Od ukupno 49 projekata van država članica Evropske unije prijavljenih za status projekta od strateškog značaja, EU se opredelila za trinaest - među njima je i projekat „Jadar“ Rio Tinta
Projekat „Jadar“ kompanije Rio Tinto uvršten je odlukom Evropske komisije među strateške projekte u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA) EU koji prepoznaje strateške sirovine kao ključne za uspeh zelene i digitalne tranzicije i definiše strateške projekte koji doprinose sigurnosti snabdevanja.
Komesar Stefan Sežurne je na konferenciji za novinare naveo da je bilo prijavljeno ukupno 49 projekata van država članica EU, a da je status projekta od strateškog značaja za EU dobilo njih 13 – među njima i projekat „Jadar“ , piše sajt Juropian Vestern Balkans.
Proglašenje „strateških projekata” urađeno je u skladu sa CRMA, koji je prošle godine usvojila EU kako bi regulisala nabavku, preradu i reciklažu kritičnih sirovina u Evropi, te osigurala lance snadbevanja.
Kako se navodi u CRMA, Evropska komisija neće odobriti prijavu bez eksplicitne saglasnosti treće države.
Finansiranje iz EU
Odabrani strateški projekti će imati koristi od koordinisane podrške Evropske komisije, država članica i finansijskih institucija u vidu olakšavanja pristupa finansiranju i kontakata sa relevantnim kupcima, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Procenjuje se da je za 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra da bi započeli sa radom.
Komisija će takođe ojačati saradnju sa trećim zemljama kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrednosti sirovina.
Projekat „Jadar“ izazvao je proteste do te mere masovne, da je vlast od njega formalno odustala da ih smiri, da bi ga onda ponovo vratila na velika vrata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Polomljene glave, priče o ubadanjima, natekle oči od suzavca, ali i zabrana snimanja čak i novinarima - sve ovo zatekla je reporterka „Vremena” na ulicama Beograda, nakon što se studentski protest završio
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
Studenti su predali svoj protest u ruke građana. S pravom: ako se širi slojevi društva ne uključe aktivno u otpor bezakonju sve što su do sada ostvarili moglo bi da padne u vodu
Oko 140.000 ljudi bilo je na protestu na Slaviji tokom šesnaestominutne tišine, objavio je Arhiv javnih skupova. Procena MUP-a je da je na istom skupu bilo 36.000 ljudi
Prvi incidenti u Beogradu počeli su oko 22 časa, nakon zvaničnog kraja studentskog protesta. Građani su se na više mesta u blizini Ćacilenda sukobili sa Žandarmerijom, a bačen je i prvi suzavac
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!