Od ukupno 49 projekata van država članica Evropske unije prijavljenih za status projekta od strateškog značaja, EU se opredelila za trinaest - među njima je i projekat „Jadar“ Rio Tinta
Projekat „Jadar“ kompanije Rio Tinto uvršten je odlukom Evropske komisije među strateške projekte u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA) EU koji prepoznaje strateške sirovine kao ključne za uspeh zelene i digitalne tranzicije i definiše strateške projekte koji doprinose sigurnosti snabdevanja.
Komesar Stefan Sežurne je na konferenciji za novinare naveo da je bilo prijavljeno ukupno 49 projekata van država članica EU, a da je status projekta od strateškog značaja za EU dobilo njih 13 – među njima i projekat „Jadar“ , piše sajt Juropian Vestern Balkans.
Proglašenje „strateških projekata” urađeno je u skladu sa CRMA, koji je prošle godine usvojila EU kako bi regulisala nabavku, preradu i reciklažu kritičnih sirovina u Evropi, te osigurala lance snadbevanja.
Kako se navodi u CRMA, Evropska komisija neće odobriti prijavu bez eksplicitne saglasnosti treće države.
Finansiranje iz EU
Odabrani strateški projekti će imati koristi od koordinisane podrške Evropske komisije, država članica i finansijskih institucija u vidu olakšavanja pristupa finansiranju i kontakata sa relevantnim kupcima, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Procenjuje se da je za 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra da bi započeli sa radom.
Komisija će takođe ojačati saradnju sa trećim zemljama kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrednosti sirovina.
Projekat „Jadar“ izazvao je proteste do te mere masovne, da je vlast od njega formalno odustala da ih smiri, da bi ga onda ponovo vratila na velika vrata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kao ovih dana u Novom Sadu, davne 1999. godine su revoltirani građani u Beogradu dolazili pod prozore predstavnika režima, „plaćenih upropastitelja naših života“, da glasno iskažu svoje negodovanje. Teofil Pančić je tada pisao zašto je to pogrešno
Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću
Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!