 puta, što je ogroman broj za naučne publikacije.

Zaključak rada je istovetan onome što autori pričaju godinama – Dragana Đorđević je govorila i na velikom skupu protiv litijuma 10. avgusta u Beogradu – naime da bi rudnik „ugrozio živote brojnih lokalnih zajednica i uništio izvore pijaće vode, poljoprivredno zemljište, stoku i imanja“.

Osim vrednosti tog rada, predsednica Skupštine Ana Brnabić pokušala je da ospori i vrednost časopisa u kojem je objavljen.

„Istina je da ovaj časopis prate brojne kontroverze, uključujući otvoreno promovisanje homeopatije, nepovlačenje plagiranih radova, a u jednom od članaka objavljenih u ovom časopisu tvrdilo se da ljudima raste rog na potiljku zbog korišćenja mobilnih telefona“, tvrdi Ana Brnabić.

Pojašnjavajući šta je Scientific Reports, Željko Tomanović profesor Biološkog fakulteta u Beogradu i dopisni član SANU, rekao je za list “Danas” da je reč o prepoznatljivom i relevantnom naučnom časopisu u svetskim okvirima.

Tomanović podseća da i srpsko Ministarstvo nauke vodi Scientific Reports kao vrhunski međunarodni naučni časopis i da se naši naučnici na osnovu publikacija u ovom i drugim naučnim časopisima biraju u naučna zvanja.

„Naši univerziteti se rangiraju na Šangajskoj listi prema broju ovakvih publikacija u kvalitetnim naučnim časopisima“, ističe Tomanović.

Nastavak obračuna preko nauke

Ovako se nastavlja obračun o tome da li je litijum razvojna šansa Srbije, a rudnik maltene bezopasan ili je pak u pitanju ogroman ekološki hazard koji pride Srbiju pretvara u „rudarsku koloniju“.

Kako je za novi broj „Vremena“ (na kioscima od četvrtka, 22. avgusta) rekao politikolog Dejan Bursać, tu više od dijaloga ne može biti ništa: „Mislim da su građani već zauzeli ušančene pozicije i da će teško poverovati nekom argumentu u toj debati.“

To izgleda važi i za naučne argumente u kojima protivnici rudnika optužuju zagovornike da ih „plaća Rio Tinto“ te da zato navlače vodu na vodenicu rudnika.

Dragana Đorđević je ranije za „Vreme“ rekla da Rio Tinto i nju „godinama zove“ i da je sigurna da bi je dobro platili. „Ipak je vrednije moje mesto za život“, navela je ona. „Izabrala sam da pomognem svojoj zemlji da razume u čemu smo se našli.“

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta, akademik Vladica Cvetković, poznat kao oštar kritičar vlasti, povukao se pak iz aktivnosti ProGlasa povodom protesta protiv litijuma, tvrdeći da su zasnovani na populizmu.

„Narod koji jednog belodanog autokratu nije u stanju da obori zato što mu je obesmislio institucije, što godinama kontroliše medije i što se čak usudio i na izborne mahinacije, već tek onda kada ga neko obespameti nekim egzistencijalnim strahom, taj narod neće biti otporan ni na naredne uzurpatore vlasti“, rekao je Cvetković za nedeljnik „Radar“.

Tagovi:

Litijum Projekat Jadar Rad o štetnosti rudarenja litijuma Rio Tinto Scientific reports
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Požari u Srbiji

Požari

08.јул 2025. K. S.

Srbija gori: Kritično u Topličkom okrugu, vanredna situacija i u Kragujevcu (VIDEO)

Više od 600 požara registrovano je u ponedeljak u Srbiji - gori od deponija do niskog rastinja. Posebno su pogođena sela u atarima Prokuplja, Kuršumlije i Žitorađe

Totalna blokada

Studentski protesti

08.јул 2025. I.M.

„Spektakl za celu Srbiju“: Studenti pozvali na novu fazu građanske neposlušnosti

U sredu ujutru studenti u blokadi najavljuju blokade ulica u Novom Sadu i Kragujevcu. Građani su pozvani da im se pridruže automobilima i pešice, a poruka organizatora je jasna: ovo je početak nove faze otpora

Nastavak građanske pobune

08.јул 2025. I.M.

BLOG: Podrška uhapšenima u Užicu, zaustavljeni paori na putu ka Šapcu

Blokade u Srbiji ulaze u deveti dan. Jučerašnje proteste je obeležio skup u Užicu, kao i brojna hapšenja širom zemlje. Sva najnovija dešavanja u vezi sa blokadama i protestima pratite na našem Blogu

Širenje građanske neposlušnosti

08.јул 2025. I.M.

Užice u blokadi: Masovni protesti, privođenja i sve veći otpor

Ulice Užica postale su poslednjih dana mesto masovnog građanskog bunta. Užičani poručuju da ih se mlaćenjem i hapšenjem umiriti ne može

Evropska unija i Srbija

08.јул 2025. Laura Kabelka (DW)

Marta Kos: Svaka vlada treba da razmotri šta govore njeni građani

Demonstranti u Srbiji u dobroj meri od vlasti traže isto što i Evropska unija - borbu protiv korupcije, vladavinu prava, slobodu medija,  kaže komesarka EU za proširenje Marta Kos, po ko zna koji put

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure