Na stadionu Lužnjiki u Moskvi na centralnoj proslavi godišnjice pripajanja Krima Rusiji Vladimir Putin je rekao da Rusi znaju šta moraju da urade, kako to da učine i da su spremni da za to plate svaku cenu. Nastup ruskog predsednika odisao je pravedničkom odlučnošću
„Od južnih mora do polarnih krajeva / prostiru se naše šume i polja / ti jedina na svetu si takva! / štićena Bogom, rođena zemljo! / Slavna budi, naša slobodna otadžbino, / bratskih naroda saveze večni, / precima prenošena mudrost narodna! / Slavna budi, državo! Ponosimo se tobom“, orilo se u petak popodne iz desetina hiljada grla na Lužnjiki stadionu u Moskvi. Bila je to slika ruskog jedinstva izrežirana na dan pripajanja Krima Ruskoj Federaciji 18. marta 2014. godine.
Proslava je ove godine bila od posebnog značaja: dok je kamera na stadionu lovila mlada, lepa, ozarena lica oslikana ruskim zastavama, dok su izvođene pesme i Vladimir Putin se obraćao prisutnima, naciji i celom svetu, ruske trupe bombarduju ukrajinske gradove.
Jedan od ciljeva ruske ofanzive jeste stvaranje kopnenog koridora između Krima i samoproglašenih narodnih republika Donjeck i Lugansk. Na putu do tog cilja Mariupolj na Azovskom moru biva polako razaran raketama i bombama, grad u kome je stanovništvo pre invazije većinski bilo proruski nastrojeno, a Odesa na Crnom moru neka se spremi.
Foto: Pavel Bednyakov/Sputnik Host Photo Agency pool via APMoskva, stadion Lužnjiki: Za Putina / Foto: Pavel Bednyakov/Sputnik Host Photo Agency pool via AP
Vladmir Putin se pojavio na centru stadiona obučen u plavu jaknu sa belom rolkom, odlučan i zastrašujuće ubedljiv. Pozdravljen ovacijama rekao je: „Mi znamo šta moramo da uradimo, kako to da uradimo i po koju cenu. I mi ćemo apsolutno ostvariti svoje planove!“ A to je „denacifikacija“ i „demilitarizacija“ Ukrajine, to jest „otklanjanje opsanosti“ po ukrajinske Ruse i samu Rusiju. Mrlja u svemu tome je, što su se mnogi Ukrajinci ruskog maternjeg jezika priključili borbi protiv okupacije Rusije.
Za „specijalnu vojnu operaciju“ Putin je rekao: „Naši vojnici bore se rame uz rame, pomažu jedni drugima, podržavaju jedni druge i ako je potrebno jedan drgoga štite od metaka svojim telima kao braća. Takvo jedinstvo nismo imali već dugo vremena“.
Dok je Putin motivaciono govorio na nacionalnoj televiziji su emitovani kratki, patriotski spotovi, navodno zbog tehničkih smetnji u prenosu, kako je kasnije objašnjeno.
Putin je dalje objašnjavao da je „operacija“ u Ukrajini bila neophodna jer su SAD zloupotrebljavale tu zemlju da preti Rusiji koja je morala da se brani od „genocida“ nad ukrajinskim narodom koji govori ruski jezik.
Pozornica je bila ukrašena natpisom „Mir bez nacizma“, transparentima „Za našeg predsednika“ i slovom „Z“ koje je postalo simobol vojne operacije, tj. ruske invazije na Ukrajinu.
Čitava manifestacija je odisla nepokolebljivošću, pravedničkom rešenosti da se ide do kraja, ma kakav kraj to bio.
Građani Srbije znaju do koje mere se ratna slika razlikuje kada se gleda spolja i iznutra. Zapadni mediji izveštavaju o antiratnim demonstracijama hiljada, pa i desetina hiljada Rusa, o hvale vrednim protestnim činovima poznatih umetnika i novinara, ali u zemlji sa preko 140 miliona stanovnika u kojima su mediji javni prostor daleko temeljnije ispunili Putinovom istinom, nego kontrolisani mediji srpski javni prostor Vučićevom interpretacijom stvarnosti.
Ovim nastupom Putin je dao privremeni odgovor zapadnim vladama koje su Rusiju stegle bolnim sankcijama i na tas mirovnih pregovora sa ukrajinskom vladom na rusku stranu stavio novi teg.
A.I./BBC/Reuters
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!