

Evropska unija
Evropa zabrinuta zbog stanja u Srbiji
Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos




Na stadionu Lužnjiki u Moskvi na centralnoj proslavi godišnjice pripajanja Krima Rusiji Vladimir Putin je rekao da Rusi znaju šta moraju da urade, kako to da učine i da su spremni da za to plate svaku cenu. Nastup ruskog predsednika odisao je pravedničkom odlučnošću
„Od južnih mora do polarnih krajeva / prostiru se naše šume i polja / ti jedina na svetu si takva! / štićena Bogom, rođena zemljo! / Slavna budi, naša slobodna otadžbino, / bratskih naroda saveze večni, / precima prenošena mudrost narodna! / Slavna budi, državo! Ponosimo se tobom“, orilo se u petak popodne iz desetina hiljada grla na Lužnjiki stadionu u Moskvi. Bila je to slika ruskog jedinstva izrežirana na dan pripajanja Krima Ruskoj Federaciji 18. marta 2014. godine.
Proslava je ove godine bila od posebnog značaja: dok je kamera na stadionu lovila mlada, lepa, ozarena lica oslikana ruskim zastavama, dok su izvođene pesme i Vladimir Putin se obraćao prisutnima, naciji i celom svetu, ruske trupe bombarduju ukrajinske gradove.
Jedan od ciljeva ruske ofanzive jeste stvaranje kopnenog koridora između Krima i samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk. Na putu do tog cilja Mariupolj na Azovskom moru biva polako razaran raketama i bombama, grad u kome je stanovništvo pre invazije većinski bilo proruski nastrojeno, a Odesa na Crnom moru neka se spremi.


Vladmir Putin se pojavio na centru stadiona obučen u plavu jaknu sa belom rolkom, odlučan i zastrašujuće ubedljiv. Pozdravljen ovacijama rekao je: „Mi znamo šta moramo da uradimo, kako to da uradimo i po koju cenu. I mi ćemo apsolutno ostvariti svoje planove!“ A to je „denacifikacija“ i „demilitarizacija“ Ukrajine, to jest „otklanjanje opsanosti“ po ukrajinske Ruse i samu Rusiju. Mrlja u svemu tome je, što su se mnogi Ukrajinci ruskog maternjeg jezika priključili borbi protiv okupacije Rusije.
Za „specijalnu vojnu operaciju“ Putin je rekao: „Naši vojnici bore se rame uz rame, pomažu jedni drugima, podržavaju jedni druge i ako je potrebno jedan drgoga štite od metaka svojim telima kao braća. Takvo jedinstvo nismo imali već dugo vremena“.
Dok je Putin motivaciono govorio na nacionalnoj televiziji su emitovani kratki, patriotski spotovi, navodno zbog tehničkih smetnji u prenosu, kako je kasnije objašnjeno.
Putin je dalje objašnjavao da je „operacija“ u Ukrajini bila neophodna jer su SAD zloupotrebljavale tu zemlju da preti Rusiji koja je morala da se brani od „genocida“ nad ukrajinskim narodom koji govori ruski jezik.
Pozornica je bila ukrašena natpisom „Mir bez nacizma“, transparentima „Za našeg predsednika“ i slovom „Z“ koje je postalo simobol vojne operacije, tj. ruske invazije na Ukrajinu.
Čitava manifestacija je odisla nepokolebljivošću, pravedničkom rešenosti da se ide do kraja, ma kakav kraj to bio.
Građani Srbije znaju do koje mere se ratna slika razlikuje kada se gleda spolja i iznutra. Zapadni mediji izveštavaju o antiratnim demonstracijama hiljada, pa i desetina hiljada Rusa, o hvale vrednim protestnim činovima poznatih umetnika i novinara, ali u zemlji sa preko 140 miliona stanovnika u kojima su mediji javni prostor daleko temeljnije ispunili Putinovom istinom, nego kontrolisani mediji srpski javni prostor Vučićevom interpretacijom stvarnosti.
Ovim nastupom Putin je dao privremeni odgovor zapadnim vladama koje su Rusiju stegle bolnim sankcijama i na tas mirovnih pregovora sa ukrajinskom vladom na rusku stranu stavio novi teg.
A.I./BBC/Reuters
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i vrate nezavisnost medija, rekla je komesarka za proširenje EU Marta Kos


Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos


Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU


Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“


Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve