img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Raskol u EU zbog ukrajinskog žita

16. septembar 2023, 09:25 B.G.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Copied

Nakon što je Evropska komisija juče odlučila da ne produži embargo, Poljska, Slovačka i Mađarska saopštile su da od ponoći uvode jednostrano zabranu

Poljska, Slovačka i Mađarska saopštile su da od ponoći jednostrano uvode zabranu uvoza ukrajinskog žita.

Nakon što je Evropska komisija juče odlučila da ne produži embargo, Poljska, Slovačka i Mađarska saopštile su da od ponoći uvode jednostrano zabranu.

„Ovde i sada kažem – produžićemo zabranu uvoza ukrajinskog žita. Nećemo slušati Berlin, nećemo slušati Brisel, uradićemo to od ponoći“, rekao je premijer Poljske Mateuš Moravjecki, dodavši da je odluka Evropske komisije „štetna za poljske poljoprivrednike“.

U isto vreme je i mađarski ministar poljoprivrede Ištvan Nađ saopštio da će Budimpešta zabraniti uvoz 24 poljoprivredna proizvoda iz Ukrajine.

Spisak je već objavljen je u Službenom glasniku, a pored žitarica, na njemu se našlo goveđe, svinjsko, jagnjeće i kozje meso, živina, jaja, povrće, med i vino.

Uredba, koju je potpisao premijer Viktor Orban, stupa na snagu večeras u 23 časa, navodi se u odluci vlade.

Kako javlja slovački TV kanal „Markiza“, pozivajući se na Ministarstvo poljoprivrede, i ta zemlja od ponoći jednostrano produžava zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine.

Evropska komisija odlučila je da ne produži ograničenje uvoza četiri vrste ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, ali je obavezala Ukrajinu da uvede mere kontrole izvoza.

Kijev bi 18. septembra trebalo da predstavi akcioni plan Evropskoj komisiji i susednim zemljama.

Premijeri Poljske, Mađarske, Rumunije, Slovačke i Bugarske su se krajem marta obratili predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen sa zahtevom da reši krizu izazvanu prilivom žitarica iz Ukrajine.

U pismu su naveli da su problemi koje imaju „povezani sa značajnim povećanjem ponude ukrajinskih proizvoda na tržištima članica EU, a posebno onih koja se graniče sa Ukrajinom“.

Tražili su da Evropska komisija zabranu produži najmanje do kraja godine, ističući da je isporuka ukrajinskog žita na njihova tržišta po damping cenama ranije nanela veliku štetu lokalnim poljoprivrednicima.

Ukrjina je jedan od najvećih agrarnih izvoznika na svetu. Pošto je Rusija bila blokirala uobičajne puteve, Evropska unija je pomogla Ukrajini da plasira, pre svega žito i uljarice, na svetska tržišta.

Brisel je pre oko godinu dana ukinuo carinu na određene ukrajinske poljoprivredne prozvode i ponudio alternativne puteve za njihov izvoz.

Ti „koridori solidarnosti“, međutim, nisu funkcionisali kako je EU to zamislila: umesto da stignu na daleka, južna odredišta ukrajinsko žito je završavalo na tržištima susednih država, pre svega u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj i obaralo cene domaćim poljoprivrednicima.

Poljska i Mađarska su na to samoinicijativno bile zatvorile svoje granice za agrarni uvoz iz Ukrajine i tako se zavadile sa Briselom jer je trgovinska politika u nadležnosti EU.

B.G./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Brisel EU Mađarska Poljoprivreda Poljska Slovačka Ukrajina žito
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Rumunija

05.maj 2026. B. B.

Zašto je pala vlada Ruminije?

Proevropska vlada Rumunije premijera Ilija Bolojana pala je samo nakon 10 meseci

Niš

05.maj 2026. B. B.

Studentu preti kazna jer je koleginici rekao da je „ćaci“

Studenta koji je koleginicu nazvao „ćaci“ terete za težu povredu, za koju je propisana mera privremenog udaljivanja sa fakulteta, zabrana polaganja ispita i kao krajnja mera – isključenje sa fakulteta

Epilog lokalnih izbora

05.maj 2026. I.M.

Nakon tenzija i prekinute sednice u Kuli izbran predsednik Skupštine

Kandidat SNS Velibor Milojičić izabran je za predsednika Skupštine opštine Kula

Buduci izgled Beogradskog sajma

Menjanje prestonice

05.maj 2026. I.M.

Metastaze Beograda na vodi: Umesto Sajma, oblakoder od 120 metara

Beograd na vodi nastavlja širenje ka Adi Ciganliji, a nova faza razvoja na prostoru Beogradskog sajma uključuje 18 stambenih zgrada, marinu, produženje promenade i izgradnju kule visoke 120 metara

Patrola kosovske policije pretresa auto na ulazu u Banjsku

Na licu mesta

04.maj 2026. Milica Srejić

Banjska posle Banjske: Mrtvo selo, doživotna robija i vile na Dedinju

Ishod prvih suđenja za oružani sukob u Banjskoj odavno se znao, kažu sagovornici „Vremena“, tvrdeći da jedan od osuđenih sa incidentom nema ništa. Dok neki sada gule robiju, a države Srbije na Kosovu skoro više da nema, kolovođa Milan Radoičić u Srbiji i dalje „privređuje“

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure