img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Kina i ukrajinska kriza: Rešite to mirno među sobom

22. februar 2022, 14:31 Aleksandar Novačić
Foto: Ramil Sitdikov, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Na istoj strani: Vladimir Putin i Si Đinping
Copied

Reakcija Pekinga na rusko priznanje otcepljenih narodnih republika Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine je uzdržana: načelno se podržava teritorijalni integritet svake suverene države, ali se istovremeno kritikuje širenje NATO-a na istok. U sukobu čiji se kraj ne nazire Kina će voditi računa o sopstvenim interesima i da ne pogorša trgovinske odnose ni sa Zapadom, ni sa Rusijom

Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji precizirao je stav Pekinga u vezi sa događajima oko Ukrajine nekoliko dana pre nego što je predsednik Rusije najavio ulazak ruskih “mirovnih snaga” u Donjeck i Lugansk. On je naglasio da suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet svih zemalja treba da budu poštovani i zaštićeni. To je osnovna norma u međunarodnim odnosima, tih principa se pridržava Kina i oni naravno važe i za Ukrajinu. Ni jedna zemlja, čak ni supersila, ne sme svojevoljno menjati  međunarodne norme, niti se postaviti iznad tih normi.

U prvim izveštajima kineske agenicje Sinhua na ruskom jeziku ne pominje se, međutim, ovaj stav o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, iako se to na sajtu kineskog MID jasno navodi, a to su preneli i kineski mediji.

Na dan kada je Putin potpisao dekret o priznavanju samostalnosti Donjecka i Luganska, Sinhua je pod navodnike stavila reči “samostalnost” i “ dve države”. Kinesko ministarstvo inostranih poslova pozvalo je “sve strane” da ukrajinski problem reše kroz dijalog i pregovore. Pri tom, Kina procenjuje da je jedini put za rešenje problema dogovor iz 2015. godine poznat pod nazivom “Minsk 2”. Taj dogovor prihvatio je i Savet bezbednosti UN, ali nikada nije  sproveden. Ukrajina i Rusija tumače ga na različite načine.

Peking procenjuje da Kina, kao velika država, ne treba da se u ovom sporu opredeljuje, već da podstiče  mirno rešenje i dijalog između zainteresovanih strana. Zato kineskim stavovima i Rusija i Zapad mogu da budu delimično zadovoljni, a delimično ne.

Zapad, na primer, može da pozdravi kinesku izjavu o poštovanju suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine, a Rusija kao podršku svojim stavovima može da iskoristi kinesku izjavu o tome da “evropski prijatelji” treba ozbiljno da razmisle da li širenje NATO-a na istok predstavlja doprinos evropskoj stabilnosti ili ne, kao i da treba uvažiti brigu Rusije za sopstvenu bezbednost.

Stav Pekinga je balansiran i to se može objasniti unutrašnjim kineskim potrebama, ekonomskim razlozima i, ne na poslednjem mestu, ulogom koju ova superdržava ima ili pretenduje da ima u svetskoj politici. Kina balansira jer nastoji u isto vreme da održi svoje odlične odnose sa Kremljom, ali i da ne pogoršava dalje odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i zapadnim zemljama.

Pragmatična kineska politika prisutna je posebno u trgovinsko-ekonomskoj sferi. I pored svih sankcija i oštrih izjava, trgovina između Kine i SAD prošle godine je porasla za 27 odsto i dostigla blizu 800 milijardi dolara. Sa Rusijom kineska razmena je nekoliko puta manja i pretežno se odnosi na gas i naftu koji su glavni eksportni adut Moskve.

Priznavajući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, Kina ima u vidu vlastite probleme sa Tajvanom, Sinđangom i Tibetom. Svaka eventualna promena statusa kvo u ovim kineskim regionima dovela bi do mnogo većih ratnih sukoba nego što su sadašnji u Ukrajini.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Donjeck Kina Lugansk Peking ukrajinska kriza Vang Ji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: Iz bolnice opet u šator, najavila govor

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Proces protiv bivšeg ministra građevinarstva

14.novembar 2025. J. G.

„Vreme“ saznaje: Tomislavu Momiroviću produžen kućni pritvor

Kako „Vreme” ekskluzivno saznaje, bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislavu Momiroviću produžen je kućni pritvor za još tri meseca

Mileva Malešić

Savet REM-a

14.novembar 2025. K. S.

Mileva Malešić: Ne pristajemo na fingiran izbor

Tek što je izabrana, Mileva Malešić podnela je zajedno sa troje kolega ostavku u Savetu REM-a. Za „Vreme” objašnjava zbog čega

Protesti

14.novembar 2025. I.M.

Viši sud Vladimiru Štimcu zabranio posete javnim skupovima

Vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu usvojilo je žalbu tužilaštva i naložilo Vladimiru Štimcu zabranu prisustvovanja svim javnim okupljanjima, kao i obavezu da se dva puta mesečno javlja u policijsku stanicu

Regulatorno telo za elektronske medije

14.novembar 2025. K. S.

Režimsko šibicarenje sa REM-om: Nezavisni, tek izabrani članovi Saveta, podneli ostavke

Četvoro nezavisnih članova Saveta REM-a podnelo je ostavke na funkcije dva dana nakon što su izabrani. Reagovali su na nove opstrukcije režima, uprkos dogovoru sa institucijama Evropske unije i domaćim nevladinim sektorom

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure