img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Rade Veljanovski: Bolesti medijskog sistema neće se izlečiti do izbora

19. februar 2022, 15:18 Sofija Popović
Foto: Tanjug
Copied

Zastupljenost vanparlamentarne opozicije procentualno je nešto veća nego ranije na gotovo svim posmatranim televizijama – rezultat je monitoringa Privremenog nadzornog tela za praćenje medija tokom izborne kampanje (PNT). Stanje je, međutim, daleko od idealnog

Privremeno nadzorno telo za praćenje medija tokom izborne kampanje (PNT), koje je rezultat pregovara vlasti i opozicije uz posredovanje predstavnika Evropskog parlamenta o poboljšanju izbornih uslova,  predstavilo je izveštaj o političkom pluralizmu na srpskim televizijama uoči izborne kampanje. Rezultati monitoringa pokazali su da je zastupljenost vanparlamentarne opozicije procentualno veća na gotovo svim posmatranim televizijama, da je  pluralizam zastupljeniji nego ranije, ali i da razlike u odnosu na prethodni period nisu velike.

Za kopredsedavajućeg Nadzornog tela Radeta Veljanovskog nema dileme da se i golim okom može videti da pojedine televizije, pre svega Happy i Pink, „preterano forsiraju vlast u pozitivnom svetlu, dok vanparlamentarne opozicije ima u tragovima“.

Veljanovski za „Vreme“ kaže da sam monitoring ne može da poboljša ništa, već samo da utvrdi kako se mediji ponašaju i da Nadzornom telu ukaže na to gde su problemi. Dodaje da je nemoguće zahvatiti sva pitanja i sve aspekte i da je zato rezultate potrebno i deskriptivno prikazati kako bi „bilo potpuno jasno o čemu se radi“.

Neslaganje o „opštem utisku“ ponašanja medija pre početka kampanje, bio je razlog razmimoilaženja unutar članova PNT-a, zbog čega se Olivera Zekić, kopredsedavajuća ovim telom iz redova REM-a, ogradila u svoje i ime članova REM-a, od članova koje su izabrale političke partije. Ipak, kaže Veljanovski, REM u ovom trenutku ni na koji način ne blokira rad PNT-a.

Prema njegovim rečima, deo PNT-a je insistirao da se u zajednički stav uključi da, na primer, televizija Pink u svojim emisijama poput Nacionalnog dnevnika ima kratke sadržaje koji uopšte nisu izveštavanje o nekom dnevnom događaju već promocija vlasti i napad opozicije.

„Pored toga, uočili smo da, na primer, koalicija oko SSP-a predloži Zdravka Ponoša za predsedničkog kandidata, Mariniku Tepić za nosioca liste, Vladetu Jankovića za gradonačelnika, i to se u izveštaju kaže, ali se odmah dodaju negativne konotacije o te tri ličnosti. U monitoringu je sve to zabeleženo kao izveštavanje u negativnom tonalitetu“, objašnjava Veljanovski.

Na pitanje kako da se mediji ponašaju, ako nema jedinstvenog stava unutar Nadzornog tela, Veljanovski kaže da će to telo pozvati sve medije da se ponašaju prema već postojećim medijskim zakonima, a da je potreba bila da se naglase primeri gde se oni krše.

Veljanovski otkriva da mu je nakon sednice PNT-a vlasnik Pinka Željko Mitrović telefonom saopštio „da će otvoriti svoj program za sve stranke, i da će im dati ravnopravne uslove“, a da li će to one da iskoriste, Mitrović, to ne zna.

Veljanovski nema „iluziju da će televizija Pink potpuno da se promeni“, ali ocenjuje da je ako oni razmišljaju o tome, „to onda neki pomak“, te da je lepo što to čuje, ali „dok ne vidi na ekranu, to ništa ne znači“.

Ocenjuje i da je ponašanje televizija daleko od idealnog, te da ne treba imati ni „iluziju da će se za ove izbore sve to promeniti niti da će PNT uspeti da izleči izuzetno velike bolesti našeg medijskog sistema.“

Prisustvo vanparlamentarne opozcije povećano je na oba javna servisa (RTS i RTV), a izveštavanje o strankama bilo je neutralno. Pink je oko 8 odsto svog programa posvetio opoziciji u negativnom tonu, dok je televizija Happy još više smanjila prisustvo vanparlamentarne opozicije u odnosu na ranije. Najveći deo političkog programa posvetili su političkim analitičarima, a preko 20 odsto priloga bilo je negativno prema opoziciji. U izveštaju se navodi da na televizijama N1 i Nova S dominira kritika vlasti, što se zabeležilo kao negativan tonalitet. N1 je vanparlamentarnim strankama posvetio 19 odsto svog vremena.

Po metodologiji odabranoj u novembru, monitoring uključuje televizije N1 i Nova S, a ne neke druge kablovske televizije.

„Bilo bi dobro da svi budu monitorisani, ali u Srbiji ima 380 elektronskih medija, pa je to jednostavno nemoguće. Voleo bih da se monitorišu i Palma plus ili Studio B, jer znamo kako oni izveštavaju. Ali odabrane su televizije sa najvećim pokrivanjem, najvećim uticajem i interesovanjem“, objašnjava Veljanovski i zaključuje da i drugi istraživači, poput BIRODI-ja, posmatraju iste televizije kao i PNT.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

monitoring N1 PNT Privremeno nadzorno telo za praćenje medija Rade Veljanovski REM Televizija TV Pink Željko Mitrović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Komemorativni skupovi

01.avgust 2025. M. L. J.

Studenti na ulicama: „Svi su se sakrili, ali mi nismo ćutali“

Građani Beograda, Novog Sada, Kragujevca i Niša obeležavaju na ulici devet meseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, koji je doveo do smrti šesnaest osoba

Državni univerzitet u Novom Pazaru

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Gard Security Sistem 036: DUNP nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koja je angažovana, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure